Nalazite se u > Papa

22. veljače 2019. - Izlaganje Linde Ghisoni na susretu „Zaštita maloljetnika u Crkvi“

22. veljače 2019. - Izlaganje Linde Ghisoni na susretu „Zaštita maloljetnika u Crkvi“

Treće predavanje drugog dana vatikanskog samita „Zaštita maloljetnika u Crkvi" na temu „Zajedništvo: djelovati zajedno" održala je Linda Ghisoni iz Odjela za vjernike laike Dikasterija za laike, obitelj i život.

Zajedništvo, zajednička odgovornost, prevencija i solidarnost prema svima onima koji su ranjeni u tijelu i duhu bilo kojim oblikom zlostavljanja. Izlaganje koje je Linda Ghisoni danas održala na vatikanskom samitu o „Zaštiti maloljetnika u Crkvi" kreće od ovog imperativa i iz želje da doprinese općem dobru. Podtajnica Odjela za vjernike laike Dikasterija za laike, obitelj i život izrazila je uvjerenje da se prevencija ne može iscrpiti „u prekrasnom programu", već mora postati „redovni pastoralni stav". Pozivajući se na svjedočanstvo jedne žrtve zlostavljanja koja je nazvala „vukovima koji zavijaju" sve pastire Crkve koji „provaljuju u ovčinjak da uplaše i rasprše stado", Ghisoni je rekla da se nikada ne možemo govoriti o zaštiti maloljetnika a da se ne uzme u obzir žrtve i njihove obitelji, da se ne upozna zlostavljače, suučesnike, poricatelje i nemarne, one koji su zataškavali i one koji su pokušali govoriti i djelovati, ali su ušutkani. „Klečanje na koljenima: to bi – naglasila – bio pravi stav koji treba zauzeti u obrađivanju tema o kojima se govori ovih dana. Na koljenima pred milosrdnim Ocem, koji vidi razdirano tijelo Kristovo, svoju Crkvu, i šalje nas da preuzmemo brigu, kao njegov narod, za rane i da ih liječimo melemom Njegove ljubavi".

U Crkvi se, međutim, temelj odgovornosti treba tražiti u zajedništvu, tipičnom za njezinu narav i sliku Crkve koja u otajstvu Presvetoga Trojstva prepoznaje svoje lice. A onima koji pokazuju svoju neosjetljivost prema pažnji koja se posvećuje problemu zlostavljanja ili misle da je to samo „posao" Pape ili biskupâ, Ghisoni poručuje: „Postati svjesni tog fenomena i postati svjesni vlastite odgovornost nije neka fiksacija, nije nuzgredna inkvizicijska radnja da bi se zadovoljilo puke društvene potrebe, već potreba koja proizlazi iz same naravi Crkve kao otajstva zajedništva utemeljenog u Trojstvu, kao Božjeg naroda na putu, koji ne izbjegava, nego se suočava, s uvijek novom sviješću o zajedništvu, također sa izazovima koji se odnose na zlostavljanje koja su se u njoj dogodila na štetu najmlađih podrivajući i prekidajući to zajedništvo". Upućivanje na Crkvu kao zajedništvo i Božji narod na putu zahtijeva, međutim, „da sve sastavnice Božjeg naroda, svaka na svoj način, žive pravâ i dužnostî kojih su postali dionici na krštenju. To nema nikakve veze s grabljenjem položaja ili vlasti, nego predviđa ispunjenje određenog poslanja", istaknula je Ghisoni u svom izlaganju.

22. veljače 2019. - Izlaganje kardinala Cupicha na susretu „Zaštita maloljetnika u Crkvi"

Drugo izlaganje na susretu „Zaštita maloljetnika u Crkvi" održao je čikaški nadbiskup kardinal Blaise Cupich, član Organizacijskog odbora. U svom izlaganju na temu „Sinodalnost – zajednički odgovor" istaknuo je temeljnu važnost vjernika laika u pristupu i suočavanju s problemom spolnog zlostavlljanja u Crkvi.

Spominjući osobno iskustvo susreta s majkom djevojčice koja je prije punih šezdeset godina stradala u požaru, kardinal je istaknuo i da ga je majčina ljubav podsjetila kako „nažalost, mnogi naši ljudi, ne samo žrtve ili obitelji žrtava, nego i brojni vjernici pitaju se mogu li crkveni vođe u potpunosti razumjeti tu stvarnost, posebno kad vide koliko se malo pozornosti posvećuje zlostavljanoj djeci ili, još gore, kad se to zataškava da bi se zaštitilo zlostavljača ili pak instituciju".

