Oko ovog sveca isprepletene su mnoge pobožne legende i o njegovu životu, i o mjestu i godini njegova  rođenja, kao i o mjestu njegova ukopa. Tško je utvrditi po­vijesnu istinu. Istina je međutim kako poslije svetog Ivana i svetog Petra najviše ka­toličkih  svetaca ima ime  Feliks. To je dobar pokazatelj popularnosti ovaga sveca. On je živio na prijelazu iz trećeg u četvrto stoljeće kršćanske ere u talijaniskom gradu Noli, i to za vrijeme progonstva kršćana tijekom rimske vlasti. Radi svetačkih vrlina i čudesa, što zadivljuje, sveti Feliks je bio obljubljen za svoga života, a još više nakon što je napustio ze­maljsku  domovinu. Hagiografi,  pišući o zgodama i nezgodama svetog Feliksa, ponajviše crpu izvore iz pjesme što ju je u njegovu čast ispjevao sveti Pauilin pod nazivom „Carmina natalicia".

Brojne crkve u Italiji posvećene su svetom Feliksu, koji je bio primjer krš­ćanske revnosti i postojanosti. Primjeren kršćanin za zemaljskog života, čudotvorac, izazivao je i izaziva osjećaje pobožnoga puka koji mu se od davnine utječe neka ih zagovara kod Gospodina Boga.

Sveti Malahija starozavjetni prorok u Judeji (5. stoljeće prije Krista).

Svetih trideset i osam monaha, mučenici na Sinaju, poubijani od Saracena 373. godine.

Sveti četrdeset i tri monaha, mučenici u Egiptu, u Raitu, poubijana od Blemijana.

Sveti Dacije, biskup u Milanu.