Majka Konstantina Velikog. Rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke. Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje. Tada ju je sin Konstantin doveo na cairski dvor i dao joj naslov „Augusta", omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale cairici. Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament Krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaij u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti. Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pironđeni su po želji Konstinitina Velikog čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Sveti Agapit, mučenik u Rimu za cara Aurelijana.

Blaženi Ivn i Krispo, prezbiteri, s osobitom revnošću su pokapali tijelesa svetih mučenika u Rimu dok i sami nisu podnijeli mučeništvo za Dioklecijanova progonstva.

Sveti Herma i prijatelji, mučenici u Rimu.

Sveti Leon i Julijana, mučenici u Liciji.

Sveti Firmin, biskup u Metzu.