Za Crkvu koja bi htjela biti brižna majka, a suočena sa svećeničkim spolnim zlostavljanjem, četiri su stožera načela „acountability": slušanje, svjedočenje laika, kolegijalitet i praćenje. To iziskuje da se stvore strukture i pravni propisi kako bi se izrijekom potvrdilo dužnost zaštite mladih i ranjivih osoba, kloneći se svake napasti klerikalizma, istaknuo je.

Drugi temelj, koji mora usmjeravati svaku strukturalnu reformu koja se tiče spolnih zlostavljanja u sinodalnoj Crkvi jest „isticanje da svaki član Crkve ima odlučnu ulogu u pomaganju da se eliminira strašnu stvarnost seksualnog zlostavljanja od strane svećenika". U najvećem dijelu naši vjernici laici, posebno očevi i majke s velikom ljubavi prema Crkvi, su na dirljiv način i snažno naglašavali koliko su zataškavanje, tolerancija klera i spolno nasilje nespojivi s onim što Crkva jest i sa samim njezinim značenjem.

„Majke i očevi su nas pozvali na odgovornost, jednostavno zato što ne mogu razumjeti kako smo mi, biskupi i redovnički poglavari, često bili slijepi pred težinom i štetama seksualnog zlostavljanja djece", rekao je kardinal:

„Roditelji su svjedoci dvojake stvarnosti koja danas mora zaživjeti u Crkvi: stalni napor da se iskorijene seksualna zlostavljanja od strane svećenstva i odbacivanje klerikalne kulture koja je tako često izazivala zlostavljanje".

„Istinska sinodalnost u Crkvi – nastavio je Cupich – poziva nas da promatramo ovo široko svjedočanstvo vjernikâ laikâ, moćno i kadro potpomoći poslanje radi kojeg smo se ovdje zajedno okupili iz svih država, u potrazi za sigurnošću djece Božje". Stoga je potrebno „u sve napore koji se ulažu integrirati široko sudjelovanje laika kako bi se identificirale i izgradile strukture odgovornosti za sprečavanje seksualnog zlostavljanja od strane svećenstva".

Pažnju treba posvetiti stvaranju mehanizama neovisnog izvješćivanja – jedan je od kardinalovih prijedloga – „u obliku za to namijenjene telefonske linije i / ili usluge web portala za primanje i prosljeđivanje optužbi izravno apostolskom nunciju, metropolitu optuženog biskupa ili, ako je potrebno, njegovom zamjeniku ili bilo kojem stručnjaku laiku predviđenom uredbama koje su utvrdile biskupske konferencije".

„Sudjelovanje stručnjakâ laikâ za pružanje pomoći od sada pa nadalje postaje nešto nezaobilazno za dobro vođenje procesa i vrijednost transparentnosti", istaknuo je Cupich. Po njemu „treba uspostaviti druge zahtjeve i postupke za izvješćivanje odgovarajućih crkvenih vlasti od strane pripadnika klera koji su upoznati s lošim vladanjem biskupa". Usto, prema kardinalu, „bit će korisno usvojiti jasne proceduralne postupke ukorijenjene u tradicijama i strukturama Crkve, ali istodobno zadovoljiti suvremene potrebe identificiranja i istraživanja potencijalno nezakonitog ponašanja biskupa".

Odgovornost u biskupskom zboru, obilježena sinodalnošću, može i treba biti oblikovana tako da postane čvrsta mreža vodstva, milosti i potpore koja neće ostaviti pojedinca samoga u teškim situacijama ili se oslanjati na lažni dojam da Sveta Stolica mora dati sve odgovore.

Strukture izvješćivanja, istrage i procjene tvrdnji žrtava mora se uvijek oblikovati i procjenjivati u skladu s razumijevanjem onoga što žrtve prolaze dok prilaze Crkvi i traže pravdu. Svaka žrtva nasilja koja se približava Crkvi, bilo da on ili ona traže utjehu ili pravdu, naknadu ili pomirenje, je poziv Crkvi da zaista bude samilosna, puna nježnosti i blagosti, istaknuo je u svome izlaganju kardinal Cupich.

Kardinal Marx susreo se sa 16 žrtava zlostavljanja

Predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx susreo se 22. veljače sa 16 žrtava zlostavljanja, objavio je Vatican News.

