Papa slavio Svetu misu sa siromašnima Svjetski dan Siromaha

Vatikan - U Vatikanu je kao i u mnogim biskupijama danas obilježen prvi Svjetski dan siromaha, što ga je papa Franjo najavio prošle godine na kraju Jubilarne godine milosrđa. Papa je tom prigodom u Bazilici sv. Petra služio misu na kojoj je sudjelovalo oko pet tisuća siromaha i beskućnika ne samo iz Rima i okolice već i iz drugih posebno europskih zemalja. Dvanaestorica su ministrirala, Sirijac je čitao poslanicu, a Peruanac i Brazilac molitvu vjernika. Siromašne obitelji su nosile prikazne darove. Među njima je bila i bolesna djevojčica. Razne narodne nošnje, molitve i pjesme pobudile su veliko zanimanje.
Papa je u svom nedjeljnom nagovoru izrazio nadu da će kršćanske zajednice posvetiti više pozornosti siromasima i to ne samo u trenucima kao što je današnji dan, već uvijek, jer su oni srce Evanđelja i u njima susrećemo - kako je rekao - Isusa, koji nam govori i preko njihovih muka i jada objašnjava njihove potrebe. Upozorio je posebno na nevolje pučanstva koje živi u velikoj bijedi zbog ratova i oružanih sukoba. Pozvao je međunarodnu zajednicu da poduzme sve moguće pothvate oko uspostave mira, posebno na Bliskom istoku te izrazio nadu da će u Libanonu ipak prevladati stabilnost kako bi pučanstvo te zemlje moglo postati poruka uzajamnog poštovanja i suživota za cijelo područje. Molio je i za posadu nestale argentinske vojne podmornice. Osvrnuo se i na današnji Svjetski dan žrtava na cestama te potaknuo javne ustanove da se jače zauzmu oko sprečavanja nesreća, a vozače je pozvao da poštuju propise jer time štite ne samo sebe već i druge. Osvrćući se na prispodobu iz Matejeva evanđelja o talentima Papa se posebno osvrnuo na onog koji je dobio najmanje, pa se bojao uložiti kao što napravila ostala dvojica. Taj je sluga - kaže Papa - imao povjerenje u svog gospodara, ali ga se bojao, pa se bojao da ne izgubi onaj talent, što mu ga je gospodar dao prije odlaska. Strah nas uvijek čini nepokretnima i često dovodi do pogrešnih izbora te nas tako dovodi do toga da ne poduzimamo ništa i navodi nas na izbor sigurnih rješenja, nekada i beskorisnih. Ova prispodoba - kaže Papa – pomaže nam shvatiti koliko je važno povjerenje u Boga. Ako imamo krivo poimanje Boga, naš život neće biti plodan, jer ćemo živjeti u strahu što nas sigurno neće poticati na konstruktivne pothvate. Isus uvije ističe kako Bog nije strog i netolerantan, već Otac pun ljubavi, nježnosti i dobrote. Stoga moramo imati neizmjerno povjerenje u Njega, u Njegove riječi, geste, prihvaćanje svih, posebno grešnika, malenih i siromašnih. Bog nas veoma cijeni i to nam pomaže da budemo odgovorni ljudi. Vjernost nam omogućava da uvijek iznova koračamo novim putem a da pritom ne zakopavamo talente odnosno darove što nam ih je Bog povjerio i o kojima ćemo morati položiti račun. Siromasi su naša putovnica za raj – rekao je Papa Franjo tijekom mise prigodom obilježavanja Prvoga svjetskog dana siromaha i opomenuo svjetsku javnost, a posebno vjernike, kako nije dosta ne činiti ništa zla, jer su propusti isto tako velika zlodjela. Bog nije kontrolor nepečaćenih putnih karata, već Otac u potrazi za sinovima, kojima bi mogao povjeriti svoja dobra i svoje planove. Žalosno je kada Otac ne dobiva širokogrudni odgovor svojih sinova, koji se ograničavaju samo na poštivanje pravila i zapovijedi kao plaćenici u Očevoj kući – primijetio je Papa. Jačina i veličina se ne sastoji u pesnicama i prekrštenim rukama, već u aktivnim i protegnutim rukama – pojasnio je Papa Franjo. Nakon mise Papa je pozvao oko tisuću i pol siromaha na ručak u Vatikan dok su ostali ručali po raznim katoličkim menzama, sjemeništima i zavodima. Posluživalo ih je 150 dragovoljaca iz raznih biskupija.

19. studenog 2017 - Vatikan - Papa primio sudionike plenarne skupštine Papinskog vijeća za kulturu

Sve ono što je tehnički moguće ili izvedivo, nije samim time, i etički prihvatljivo.

Vatikan - Papa Franjo primio je 18. studenoga sudionike Plenarne skupštine Papinskog vijeća za kulturu u čijem je središtu antropološko pitanje, a cilj joj je razumjeti buduće linije razvoja znanosti i tehnologije.

Među temama o kojima se razgovara je medicina i genetika, neuroznanosti i nevjerojatan napredak autonomnih i pametnih strojeva. To su teme - pojasnio je Papa na početku svog govora – koje ne samo da navode neke da misle kako se već nalazimo pred zoru novog doba i pred rođenjem novog ljudskog bića, moćnijeg od onoga koje smo poznavali do sada, nego postavljaju velika i teška pitanja.
Vraćajući se ponovo na pitanje o ljudskom biću, koje je izraženo u 8. Psalmu: „Što je čovjek da ga se spominješ?", Sveti je Otac podsjetio na antropološki odgovor koji se ocrtvava već u Knjizi postanka i provlači se čitavom Knjigom otkrivenja, razvijajući se oko temeljnih elemenata odnosa i slobode.

Odnos se - nastavio je dalje papa Franjo - grana u tri dimenzije: materijalnu, zemlju i životinje; božansku transcedentalnu; i ljudsku. Sloboda se pak izražava u autonomiji - koja je naravno relativna - i u moralnim izborima.

Taj osnovni sustav - dodao je Sveti Otac - podržavao je stoljećima misao velikog dijela čovječanstva a vrijedi još i danas. Međutim, u isto vrijeme shvatili smo da se velika načela i temeljni antropološki pojmovi često stavljaju u pitanje čak i unatoč većoj svijesti o složenosti ljudskog bića te da zahtijevaju daljnja istraživanja.

Promatrajući antropologiju kao obzor koji se kreće, koji je promjenjiv, na temelju socio-ekonomskih promjena, raseljavanja ljudi i njihovih interkulturalnih sučeljavanja, ali isto tako na temelju širenja opće kulture i iznad svega, zbog nevjerojatnih otkrića znanosti i tehnologije, papa je Franjo istaknuo neke ključne točke kako bi se odgovorilo na izazove našeg vremena, polazeći, prije svega, od uvažavanja znanosti koja pronalazi svoj konačni temelj u Božjem planu - da nas je izabrao prije stvaranja svijeta, predodredivši nas da budemo njegova izabrana djeca, te da nam je povjerio skrb o stvorenom: obrađivati i čuvati zemlju.

Upravo zato što je čovjek - nastavio je Papa - slika i prilika Boga koji je stvorio svijet iz ljubavi, briga za sva stvorenja mora slijediti logiku besplatnosti i ljubavi, služenja, a ne onu gospodarenja i nadmoći.

Temeljno je - upozorio je Papa - crpsti snagu iz blaga mudrosti sačuvanog u vjerskim tradicijama, iz narodne mudrosti, književnosti i umjetnosti, koji sežu duboko u tajnu ljudskog postojanja, ne zaboravljajući, što više ponovno otkrivajući ono sadržano u filozofiji i teologiji.

Da bi se izbjegle tragične podjele između humanističko-književno-teološke kulture i one znanstvene, te da bi se potaknuo veći dijalog između Crkve, zajednice vjernika i znanstvene zajednice, Sveti je Otac uputio na encikliku Laudato si ističući - „hitnu potrebu humanizma".

Crkva nudi dva velika načela za ostvarenje tog dijaloga - rekao je Papa Franjo ističući da u središtu mora biti ljudska osoba i opće odredište dobara. Znanstveni i tehnološki napredak treba služiti dobru čitavog čovječanstva i njegove koristi ne mogu biti samo za nekolicinu. Na taj se način, izbjegava da se u budućnosti dogode nove nejednakosti utemeljene na znanju, te da se poveća jaz između bogatih i siromašnih.

Drugo je načelo koje i dalje vrijedi - zaključio je Papa a izvještava Radio Vatikan - da sve ono što je tehnički moguće ili izvedivo, nije samim time, i etički prihvatljivo.

18. studenoga 2017. - Vatikan - Pravo na zdravstvenu zaštitu pitanje je pravednosti

Poruka pape Franje kardinalu Peteru Turksonu, pročelniku Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, povodom zatvaranja 32. međunarodne konferencije na temu „Suočavanje s globalnom nejednakosti na području zdravstva"

Vatikan, (IKA) - Pravo na zdravstvenu zaštitu pitanje je pravednosti te se mora zajamčiti ravnopravna raspodjela ustanova i financijskih resursa u skladu s načelima solidarnosti i supsidijarnosti - stoji u poruci koju je papa Franjo poslao kardinalu Peteru Turksonu, pročelniku Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, povodom zatvaranja 32. međunarodne konferencije na temu „Suočavanje s globalnom nejednakosti na području zdravstva" koja se ovih dana održavala u Vatikanu.

Temu je predložila prošlogodišnja konferencija, suočena s jazom među bogatim i siromašnim zemljama kad je riječ o pristupu zdravstvenoj skrbi i liječenju. Drago mi je čuti - stoji u poruci - da je napravljen nacrt projekta usmjerenog na konkretno suočavanje s tim izazovima, naime, uspostavljanje operativne platforme dijeljenja i suradnje među katoličkim zdravstvenim ustanovama koje su prisutne u različitim zemljopisnim i društvenim kontekstima. Papa je potaknuo aktere tog projekta da ustraju u zadaći i da budu promicatelji u ustanovama i farmaceutskim kućama kako bi svi mogli uživati pravo na zdravstvenu zaštitu.

Sveti se Otac u pismu, o kojem izvještava Radio Vatikan, usredotočio na jedan „temeljan" vidik, posebno za one koji služe Gospodinu skrbeći za zdravlje svoje braće i sestara: dimenziju slušanja, pratnje i podupiranja osoba o kojima skrbe. U prispodobi o dobrom Samarijancu - nastavio je papa Franjo - Isus nam pokazuje praktični pristup potreban u skrbi za naše bližnje koji trpe, naime, sažaljenje koje je više nego suosjećanje ili tuga. To je spremnost da se osobno uključimo u situaciju drugoga. Sažaljenje je k tomu sposobno umanjiti bol samoće i tjeskobe - napomenuo je Papa.

Empatija je povlašteni put promicanja pravde - nastavio je Sveti Otac - jer nam suosjećanje s drugom osobom dopušta ne samo da razumijemo njegove ili njezine borbe, teškoće i strahove, već da, u krhkosti koja karakterizira svakog čovjeka, otkrijemo njegovu ili njezinu jedinstvenu vrijednost i dostojanstvo. Uistinu, ljudsko dostojanstvo je temelj pravde, dok prepoznavanje neizmjerne vrijednosti svake osobe jest snaga koja nas potiče da oduševljeno i požrtvovno radimo na nadilaženju razlika.

Papa je na kraju ponudio prijedlog farmaceutskim tvrtkama koje su pozvane da sudjeluju na konferenciji kako bi odgovorile na problem pristupa antiretroviralnim terapijama u dječjoj dobi. Promišljajući o Novoj povelji zdravstvenih djelatnika, papa Franjo je pozvao da vlastiti zakoni tvrtki trebaju imati na umu pravo na pristup ključnim terapijama, naročito u slabije razvijenim zemljama, kao i da zdravstvene strategije usmjerene prema ostvarivanju pravde i općega dobra budu gospodarski i etički održive.

18. studenoga 2017. - Vatikan - Učiteljestvo i djelo pape Benedikta XVI. - živa i dragocjena za Crkvu i papinsku službu

Govor pape Franje na dodjeli Nagrade Ratzinger

Vatikan, (IKA) - Papa Franjo je 18. studenoga iskazao poštovanje papi emeritusu Benediktu XVI., u prigodi predaje Nagrade Ratzinger. Trojica ovogodišnjih dobitnika te prestižne nagrade, koju je 2011. godine ustanovila vatikanska Zaklada Joseph Ratzinger-Benedikt XVI., jesu luteranski teolog Theodor Dieter, katolički svećenik Karl-Heinz Menke i glazbenik Arvo Pärt.

Svoj je govor pred članovima te zaklade, na svečanosti održanoj u Vatikanu, papa Franjo započeo mislima upravljenima Papi emeritusu. Zajedno s vama upravljam srdačne misli papi emeritusu Benediktu - kazao je Sveti Otac. Njegova molitva i njegova diskretna i ohrabrujuća prisutnost prate nas u zajedničkom hodu; a njegovo djelo i njegovo učiteljstvo, i dalje su živa i dragocjena baština za Crkvu i za našu službu – istaknuo je papa Franjo a prenosi Radio Vatikan.

Potom je potaknuo članove te vatikanske zaklade da se nastave zauzimati, učeći i proučavajući tu baštinu, istodobno gledajući naprijed. Joseph Ratzinger je i dalje učitelj i prijatelj sugovornik, svima onima koji koriste dar razuma kako bi odgovorili na ljudski poziv traženja istine - rekao je Papa. Kristova istina - dodao je Papa koristeći se glazbenim rječnikom - nije za soliste, nego je ona simfonijska; zahtjeva susretljivu suradnju, skladno sudjelovanje. Tražiti ju, proučavati, razmatrati i zajednički ju, u ljubavi, pretvoriti u praksu snažno nas privlači punom međusobnom jedinstvu - istaknuo je Papa. Istina tako postaje živi izvor sve čvršćih veza u ljubavi.

Sveti je Otac potom napomenuo da je sa zadovoljstvom prihvatio ideju o proširenju obzora Nagrade Ratzinger kako bi u nju uključio i umjetnost, osim teologije i znanosti koje su s njom naravno povezane. To proširenje odgovara viđenju Benedikta XVI., koji nam je više puta dirljivo govorio o ljepoti kao povlaštenom putu za otvaranje nadnaravnom i za susret s Bogom. Posebno se divimo njegovoj glazbenoj osjetljivosti i njegovom osobnom prakticiranju te umjetnosti kao puta prema smirenosti i za uzdizanju duha - primijetio je papa Franjo.

Osvrnuvši se na samu vatikansku zakladu, Papa je istaknuo da je Nagrada Ratzinger, koja je ove godine dodijeljena sedmi put, vrhunski događaj među brojnim aktivnostima te ustanove, kojima je svrha promicanje teološkoga istraživanja i kulturalnoga zauzimanja nadahnutoga vjerom i zanosom duše prema Bogu. Na kraju je predsjednik Vatikanske zaklade Joseph Ratzinger-Benedikt XVI., pater Federico Lombardi, podsjetio da su aktivnosti te ustanove protekle godine bile vrlo intenzivne, također i zbog toga što je 90. rođendan Pape emeritusa privukao na njega pozornost mnogih, potičući niz inicijativa koje su istaknule njegovu kulturnu i duhovnu baštinu.

Papa emeritus Benedikt XVI. je jučer, u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu, primio ovogodišnje dobitnike Nagrade Ratzinger, zajedno s patrom Federicom Lombardijem. Trojica nagrađenih su tako mogli razgovarati s Papom emeritusom, tijekom toga vrlo intenzivnoga i mirnoga susreta.