Rodila se u Avili u Španjolskoj 23. ožujka 1515. Stupila je u samo­stan karmelićanki u rodnom gradu i položila redovničke zavjete 3. stu­denoga 1538. U težnji za što savršenijim životom dala se na obnovu Karmelskog reda najprije kod sestara osnivanjem prvog samostana svetog Jo­sipa 24 kolovoza 1562. a uz pomoć svetog Ivana od Križa i kod karme­lićana 29. studenoga 1568. Neizmjerno je ljubila Crkvu, svećenike, i za spas duša posvetila sve svoje sile i prokrstarila cijelu Španjolsku osni­vajući brojne samostane. Krist je za nju bio sve: u središtu je njezine duhovnosti sveto čovještvo našega Gospodina. Kao dvanaestogodišnja djevojčica poslije majčine smrti izabrala je Gospu sebi za Majku i uvijek osjećala majčinsku pomoć. Posebno je štovala svetoga Josipa kao učitelja molitve i drugima to preporučivala. Sve svoje samostane posveći­vala je „slavnome svetom Josipu". Bila je u vezi sa svim španjolskim sve­cima onoga vremena. Napisala je, uz mnogobrojna pisma sačuvanih ih je oko 500., zatim neka manja djela, i ove glavne spise: Životopis, Put savršenosti, Duhovni grad i Osnuci samostana. Njezini spisi su remek djela du­hovnog bogoslovlja. Ubraja se među klasike španjolske književnosti. Umrla je na proputovanju u Albi de Tormes gdje je stigla 20. rujna 1582. „vrlo stara i umorna". 3. listopada dok je primala svetu popudbinu, bila je preobražena i govorila: „Zaručniče moj, došlo je vrijeme ko­načnog susreta". „Srce skrušeno i ponizno. Bože, nećeš prezreti". „Ja sam kćerka Crkve". To su bile njezine posljednje riječi. Umrla je 4. listopada 1582, sutradan prema ispravljenom kalendaru po Grguru XIII. 15. listopada. Svetom ju je proglasio Grgur XV. 12. ožujka 1622. godine, a Pavao VI. 27. rujna 1970. naučiteljicom Crkve. To je prva žena koja je dobila takav naslov.

Sveti Fortunat, mučenik u Rimu,, Via Aurelia.

Sveti Bruno, biskup i mučendk. Rodio se oko 974.  godine, a mučendštvo podnio u Moravskoj 9. ožujka 1009. godine dok je propovijedao Evanđelje među Ukrajincima.

Sveti Agilej, mučenik. U pohvalu mučeniku u Kartagi održao  je pohvalni govor sveti Augustin (PL XLVL 19).

Sveti Antioh, biskup u Uionu polovicom 5. stoljeća.

Sveta Aurclija, djevica. Njezino štovanje u Strasburgu sigurno je potvr­đeno vsć u 10. stoljeću. Za vrijeme reformatorskog divljanja grob joj  je Oo>kvr-njen  i   k-c&ta   iiz''''bačene.

Sveta Tekla, opatica i djevica. U 8. st. je prešla iz Engleske u Bavarsku da pomogne apostolske pothvate sv. Bonifacija. Bila je opatica u gradu Kitzingen-u i tu je umrla koncem 8. stoljeća.

Tristotine mučenika kod Kölna tijekom Maksimijanova progonstva.