19. siječnja 2020. - Papin nagovor prije i nakon molitve Anđeo Gospodnji u nedjelju

Papa: Na svom putu vjere moramo uvijek biti spremni na novi početak

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Ova druga nedjelja kroz godinu u kontinuitetu je s Bogojavljenjem i blagdanom Krštenja Isusova. Evanđeoski odlomak (usp. Iv 1, 29-34) također nam govori o Isusovu očitovanju. Naime, nakon što je kršten u rijeci Jordanu On je bio posvećen od Duha Svetoga koji se spustio na Nj i proglasio ga Sinom Božjim glasom nebeskog Oca (usp. Mt 3, 16-17 i par.). Evanđelist Ivan, za razliku od ostale trojice, ne opisuje događaj, nego nam nudi svjedočanstvo Ivana Krstitelja. On je bio prvi Kristov svjedok. Bog ga je pozvao i pripravljao za to.

Krstitelj ne može obuzdati želju da posvjedoči za Isusa te izjavljuje: „ja sam to vidio i svjedočim" (r. 34). Ivan je vidio nešto potresno, to jest ljubljenog Sina Božjega solidarnog s grešnicima; a Duh Sveti mu je pomogao shvatiti neviđenu novost, istinski preokret. Naime, dok je u svim religijama čovjek taj koji nešto nudi i žrtvuje Bogu, u Isusu Bog prikazuje vlastitoga Sina za spasenje čovječanstva. Ivan očituje svoje čuđenje i pristanak na ovu novost koju je donio Isus jezgrovitim izrazom koji svaki put ponavljamo na misi: „Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!" (r. 29).

Svjedočenje Ivana Krstitelja poziva nas da na našem putu vjere uvijek krećemo iznova: da iznova krenemo od Isusa Krista, Jaganjca punog milosrđa kojeg je Otac dao za nas. Poziva nas da dopustimo da nas ponovno iznenadi Božji izbor da bude na našoj strani, da bude solidaran s nama grešnicima i spasi svijet od zla preuzevši sve zlo na sebe.

Naučimo od Ivana Krstitelja da ne pretpostavljamo da već poznajemo Isusa, da već znamo sve o njemu (usp. r. 31). Nije tako. Zaustavimo se na Evanđelju, možda čak razmišljajući o slici Krista, „Svetog lica". Kontemplirajmo očima, a još više srcem; i pustimo da nas pouči Duh Sveti koji nam u nutrini govori: To je On! On je Sin Božji koji je postao jaganjac, žrtvovan iz ljubavi. On, samo On je nosio, samo On je trpio, ispaštao za grijeh svakog od nas, za grijeh svijeta, pa i za moje vlastite grijehe. Za sve grijehe. Sve ih je uzeo na sebe i otklonio od nas kako bismo napokon mogli biti slobodni, a ne više robovi zlu. Dà, još uvijek smo siromašni grešnici, ali ne robovi, to ne, ne robovi: djeca, djeca Božja!

Neka nam Djevica Marija izmoli snagu da dadnemo svjedočanstvo za njezina Sina Isusa; da ga naviještamo radošću životom oslobođenim od zla i riječju punom zadivljene i zahvalne vjere.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre,

danas se u Berlinu održava konferencija na kojoj se raspravlja o krizi u Libiji. Iskreno se nadam da će ovaj silno važan samit biti početak puta koji vodi do prestanka nasilja i iznalaženja rješenja putem pregovora koje će dovesti do mira i toliko željene stabilnosti zemlje.

Zadovoljstvo mi je podsjetiti da je određeno da 2020. godina bude „Godinom medicinske sestre i primalje". Medicinske sestre i tehničari su najbrojniji zdravstveni djelatnici i najbliže su bolesnicima, a primalje se bave možda najplemenitijim od svih zanimanja. Molimo za sve njih kako bi svoj rad obavljali na najbolji mogući način.

Želim vam svima ugodnu nedjelju. Ne zaboravite, molim vas, moliti za mene. Dobar tek i doviđenja!

Zaustavimo se na današnjem Evanđelju (Iv 1, 29-34), možda čak razmišljajući o slici Krista, Sina Božjega, koji je postao jaganjac da bi nas spasio. Da, još uvijek smo jadni grešnici, ali ne i robovi nego djeca Božja.

Poruka meksičkih biskupa o migrantima, zaštiti maloljetnika, nasilju i vjerskoj slobodi

Meksička biskupska konferencija objavila je poruku u kojoj ističe da se biskupi nastavljaju „moliti za posebne situacije koje proživljavamo i obvezujemo se da ćemo se s najvećim trudom nastaviti brinuti o ljudima koje nam je Gospodin povjerio”.

Poruku su potpisali nadbiskup Monterreya i predsjednik Meksičke BK Rogelio Cabrera Lopez i pomoćni biskup Monterreya i glavni tajnik MBK Alfonso G. Miranda Guardiola, prenosi Vatican News prilog agencije Fides. Biskupi su se, među ostalim, osvrnuli na migracijsku krizu u Srednjoj Americi, koja je započela velikim karavanama 2018. godine i nastavila se u 2019., te su istaknuli kako je to bila prilika da Crkva u Meksiku pokaže konkretnu ljubav, jer tisuće su migranata posljednjih mjeseci ušle u njihovu zemlju te još uvijek pristižu.

Prilog u iznosu od 500.000 dolara koji je papa Franjo poslao za pomoć migrantima u Meksiku iskorišten je za 32 projekta usmjerena na zadovoljenje potreba vezanih uz hranu, zdravstvenu skrb i odjeću. Također su obnovljeni neki prihvatni centri, puni migranata, te je za njih nabavljen namještaj. Zbog sigurnosti volontera i migranata dovršena je ograda nekih prihvatnih centara. „Nadamo se da ćemo sve projekte zaključiti do veljače i da ćemo i dalje moći računati s velikodušnošću Božjega naroda u potpori našoj braći migrantima”, istaknuli su biskupi.

Meksički biskupi osvrnuli su se i na ostvareni napredak u osnivanju biskupijskih komisija za zaštitu maloljetnika. Nacionalno vijeće za zaštitu maloljetnika uključilo je članove Meksičke konferencije viših redovničkih poglavara (CIRM) kako bi u suradnji s redovničkim zajednicama iskorijenili svako spolno zlostavljanje maloljetnika u crkvenom okruženju. Posljednjih godina provedena je istraga nad ukupno 426 svećenika. Za njih 173 suđenje je u tijeku, dok su 253 slučaja zaključena. Iz svećeničkog je staleža pritom otpušteno 217 svećenika, navodi se u poruci.

Godina 2019. bila je jedna od najnasilnijih koju smo doživjeli u našoj zemlji, istaknuli su biskupi te su se osvrnuli na događaje koji su naštetili cijelom društvu. Podsjetili su kako se Crkva, među brojnim drugim službama, brine i o 272 centra u kojima se pruža pomoć ugroženim članovima društva, među kojima su ovisnici o opojnim sredstvima, žrtve nasilja, zatvorenici i djeca koja su prepuštena životu na ulici.

Društveno koristan rad koji u zemlji provodi Katolička Crkva izrazito je opširan. „Da bismo nastavili surađivati za dobrobit društva, moramo ažurirati pravni okvir kojim se regulira jedno od temeljnih prava svakog modernog demokratskog društva, onog na slobodu vjeroispovijesti, ažurirati sekundarni zakon o vjerskoj slobodi te podržati povijesno načelo o razdvajanju Crkve od države, prema naprednijim međunarodnim kriterijima.

Na kraju poruke meksički biskupi pozvali su da se na 2020. godinu gleda s vjerom i nadom, kako bi bila godina u kojoj vlada mir, pomirenje i dijalog, odnosno godina u kojoj će se svi kao društvo obvezati na brigu o braći i zajedničkom domu, usmjeravajući svoj pogled i srce na Krista Spasitelja.