20. ožujka - Sveta Aleksandra, Klaudija, Eufrazija, Matrona, Julijana, Eufemija i Teodozija, mučenice.
Mučene su u Amiziji u Paflagoniji. Prema jednom kasnijem tekstu, živjele bi u vrijeme cara Maksimijana. Protestirale su protiv progona kršćana. Zbog toga su uhvaćene, izbičevane, izmučene i bačene u užarenu peć. četiri prva imena pojavljuju se i u jednoj drugoj skupini od sedam djevica mučenica koja spominje Teodot iz Ancire. Posljednja se tri imena također mogu prepoznati u jednoj drugoj skupini iz Ancire: Julita, Faina i Tekuza. Zbog toga neki hagiografi zaključuju kako se radi o skupini iz Ancire koja je pogrešno navedena kao skupina iz Amizija.
Blaženi Ivan iz Parme, franjevac
Sedmi general Franjevačkog reda. Bio je više puta papinski poslanik u različitim poslovima. Štovanje mu je odobrio papa Pio VI.
Blaženi Marko iz Montegallo, franjevac. Rođen je 1425. u selu Fonditore kod Montegallo. Studirao je na sveučilištima u Peruđi i Bologni i doktorirao iz prava i medicine. Vršio je liječničku službu u Ascoli. Vjenčao se po očevoj želji s Klarom de'' Tibaldeschi, s kojom je živio u uzdržljivosti. Nakon očeve smrti, zaručnici su dogovorno stupili u samostan. Isticao se kao zaštitnik mira i javnog dobra. Za ustuk lihvarstvu podigao je nekoliko pučkih blagajna tzv. montes pietatis. Umro je u Firenci 1496.
Blaženi Hipolit Galantini, franjevački trećoredac, osnivač Kongregacije kršćanskog nauka. Rođen je u Firenci 12. listopada 1565. Već od mladih dana isticao se poučavanjem u katoličkom nauku. Od 1602.-1604. osnovao je Kongregaciju svetog Franje za kršćanski nauk. Umro je u Firenci 1619. godine.
Sveti Arhip, suputnik svetoga Pavla, kojeg Pavao spominje u poslanici Filemonu i Kološanima.
Sveti Pavao, Ćiril, Eugenije kolege, mučenici. Prema Rimskom martirologiju, uz imenovane mučenike spominju se još četvorica. Neki stariji martirologiji navode uz spomenute mučenike po imenu još sedmoricu. H. Delehave drži kako se ne radi o sirijskim mučenicima, kako to ističu martirologiji, nego su Pavao i Ćiril mučeni u Antiohiji. Umjesto Eugenija mučena je Eugeniji.
Sveta Fotina, Josip, Viktor, Sebastijan, Anatolije, Focije, Fotida, Paraskeva i Ciriaka, mučenici. Prema legendarnim opisima mučeništva, Fotina je bila Samarijanka, u koje je Krist zatražio vode na zdencu. Josip i Viktor bi bili njezini nezakoniti sinovi. Fotida, Paraskeva i Ciriaka bile bi Fotinine sestre ili rodice. Sebastijan i Anatolije dva viša vojna časnika. Poslije mučeništva apostola Petra i Pavla Fotina se povukla u Kartagu sa sinom Josipom. Viktor je bio vojnik i obratio je na kršćanstvo prijatelje Sabastijana i Anatolija. Po naređenju cara Nerona svi su spomenuti osuđeni na smrt.
Sveti Niceta, biskup iz Apoloniade. Živio je u vrijeme ikonoklazma. Bio je pobornik štovanja svetih slika. Umro je u progonstvu.
Sveti Vulfran, nadbiskup Sens-a. Rođen je polovicom VII. stoljeća u Milly (današnji Milly-la-Foret u Francuskoj). Stupio je u klerički stalež i postao članom klera na merovinškom dvoru. Kratko je vrijeme bio biskup Sens-a. Ostavio je biskupiju i tijekom pet godina vršio misionarsku službu, izgleda bez velikog uspjeha. Živio je u Fontenelle kao jednostavni monah. Tu je i umro između 700. i 702. godine.
Sveti Kudbert, canterburvski nadbiskup. Rođen je početkkom VIII. stoljeća. Postao je benediktinac. Vršio je službu opata, a zatim je postao biskup. Bio je prijatelj svetog Bonifacija. Umro je 758. godine.
Sveti Ambrozije Sansedoni, dominikanac. Rođen je u Sieni 16. travnja 1220. Učenik svetog Alberta Velikog i prijatelj svetog Tome Akvinskog. Istakao se posebno propovijedanjem mira i razboritim naukom. Umro je 1286. dok je propovijedao korizmu u Sieni.