ROĐENJE SV. IVANA KRSTITELJA (B)

ZAZIV DUHA SVETOGA

Duše Sveti, Tješitelju, dođi u srca naša sa svojom milošću i svetom ljubavlju i daj nam dar mudrosti da sa slašću razmatramo Božje istine i da nam Bog bude jedino mjerilo u prosuđivanju svih božanskih i ljudskih stvari...
Daj nam dar savjeta da se uklanjamo zasjedama đavla i svijeta, a u dvojbi da uvijek prigrlimo što je većma na slavu Božju i za naše spasenje...
Daj nam dar znanja da spoznamo što i kako treba da vjerujemo i da ne odemo stranputicom u duhovnom životu...

 (Bl. Alojzije Stepinac)

EVANĐELJE: Lk 1, 57-66.80

Elizabeti se navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome.Osmoga se dana okupe da obrežu dječaka. Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca - Zaharija, no mati se njegova usprotivi: »Nipošto, nego zvat će se Ivan!« Rekoše joj na to: »Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao.« Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. On zaiska pločicu i napisa »Ivan mu je ime!« Svi se začude, a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga.Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: »Što li će biti od ovoga djeteta?« Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime.Dječak je međutim rastao i duhom jačao. Boravio je u pustinji sve do dana svoga javnog nastupa pred Izraelom.

MEDITATIO

Crkva slavi rođenje svetoga Ivana Krstitelja 24. lipnja svake godine. Poznato je da Crkva slavi rođendan svetaca, posebno mučenika, na dan njihove smrti. No, među uzorima življenja vjere izdvajaju se dvije velike ličnosti: Blažena Djevica Marija i Ivan Krstitelj. Njih dvoje su neizostavni u Kristovu djelu spasenja, zato Crkva slavi i njihov zemaljski rođendan. Pored opisa Kristovog rođendana, u evanđeljima se nalazi i opis Ivanova rođenja. Kako svjedoči evanđelist Luka, Ivanovo se rođenje dogodilo šest mjeseci ranije od Isusovog rođenja. Isusov rođendan slavimo 25. prosinaca, a Ivanov 24. lipnja. Zato baš ovaj odlomak izdvaja jedan dio priče iz Isusovog djetinjstva, gdje se posebno naglašava prizor Marijinog pohoda „u Zaharijinu kuću" (Lk 1,40), poslije naviještenja arkanđela Gabrijela Mariji - „začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus" (Lk 1,31). Tako da navještaj radosne vijesti  otvara ispunjenje Božjeg obećanja svome narodu (Lk 1,26-36). Zanimljivo je da ta radost koja je ispunila Mariju kada je primila naviještenje Isusovog rođenja, sada ispunjava Elizabetino srce (Lk 1,41).  

·        Elizabeti se navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome.

Dječaka, koga zadobiše sretni roditelji, unatoč poodmakloj dobi roditelja i majčine dotadanje neplodnosti, oslikava veliko čudo – Božji zahvat: Isus je djevičanski plod majke Marije, pozivajući se baš na dobrotu Božju prema Elizabeti: „Ta Bogu ništa nije nemoguće!" Biblija se odmah u početku predstavlja kao Knjiga Postanka neba i zemlje, ali također i kao „knjiga nastanka" ljudi. Bog je Bog života, stvorio je zemlju i čovjeka zapovjedivši: „Plodite se i množite i napunite zemlju!". Odatle je svaki ljudski život Božja dragocjenost, Božji dar.  Ako bude života, Bog će moći "rasipno" dijeliti svoje darove i svoje pozive. Stoga su ovi sveti stari roditelji primjer svima nama kako treba željeti djecu. Bog je baš njih odabrao da rode sina koji će pripraviti put Kristu Spasitelju.

·        Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca - Zaharija, no mati se njegova usprotivi: »Nipošto, nego zvat će se Ivan!« Rekoše joj na to: »Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao.« Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. On zaiska pločicu i napisa »Ivan mu je ime!« Svi se začude, a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga.

