18. travnja - Blažena Marija od Utjelovljenja, redovnica karmelskog reda
Rođena je u Parizu 1. veljače 1566. od oca Nikode Avrillot i majke Marije L'''' Huilier. Na krštenju je dobila ime Barbara. Njezina je najveća zasluga što su se reformirane kairmelićamike svete Terezije Avilske raširile u Francuskoj. Zbog toga je zaslužila naslov „Majka i utemeljiteljica Karmela u Francuskoj".
Barbaru su odgojile redovnice Naše Gospe od poniznosti, pa se i sama htjela posvetiiti Bogu u redovničkom staležu. Roditelji su se međutim tome protivili i, kad joj je bilo 16 godina, udali su je za pobožnoga plemića Petra Acarie. U braku je nastojala odgovoriti milosti Božjoj savršenim ispunjavanjem svojih dužnosti prema mužu, prema djeci, a imala ih je šestero, i prema slugama. U 30 godina bračnog života potvrdila je djelom kako i kršćanski supruzi mogu postići svetost. Sveti Franjo Saleški bio joj je ispovjednik.
U jesen 1601. godine čitala je knjige svete Terezije Avilske i osjetila se ponukanom njezine duhovne kćeri proširiti Francuskom. Nije to išlo bez potešikoća, ali je ona bila uporna, ustrajna i puna pouzdanja u providnost Božju. Za karmelićanke je pripremala zvanja i sagradila im samostan u Parizu. Kad su 29. kolovoza 1604. karmelićanke konačno stigle u Francusku, njih šest, među njima Ana od Isusa i blažena Ana od svetog Bartolomeja koje je još sveta Terezija primila, ona ih je svesrdno pomagala.
Mnogo je doprinijela i osnivanju samostana u Pontoise, Dijonu i Amiensu. Tri su njezine kćeri postale karmelićanke; od kojih je jedna imala tek 15 godina. Poslije muževljeve smrti 1613. godine i sama je ušla u Kairmel u Amiensu. Redovničko odijelo primila je 7. travnja 1614. i uzela ime Marija od Utjelovljenja. Iz duboke poniznosti prihvatila je biti sestra pomoćnica. U samostanu je bila svima uzor i na duhovnu izgradnju sestara. Obdarena mnogim nebeskim darovima, odlikovala se duhom molitve i revnosti u širenju katoličke vjere. Umrla je 18. travnja 1618. Papa Pio VI. proglasio ju je blaženom 5. lipnja 1791. godine.
Sveti Eleuterije, biskup i mučenik, i Antija, njegova majka, mučenica. Život svetog Eleuterija obavijen je legendom i sadržan u spisima o njegovu mučeništvu, i to na grčkom i latinskom jeziku. Djelovao je kao biskup u Iliriku i vjerojatno je imao sjedište u Sirmiju (Srijemska Mitrovica). Odveden je u Rim i pogubljen za cara Hadrijana. Mnogo su ga štovali i na Istoku i na Zapadu. Moći su mu pred navalom barbara prenesene u Carigrad. Posebno ga štuju u Aecau (sada Troja u Apuliji) i u Rietiju u Italiji. Zajedno s njim je mučena i štovana njegova majka sveta Antija.
Sveti Apolonije, rimski senator i mučenik u Rimu za cara Komoda.
Sveti Perfekt, prezbiter i miučenik u Kordobi, pogubili su ga Mauri 850. godine.
Sveti Koreb, prefekt i mučenik u Mesini na Siciliji.
Sveti Kaloeer, mučenik u Bresciji za cara Hadrijana.
Sveti Galdin, nadbiskup i kardinal u Milanu (+ 1176).