15. prosinca - Blažene Drinske mučenice

Tijekom rata, 1941., u samostanu Marijin dom na Palama živjele su poglavarica s. M. Jula Ivanišević (Hrvatica, 48 g.), s. M. Berchmana Leidenix (Austrijanka, 76 g.), s. M. Krizina Bojanc (Slovenka, 56 g.), s. M. Antonija Fabjan (Slovenka, 34 g.) i s. M. Bernadeta Banja (Mađarica iz Hrvatske, 29 g.). Iako su svima činile dobro, a ponajviše susjedima i mještanima pravoslavcima, predvečer 11. prosinca 1941. četnici su opkolili samostan i svih pet sestara nasilno odveli u pravcu Goražda. Samostan Marijin dom nakon toga opljačkali su i zapalili.

Sestre su te večeri, zajedno s nekoliko drugih zarobljenika, započele svoj četverodnevni križni put po brdima i šumama Romanije, po oštroj hladnoći i dubokom snijegu. Uz razna preslušavanja, prijetnje i vrijeđanja, put ih je najprije vodio do Sjetline, gdje je 76-godišnja s. M. Berchmana, iznemogla od puta, odvojena od ostalih sestara i zadržana. Ostale sestre odvedene su u Goražde i smještene u vojarnu na drugi kat. Iste večeri, 15. prosinca 1941., četnici su provalili sestrama u sobu i nasrnuli na njih, tražeći od njih da ostave svoj način života. U obrani svoga ljudskog dostojanstva i zavjetovane čistoće, sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su noževima usmrćene i bačene u Drinu.

Sestra Berchmana ostala je desetak dana u Sjetlini u zatočeništvu, a zatim je, kako joj je rečeno, trebala poći u Goražde k ostalim sestrama koje su već bile ubijene. Četnici koji su je odvezli izjavili su po povratku da je sretno stigla svojim sestrama. Međutim s. M. Berchmana ubijena je kod pračanskog mosta 23. prosinca 1941.

Glas o mučeničkoj smrti ovih pet sestara, poznatih u narodu kao Drinske mučenice, brzo se širio od samih početaka. Nadbiskupijski postupak za njihovu beatifikaciju otvoren je u Sarajevu u prosincu 1999., a nakon njegova završetka postupak je nastavljen na Kongregaciji za kauze svetaca u Rimu. Nakon pozitivnog ishoda i zaključka teoloških i ostalih stručnjaka, u siječnju 2011. papa Benedikt XVI. odobrio je njihovo proglašenje blaženima.

Blažena Djevica Marija, krajjica Franjevačkog reda

Pod tim nazivom, odo­brio je Pio X„ papa štovanje djevice Marije svim franjevačkim   zajednicama.

Sveti Irenej, Antonije, Teodor, Saturnin, Viktor i 72. učenika, rimski mučenici. U martirologij ih je unio Baronije u Jeronimovu martirologiju se spominju u različte dane.

Sveti Faustin, Lucije, Kandid, Celijan, Marko, Januarije i Fortunat, afrički mučenici, Osim imena o njima nema drugih podataka. Jeronimov martirologij umje­sto prvog imena navodi ime Faust, a umjesto posljednjeg Fortunata.

Sveti Valerijan, afrički  biskup. Prema Rimskom martirologiju, protjeran je iz grada u vrijeme kralja Genzerika zbog toga što nije htio predati crkveno  po­suđe. Umro je u izagna/istvu.

Sveti Maksimin, opat u Micyju kod Orleansa. Živio je početkom VI. stoljeća.