Ima nešto čudno i u imenu toga djeteta. Zna se da mu je otac ostao nijem jer nije povjerovao Božjem obećanju. No, Bog svoje obećanje ispunjava, unatoč njegovoj nevjerici. Rođenom djetetu treba nadjenuti ime. Svi rođaci se o tome brinu. Htjedoše ga nazvati imenom njegova oca Zaharija. No, Elizabeta se tome usprotivi i reče: „Nipošto, nego zvat će se Ivan!" Na te njezine riječi svi se začude jer toga imena nije bilo u njihovoj rodbini. Tada znakovima upitaju oca Zahariju kojim ga imenom želi prozvati. On napisa na pločici: „Ivan mu je ime!" Kad otac ime prihvati, odmah mu se otvoriše usta i jezik te progovori. Bog odmah širi svoju milost na vjernika. U hebrejskom, ime Ivan znači Božju milost, ili „Bog je milostiv." To znači da će i to dijete imati Božju milost.

·        Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: »Što li će biti od ovoga djeteta?« Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime.

Strah obuze sve njihove susjede, a po svem se gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. Svi su se pitali: „Što li će biti od ovoga djeteta?" Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njim. Dječak je rastao i duhom jačao: „Boravio je u pustinji sve do dana svoga javnog nastupa pred Izraelom." Bog u ovom čovjeku Ivanu ispunja svoja pravedna obećanja. Uskoro će se pojaviti Mlado sunce s visine – Mesija. A Ivan u nastupu Mesije ima nezamjenjivu, jedinstvenu ulogu da mu bude neposredni prorok, navjestitelj – krstitelj.

ORATIO

Tko je Ivan Krstitelj? On je Kristov prethodnik (preteča) u rođenju, u poslanju i u smrti. Rođen je prije Isusa, od majke Elizabete i oca Zaharije koji su bili u poodmakloj dobi i nisu vjerovali da bi mogli više imati dijete. Oboje su bili Božji pravednici, oni koji vjeruju i pouzdaju se u Boga. Bog odabire upravo njih da po njima na svijet dođe Isusov preteča – onaj koji će Mesiji pripraviti put. To je njegovo poslanje. I Ivanovo je rođenje, poput Isusova, navješteno od anđela koji uz navještaj donosi i ime koje znači „Gospodin je milostiv". Ivan je Krstitelj! On snažnim glasom nagovara i odvraća ljude od grijeha i krsti ih u vodi rijeke Jordana. Priprema obraćenike za dolazak Mesije, Gospodina Isusa. Jednoga dana na obalu Jordana dolazi i Isus i traži Ivana da i Njega krsti. Njega ne treba odvraćati od grijeha jer Isus grijeha nema. Ali, ipak ga krsti zajedno s ostalima. Isus pokazuje da je isti kao i svi drugi. Ivan je i prorok nad prorocima, po Isusovoj riječi: „Zaista, kažem vam, između rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja" (Mt 11,11). Također je i mučenik, prvi mučenik, uz nevinu dječicu, koji je pao od ruke Herodove zbog neustrašivog naviještanja Riječi Gospodnje. Ivan je svoju misiju obavio do kraja, bez ostatka. On je svjetiljka koja svijetli i rasvjetljava mrak, ali se i povlači pred pobjedonosnim svjetlom Isusa Krista. On je svjetiljka pripremljena za Spasitelja: „On bijaše svjetiljka što gori i svijetli…" i ostaje svijetliti (Iv 5, 35). Bog poručuje Davidu: „Potomka tvoje utrobe posadit ću na prijestolje tvoje" (Ps 132). Ivan to zna! Isus dolazi, a on se pokorno povlači.

CONTEMPLATIO

·        Crkva je uvijek u Ivanu Krstitelju vidjela preteču u rođenju Isusa Krista, navjestitelja, krstitelja i mučenika. On je taj koji je pripremio put Gospodinu. Kako ja svakodnevno pripremam put Gospodinu prema mome životu?

·        Ivan nam svojim življenjem Riječi koju je naviještao svjedoči da je važna ne samo pobožnost, nego i djelovanje. Pokušavam li osluškivati Božju riječ i pretočiti je u konkretna djela? 

·        Nemaju svi izuzetnu misiju, kao sv. Ivan Krstitelj, ali svatko od nas ima misiju na koju nas Gospodin šalje, ma koliko se nama to činilo bezazleno. Tražim li redovito duhovnu snagu, koja me jača u Kristu, a kako bi u potpunosti išao zvanju na koje me On poziva?

ACTIO

Crkva Zaharijin himan stavlja u završnicu Jutarnje svakoga dana: „A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati – jer ćeš ići pred licem Gospodnjim da mu pripraviš putove!" Bog Otac nalaže svakom kršćaninu da treba biti prorok-preteča Kristu Isus, kao nekoć Ivan Krstitelj. Svakim danom, osluškujući svoju savjest, čitajući znakove vremena, ispunjavajući svoje svakodnevne dužnosti – trebam biti navjestitelji spasenja ljudima s kojima nas je Bog povezao i koje danas na naš put pošalje. Tako da ću pokušati ovih dana svjedočiti sa svojom radošću, ljepotu života koji nam ga je On podario.

DUHOVNI KUTAK

Book.hr – Svetac dana, objavljeno: 29. kolovoza 2017.
MUČENIŠTVO SVETOG IVANA KRSTITELJA – RADIKALAN PROPOVJEDNIK
Zašto bih se ja uopće trebao umanjivati, zar Krist nije već dovoljno uzvišen?!
 
Kolike je ljude, obremenjene grijehom, njegov tvrdi i strogi život doveo do obraćenja?
Sveti Ivan Krstitelj nije živio za samoga sebe i nije umro za samoga sebe. Kolike je ljude, obremenjene grijehom, njegov tvrdi i strogi život doveo do obraćenja? Kolike je njegova nezaslužena smrt ohrabrila u podnošenju kušnja? A mi, odakle nama danas dolazi prilika da vjerno zahvalimo Bogu, ako ne od uspomene sv. Ivana, koji je bio ubijen za pravdu, a to znači za Krista? Prema Rimskom martirologiju današnji je datum izabran za proslavu mučeništva ili Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, jer je na današnji dan po drugi put pronađena časna njegova glava. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi sv. Silvestra ad Campum Martium. Osim sv. Marka, mučeništvo sv. Ivana opisuje sv. Matej i sv. Luka. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta.
 
„On mora rasti, a ja se umanjivati”
Veliki Sveti Augustin je ovim riječima komentirao taj događaj: „Tek što sam pročitao Evanđelje, pred našim se očima ukazao okrutan prizor: glava sv. Ivana na pladnju, prokleti nalog pun okrutnosti, jer se nije mogla podnositi istina. Jedna djevojka pleše, a jedna se mati odmara; usred bestidnosti i uživanja jedne gozbe drsko se stvara i izvodi bezbožna zavjera. I tako se na Ivanu ispunila riječ, koju je sam unaprijed rekao: ‘On mora rasti, a ja se umanjivati. On je, uistinu, bio umanjen kad mu je bila odrubljena glava; a Krist je porastao na križu.”
 
„Njima uvijek smetaju oni koji se boje više Boga nego ljudi”
Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanoga Krstitelj, jer je bio dobar čovjek te je Židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno, a prema Bogu pobožno i tako se očiste. Osim toga, on točno navodi da je sveti Ivan bio zatvoren u tvrđavi Meheront, današnji Mukawer, a razlog je uhićenja ležao u „strahu da toliki ugled toga čovjeka ne bi njegove podanike naveo na otpad”. U takvom su postupku svi tirani jednaki. Njima uvijek smetaju oni koji se boje više Boga nego ljudi, koji ljube pravdu, a mrze bezakonje, pogotovo ako još hrabrošću svetoga Ivana Krstitelja otvoreno žigošu zločin i nepravdu.