Danas, drugoga dana rada međunarodnog susreta na temu "Zaštita maloljetnika u Crkvi”, kardinal Reinhard Marx, nadbiskup Münchena i Freisinga i predsjednik Njemačke biskupske konferencije, privatno se susreo sa 16 žrtava zlostavljanja iz ECA grupe (Ending Clerical Abuse). Kardinal Marx je obavijestio Svetog Oca o sadržaju susreta koji je trajao oko 90 minuta i održao se na inicijativu samog kardinala.

22. veljače 2019. - Kardinal Gracias: Borbu protiv zla spolnih zlostavljanja moramo voditi zajednički

U Vatikanu je 22. veljače nastavljen susret „Zaštita maloljetnika u Crkvi". Tema današnjega dana izražena je pojmom „accountability", što se može prevesti kao procjenu osobne odgovornosti svakoga pojedinog u zajednici. Prvo predavanje je, u nazočnosti pape Franje i gotovo dvije stotine sudionika iz cijeloga svijeta, održao indijski kardinal Oswald Gracias. U svom je predavanju ponudio svoje viđenje biskupskog kolegijaliteta.

Nijedan biskup ne bi smio reći da se s ovim izazovima i problemima suočava sam. Zato što pripadamo zboru biskupa, u jedinstvu sa Svetim Ocem, svi dijelimo odgovornost i trebali bismo podupirati jedni druge. Ovdje smo osnaženi Petrovom nazočnošću među nama i uvjeravamo ga da ima našu svesrdnu potporu u svim odlukama koje bi mogao donijeti. Ali morali bismo također, kao biskupski zbor, biti potpora jedni drugima. To praktički znači da borbu protiv zla spolnih zlostavljanja moramo voditi zajednički, to jest kolegijalno, moramo to činiti u pojedinačnoj i jedinstvenoj viziji, kao i s fleksibilnošću i prilagodljivošću koju traži različitost pojedinaca i prilika širom svijeta, poručio je Gracias.

Samo u mreži snažnih veza između biskupâ i mjesnih Crkava koje rade zajedno Crkva može ploviti nemirnim morem sukoba Crkve i države i, istodobno, dati pravi odgovor na zločin spolnog nasilja. Kolegijalitet jedini može odgovoriti na dvostruki izazov: potrebu za mudrošću i potrebu za podupirućim ohrabrenjem.

Da bi došlo do stvarnog izlječenja, mora postojati jasna, transparentna i trajna komunikacija između Crkava i žrtava – članova te Crkve i društva u cjelini. U toj komunikaciji Crkva nudi više poruka, istaknuo je kardinal.

Biti hodočasnički narod Božji znači da smo zajednica koja je pozvana na trajno kajanje i razlučivanje. Moramo se pokajati – i to kao zajednica – jer smo negdje putem pali na ispitu. Moramo tražiti oprost. Moramo također trajno razlučivati stvari. Drugim riječima, pojedinačno i zajednički, moramo gledati, čekati, promatrati i otkrivati kojim nas smjerom Gospodin želi voditi po okolnostima našega života.

Da bismo našu odgovornost shvatili u kolegijalnom smislu, pozvani smo: potvrditi ili, još bolje, iznova potvrditi naš identitet apostolskog zbora ujedinjenoga s Petrovim nasljednikom, a to moramo učiniti u poniznosti i otvorenosti; zatim skupiti hrabrost i odvažnost, jer put koji je ispred nas slabo je označen; prihvatiti put praktičnog razlikovanja, jer želimo ispuniti sve što Bog od nas želi u konkretnim situacijama naših života; te biti spremni platiti cijenu nasljedovanja Božje volje u nesigurnim i bolnim okolnostima, istaknuo je kardinal Gracias u svojem izlaganju na skupu „Zaštita maloljetnika u Crkvi" koji se od 21. do 24. veljače održava u Vatikanu.

22. veljače 2019. - Glas Koncila: Intervju s dr. Esther Gitman, autoricom knjige „Alojzije Stepinac - stup ljudskih prava”

Novi broj Glasa Koncila objavljuje intervju s dr. Esther Gitman, autoricom knjige »Alojzije Stepinac - stup ljudskih prava«, s njezinom zaključnom porukom, koja je stavljena u naslov: »Nadbiskup Stepinac zaslužio je najviše židovsko priznanje«.

Razložno, sustavno i argumentirano te, što je posebno važno, vlastitom životnom pričom prikazuje djelatnost zagrebačkoga nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca u doba NDH u spašavanju Židova, Srba i svih ugroženih bez obzira na nacionalnost, spol, dob, društveni status, vjeru, svjetonazor i političku opredijeljenost. U nizu zanimljivih tema dr. Esther Gitman odgovora zašto dosad nije održala ni jedno predavanje u Izraelu, tko su zapravo današnji revizionisti povijesti, kako to da su neki ključni dokumenti, koje je ona pronašla u arhivima u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, izmaknuli pozornosti nekim domaćim istraživačima holokausta i uloge nadbiskupa Stepinca u spašavanju Židova i dr. Zaključna poruka za razumijevanje njezine knjige sažeta je u nadbiskupovu poimanju temeljnih ljudskih prava, "koja imaju bitno teološko utemeljenje u samom Bogu Stvoritelju i zato ih ni jedna zemaljska vlast, koliko god ona moćna bila, nema pravo pogaziti ili oduzeti jer prava čovjeka nadilaze vremenite i prolazne političke, ideološke i državne strukture u povijesti”.

21. veljačpe 2019. - Papa Franjo s vjernicima iz talijanske biskupije Benevento

Prije opće audijencije u srijedu 20. veljače papa Franjo se u bazilici svetoga Petra susreo s vjernicima iz talijanske nadbiskupije Benevento, koji su tim susretom željeli uzvratiti Papi za njegov posjet Pietrelcini u ožujku prošle godine, povodom 100. obljetnice pojavljivanja stigmi na tijelu svetoga Pija, i 50. obljetnice njegova preminuća. Obraćajući se nazočnim vjernicima Papa je istaknuo da voljeti Crkvu znači praštati.

Tko voli Crkvu ne optužuje je

U središtu je Papina razmišljanja kojim se obratio vjernicima iz Beneventa bila duboka ljubav prema Crkvi, utjelovljena u tom kapucinu, ali bila je to i prigoda za spomen na posjet Pietrelcini i srdačnom gostoprimstvu. Neka sjećanje na taj događaj, pun crkvenoga i duhovnoga značenja, u svakomu oživi želju da temeljitije živi vjeru, na tragu poučavanja vašega poštovanoga i svetoga zemljaka oca Pija, poželio je Papa.

On je volio Crkvu, s brojnim njezinim problemima, brojnim nevoljama, i brojnim grješnicima – napomenuo je Sveti Otac te dodao: Jer Crkva je sveta; ona je Kristova zaručnica, a mi, djeca Crkve, svi smo grješnici; ali on je volio Crkvu takvu kakva je bila, nije je razarao jezikom, kako je danas u modi, primijetio je Papa. Tko voli Crkvu zna oprostiti, jer zna da je i sâm grješnik i da mu je potreban Božji oprost.

Napominjući potom da samo Bog, praštajući, sređuje stvari, Sveti je Otac istaknuo da je važno upozoriti na pogreške kako bi ih se ispravilo. Ali, to valja činiti ljubeći Crkvu. Otac Pio je volio Crkvu sa svim njezinim problemima i nevoljama, i grijesima njezine djece.

Ne može se cijeli život živjeti optužujući Crkvu – primijetio je Papa te upitao: Tko je onaj kojega Biblija naziva velikim tužiteljem? Đavao! A oni koji provode život optužujući, oni su – neću reći djeca, jer đavao ih nema – ali, oni su đavlovi prijatelji, bratići i rođaci – rekao je Papa.

Stoga je potaknuo nazočne vjernike da sve više prihvaćaju Božju ljubav, to vrelo i razlog naše istinske radosti. Ta ljubav mijenja život ponajviše onih koji su slabi i kojima je potrebna pomoć. Šireći Božju ljubav svatko od nas pridonosi izgradnji pravednijega i solidarnijega društva – istaknuo je Papa. Međutim, sve je to moguće ako smo svjedoci ljubavi.

Mislite na svetoga Franju – potaknuo je Sveti Otac. Što je rekao svojim učenicima? Idite, dajte svjedočanstvo, nisu potrebne riječi.

Katkada treba govoriti, ali počnite sa svjedočanstvom, živite kao kršćani svjedočeći da je ljubav ljepša od mržnje, da je prijateljstvo ljepše od neprijateljstva, da je bratstvo među svima nama ljepše od rata. istaknuo je na kraju papa Franjo.

22. veljače 2019. - Izlaganje Linde Ghisoni na susretu „Zaštita maloljetnika u Crkvi“
Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi