Nalazite se u > Kalendar

13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica

13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica

O glasovitoj mučenici iz Sirakuze, zaštitnici slijepih i nevino osu­đenih, nemamo mnoštvo povijesnih dokazanih podataka, ali ono što imamo silno je značajno i sigurno dokazano. 1894. godine na groblju u Sirakuzi pronađen je jedan natpis iz početka 5. stoljeća na kome je grčkim pismom napisano Lucijino ime. Jeronimov martirologij iz prve polovice 5. stoljeća zabilježio je današnji dan kao Lucijin „rođendan za nebo". Opis njezina mučeništva (passio) stavlja taj dan u vrijeme Dioklecijanova progona kršćana, ali se točna godina ne zna. Papa Grgur Veliki (+ 604.) unio je njezino ime u Rimski kanon. U 6. stoljeću postojao je u Sirakuzi sa­mostan posvećen ovoj svetici. Ime joj se nalazi u svim starim sakramentarima. Štovanje joj se rano proširilo po Siciliji, a u 6. stoljeću već se štuje u Rimu, Raveni i Milanu.

Na širenje štovanja ove svetice uveliko je utjecao opis njezina mu­čeništva (passio, nastao u 5. Ili 6. stoljeću. Autor toga opisa, vješt pisac, napisao je zanimljivo i napeto literarno djelo koje se obilno čitalo u srednjem vijeku. Sam sveti Toma Akvinski citira ga dvaput u svojoj „Summa Theologica" (II. 2, q. 64, a. 5, ad 3; Supp-lementum q. 96, a. 5. ad 4). Taj životopis i obilna ikonografija potpomogli su stvaranje prave legende u kojoj je povijesna jezgra istinita, a oko nje se isprepleo vijenac pobožnih maštanja koja odražavaju težnje i probleme vremena u kome su nastajali.

Prema toj legendi, Lucijin životopis bi bio slijedeći. „Kao mlada, bogata djevojka iz Sirakuze, zaručena za mladića sličnih kvaliteta, hodočastila je u Kataniju na grob svete Agate sa željom isprositi ozdrav­ljenje za bolesnu majku. Tijekom molitve imala je viđenja u kome joj je sveta Agata objavljuje kako će i sama podnijeti mučeništvo. Nakon pov­ratka u Sirakuzu, otkazuje zaruke i počinje razdjeljivati imanje siroma­sima. Njezin zaručnik, razljućen i ponižen, prijavi je sudu s optužbom kako je kršćanka. Sudac je pokušava odvratiti od kršćanske vjere uvje­ravanjem, laskanjem prijetnjama i mukama. Lucija je ostala nepoko­lebljiva. Podvrgavana je različitim mukama i na kraju sasječena. Prije smrti se uspjela pričestiti i tada je prorekla skoru carevu smrt i slobodu kršćanima." Na mjestu njezina mučeništva podignuta je crkva koja će kasnije postati glasovito hodočasničko mjesto.

Ikonografija svete Lucije redovito je povezana uz simboliku izvor­nog značenja njezina imena: lux, lucis = svjetlo. Usko s time povezan je dar očinjeg vida pa je Lucija prikazivana s izvađenim očima na pla­dnju. To je plod jedne legende prema kojoj je Lucija iskopala svoje oči kako bi odbila zavodnika u zatvoru. Ta je zgoda kasniji dodatak istrgnut iz životopisa jedne druge Lucije mučenice.

Uz Štovanje svete Lucije povezani su brojni pučki izrazi pobožnosti. Njezin blagdan na današnji dan, prema starom Julijanskom kalendaru, bio je povezan uz najdužom noć u godini kad se posebno osjećala potreba za svjetlom. Toga dana su domaćice pekle male kruščiće, tzv. „oči svete Lucije" i dijelili ih siromasima. O blagdanu svete Lucije djevojke su po­stile uzimajući samo povrće uvjerene kako će u molitvi, po zagovoru svete Lu­cije, doznati ime budućega zaručnika. Toga dana su se djeci dijelili po­sebni darovi.

Svi ti običaji i neobični izrazi pobožnosti imaju malo toga zajedni­čkog s izvornim kršćanskim štovanjem svetaca, a osobito mučenika kao što je bila sveta Lucija. Službena crkvena molitva zadržava zdravu trijeznost naglašavajući kako se Lucija „žrtvovala živome Bogu... jer ni­šta nema veće od toga". „Svojom se postojanošću spasila... i svojom krvlju pobijedila neprijatelja" (Antifona na jutarnjoj i večernjoj). Zato s pravom molimo zagovor svete Lucije želeći joj se pridružiti u nebeskoj slavi.

Sveti Eustracij, Auksencij, Eugen, Mardarije i Orest, armenski mučenici. Opis mučeništva sličan je opisu drugih istočnjačkih mučenika, pa je iz njega teško izdvojiti prave, istinite podatke.

Sveti Antioh, mučenik iz Sulcisa kod Sardinije. Iz izvora koji su sačuvani   ne može se sa sigurnošću ništa znati o svečevu životu. Ne može se čak ni   ustanoviti radi li se o mjesnom svecu ili o udvostručavnju lika armenskog   mučenika Antioha iz Sebaste.

Sveti Autbert, biskup Cambraia (+ 669).

Sveti Judok, (Josse, Jobst), kraljević iz Picardije, svećenik, pu­stinjak. Živio je u VIII. stoljeću.

Sveta Otilija (starije: Odilija), opatica samostana Hohenbourg u Alsaceu, ži­vjela je u VII. stoljeću. Štuje se posebno u Strasburgu.
13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica
13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica
13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica
13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica
13. prosinca - Sveta Lucija, djevica i mučenica
Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi