Nalazite se u > Liturgija dana

15.-25. siječnja 2019. - Molitvena osmina za jedinstvo kršćana

15.-25. siječnja 2019. - Molitvena osmina za jedinstvo kršćana

"Teži za samom pravdom" (Pnz 16, 18-20a)

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, u sje-vernoj se Zemljinoj hemisferi tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul F. Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga Pavla. Ta dva datuma stoga imaju i svoja simbolična značenja. Prvi datum naznačuje cilj molitve: svo kršćanstvo u zajedništvu s apostolskim prvakom sv. Petrom, a drugi datum ukazuje na način ili metodu kojom je jedino moguće postići taj cilj: temeljito obraćenje Kristu, svakog kršćanina, u svim kršćanskim zajednicama, obraćenjem kakvo je npr. bilo on sv. Pavla kod Damaska.

Na južnoj hemisferi, gdje je siječanj blagdansko vrijeme, crkve često Molitvenu osminu prakticiraju u koje drugo doba godine, najčešće oko blagdana Duhova (kako je to još 1926. preporučio pokret Vjera i ustrojstvo). I blagdan Duhova je također znakovit i bogat simbolikom, budući da je Duh Sveti Onaj po kojem se ostvaruje i vrši svako istinsko i Bogu sukladno jedinstvo. Stoga je predduhovsko i poslijeduhovsko vrijeme također primjereno i za pro-vođenje Osmine, ali i za ponovne molitve za jedinstvo onih koji su Osminu već slavili u siječanjskom terminu.

Svake godine kršćani diljem svijeta okupljaju se u molitvi za rast u jedinstvu. To činimo u svijetu u kojem korupcija, pohlepa i nepravda dovode do nejednakosti i podjela. Naša ujedinjena molitva u ovom podijeljenom svijetu je moćna. Međutim, kao individualni kršćani i kao zajednice i mi smo bili sudionici nepravdi, premda smo svi zajedno pozvani biti svjedoci pravde i sredstvo Kristove ozdravljujuće milosti za ovaj razjedinjeni svijet.

Molitvene tekstove osmine za jedinstvo kršćana 2019. godine pripremili su kršćani iz Indonezije. Sa 265 milijuna stanovnika, od kojih je 86% muslimanima, Indonezija ima najveću muslimansku populaciju na svijetu, veću od bilo koje druge zemlje. Međutim, oko 10% stanovnika su kršćani različitih tradicija. Što se tiče stanovništva i površine, Indonezija je najveća zemlja u jugoistočnoj Aziji. Ima više od 17.000 otoka, 1.340 različitih etničkih skupina i više od 740 lokalnih jezika. Ipak, u svojoj su pluralnosti ujedinjeni jednim nacio-nalnim indonezijskim jezikom, bahasa. Nacija je utemeljena na pet principa nazvanih Pancasila, s motom Bhineka Tunggal Ika, jedinstvo u različitosti. U raznolikosti etničke pripadnosti, jezika i religije, Indonežani žive po principu gotong royonga – života u solidarnosti i suradnji. To znači zajedništvo u svim aspektima života, u radu, u žalostima, u svečanostima, a podrazumijeva i gledanje na sve Indonežane kao na braću i sestre.

Taj uvijek krhki sklad danas je ugrožen na nove načine. Veći dio ekonomskog rasta koji je Indonezija doživjela u posljednjim desetljećima izgrađen je na sustavu koji u svome središtu ima načelo konkurencije. Ovo je u snažnom kontrastu s načelom suradnje kojoj nas uči gotong royonga. Korupcija se pojavila u mnogim oblicima. Ometa politiku i poslovanje, često s razornim posljedicama za okoliš. Korupcija posebno potkopava pravdu i provedbu zakona. Oni koji bi trebali promicati pravdu i štititi slabe prečesto čine suprotno. Kao posljedica toga, povećao se jaz između bogatih i siromašnih, tako da zemlja bogata resursima doživljava sablazan da mnogi žive u siromaštvu. Kako kaže tradicionalna indonezijska poslovica "Miš umire od gladi u spremištu punom riže." U međuvremenu, određene etničke i vjerske skupine povezane su s bogatstvom na način koji povećava napetosti. Radikalizacija koja okreće jednu zajednicu protiv druge porasla je, a pogoršana je zlouporabom dru-štvenih medija koji demoniziraju određene zajednice.

U takvom okruženju kršćanske zajednice, kako se pridružuju zajedničkoj brizi i zajedničkom odgovoru na nepravednu stvar-nost, postaju sve svjesnije svoga jedinstva. Suočeni s tim nepravdama, dužni smo kao kršćani ispitati načine na koje smo i mi suodgovorni za njih. Samo pozornošću na Isus-ovu molitvu "da svi budu jedno" možemo svjedočiti životu jedinstva u različitosti. Samo kroz naše jedinstvo u Kristu moći ćemo se boriti protiv nepravde i služiti potrebama žrtava.

Potaknuti tim pitanjima, kršćani Indonezije otkrili su da riječi Ponovljenog zakona "Teži za samom pravdom…" (Pnz 16, 18-20) snažno go-vore njihovoj situaciji i potrebama. Prije negoli je Božji narod ušao u zemlju koju im je Bog obećao, obnovili su vjernost Savezu kojeg je Bog s njima uspostavio. Opis ovoga događaja se nalazi u poglavlju čija je središnja tema svetkovanje koje će slaviti narod Saveza. Nakon svakog slavlja rečeno im je: „Proveseli se na svoj blagdan ti, sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluškinja tvoja, levit i došljak, sirota i udovica što se nađe u tvome gradu." (Pnz 16, 14; vidi također 16, 11). Indonezijski kršćani žele vratiti ovaj duh zajedničkih svečanosti u zajednice gdje je prije bio prisutan. Na kraju tog dugog poglavlja može se činiti neobičnim imati dva biblijska retka o imenovanju sudaca, ali u indonezijskom kontekstu veze između zajedničkih svetkovanja i pravde su životne. Kao narod Saveza u Isusu Kristu, znamo da će se slast nebeske gozbe dati onima koji gladuju i žeđaju za pravednošću i onima koji su progonjeni zbog pravednosti jer njihovo je kraljevstvo nebesko (usp. Mt 5, 10).

Kristova je Crkva pozvana biti predokus ovoga kraljevstva. Međutim, u našoj neujedinje-nosti, padamo. Ne uspijevamo biti znak Božje ljubavi prema svome narodu. Baš kao što je nepravda povećala podjele koje su razorile indonezijsko društvo, tako je ona hranila i podjele u Crkvi. Zato se kajemo za nepravde koje uzrokuju podjele, ali kao kršćani također vjerujemo u Kristovu moć da nam oprosti i da nas ozdravi. Nalazimo se ujedinjeni podno Kristova križa zazivajući njegovu milost da okonča nepravdu i iskaže nam milosrđe zbog grijeha koje su prouzročile naše podjele.

Razmišljanja tijekom ovih osam dana i kod bogoslužja posvećena su razmatranju odabranih tema. Da bismo produbili razmišljanja o međuodnosu jedinstva i pravde, tema svakoga dana pažljivo je odabrana kako bi se uočile poteškoće koje proizlaze iz nepravde.

Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi