Nalazite se u > Nadbiskupija

2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa

2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa

Papa Franjo je posljednjeg dana boravka u Rumunjskoj u nedjelju 2. lipnja u nazočnosti oko 100 tisuća vjernika na prostranom Polju slobode u istočnom predjelu grada Blaja zajedno s rumunjskim grkokatoličkim biskupima služio božansku liturgiju tijekom koje je proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa, mučenika komunističkog režima.

To su mons. Vasile Aftenie, mons. Valeriu Traian Frenţiu, mons. Ioan Suciu, mons. Tit Liviu Chinezu, mons. Ioan Bălan, mons. Alexandru Rusu i kardinal Iuliu Hossu.

U propovijedi se osvrnuo na njihov herojski život i istaknuo kako su radije žrtvovali svoj život nego li slobodu savjesti, koju im je nametnuo ondašnji režim. Papa nije ni ovog puta spomenuo komunizam, već se služio pojmovima "ateistička ideologija” i "diktatura”. Ovo mjesto podsjeća, prema Papinim riječima, na jedinstvo rumunjskog naroda, koje se ostvaruje u različitostima vjerskih iskustava. To je neprocjenjivo duhovno bogatstvo, koje obogaćuje i obilježava rumunjsku kulturu i identitet. Novi blaženici su trpjeli i žrtvovali svoje živote, boreći se protiv neliberalnih i prisilnih mjera ideološkog sustava, koji nije poštivao temeljna ljudska prava. U ono vrijeme katolička zajednica bila je izložena teškim iskušenjima diktatorskog i ateističkog režima. Svi biskupi grkokatoličkog i latinskog obreda bili su pozatvarani. Sedmorica novih blaženika bila su odvedena u zatvor 25. listopada 1948. godine gdje su i umrli i pokopani u zajedničke rovove kako bi se spriječilo vjernike da ih se spominju. Među njima je bio i kardinal Iuliju Hossu, koji je odlučio ostati uz svoje vjernike, odustajući od premještaja u Rim i od podjele kardinalskog šešira, kojeg mu je ponudio Pavao VI. Na obzorju papa Franjo vidi Europu, kojoj prijete slične, ako ne i gore nove opasnosti, kao što je velika i brza sekularizacija, liberalizam i konzumizam.”I danas se pojavljuju nove ideologije koje se podmuklo nastoje nametnuti i iskorijeniti u ljudima bogatu kulturnu i vjersku tradiciju. Ideološke kolonizacije koje preziru osobne, životne i obiteljske vrednote, nanose štetu svojim ateističkim prijedlozima kao što su činili i oni prošli posebno među mladima i djecom, ostavljajući ih bez korijena”, rekao je Papa i primjetio kako ljubav pobjeđuje sva ideološka tlačenja. Rumunjskim je vjernicima preporučio da budu čvrsti svjedoci slobode i milosrdni kao što su bili ovi blaženici. Sada se mi moramo boriti protiv tih novih ideologija, prenoseći suvremenicima svjetlo Evanđelja, rekao je Sveti Otac.

Nakon mise i prije molitve Kraljice neba Papa se još jednom osvrnuo na svjedočanstvo grkokatoličke Crkve, zahvalio za srdačan doček i odvijanje posjeta te povjerio Rumunjsku i njezine vjernike Majci Božjoj, moleći je da pomogne rumunjskom narodu u potrazi za istinskim napretkom i mirom kao i izgradnji sve pravednije i bratskije domovine.

Popodne će se papa Franjo u Blaju susresti sa skupinom Roma.

Papa zamolio oprost od Roma: Nismo humani ako prije svega ne vidimo osobu

Na susretu u Blaju sa zajednicom Roma, održanom u nedjelju 2. lipnja, papa Franjo molio za oprost zbog diskriminacije i segregacije koje su podnijele njihove zajednice i pozvao Rome da se otvore drugima i da s njima dijele svoje darove.

Drago mi je što vas mogu susresti i zahvaljujem vam za dobrodošlicu, rekao je papa Franjo na susretu s rumunjskim Romima kojim je završio njegov apostolski pohod Rumunjskoj, i posebno se obratio svećeniku koji radi s tim narodom. Don Ioane, niste pogriješili kada ste rekli istinu koja se često zaboravlja:

U Kristovoj Crkvi ima mjesta za svakoga. Crkva je mjesto susreta i moramo se toga sjetiti ne kao lijepog slogana, nego kao dijela osobne iskaznice naših kršćana.

Na to ste nas podsjetili ističući primjer biskupa mučenika Ioana Suciua koji je znao konkretnim gestama oblikovati želju Boga Oca da se sa svakom osobom susretne u prijateljstvu i zajedništvu,  rekao je Papa i napomenuo – Evanđelje radosti prenosi se u radosti susreta i u spoznaji da imamo Oca koji nas ljubi. Budući da se On brine za nas, znamo kako se brinuti jedni za druge. U tom duhu želio sam vam stisnuti ruku, staviti svoje oči u vaše, uvesti vas u svoje srce i u molitvu s povjerenjem da ću i ja ući u vašu molitvu i srce.

No u svojem srcu nosim teret – rekao je Sveti Otac i objasnio – To je teret diskriminacije, segregacije i zlostavljanja koje su podnijele vaše zajednice. Povijest nam govori da ima slučajeva kada su i kršćani, pa i katolici sudjelovali u tom zlu. Molim oprost za to. Molim oprost u ime Crkve, od Gospodina i od vas, za ono kada smo vas tijekom povijesti diskriminirali, zlostavljali ili vas pogrešno gledali, očima Kaina umjesto očima Abela, i nismo vas mogli priznati, cijeniti te braniti u vašoj posebnosti.

Kainu nije bio važan brat, rekao je papa Franjo i nastavio – Ravnodušnost potiče predrasude i raspaljuje zlobu. Koliko puta sudimo nepromišljeno, riječima koje ranjavaju, ponašanjem koje sije mržnju i udaljava!? Kad netko zaostane, ljudska obitelj ne hoda. Nismo potpuno kršćani i još smo manje humani, ako ne znamo vidjeti najprije osobu, pa onda njezina djela, ako ne možemo vidjeti osobu prije naših osuda i predrasuda.

U povijesti čovječanstva uvijek postoje Abel i Kajin. Postoji ispružena ruka i ruka koja udara; otvorenost susreta i zatvorenost sukoba; prihvat i odbacivanje, rekao je Papa i dodao:

Ima onih koji u drugom vide brata i onih koji u njemu vide prepreku na svojem putu. Postoji civilizacija ljubavi i civilizacija mržnje. Pred nama je često odlučujući izbor: ići putom pomirenja ili putom osvete. Izaberimo Isusov put. To je put koji traži napor, no vodi prema miru, te prolazi kroz oprost.

Ne dopustimo da nas osvoje mržnja i ljutnja koje se nalaze u nama, jer nijedno zlo neće uništiti drugo zlo, nikakva osveta ne zadovoljava nepravdu, nijedno ogorčenje nije dobro za srce, nijedna zatvorenost ne približava, rekao je Sveti Otac i istaknuo, Vrijednost života i obitelji u širem smislu; solidarnost, gostoljubivost, pomoć, potpora i obrana najslabijih u vašoj zajednici; vrednovanje i poštovanje starijih osoba; vjerski smisao života, spontanost i radost življenja vaše su osobine. Nemojte lišiti tih darova društvo u kojem se nalazite i budite otvoreni primiti sve dobre stvari koje vam drugi mogu ponuditi i napraviti.

Stoga vas pozivam da zajedno hodite, tamo gdje se nalazite, u izgradnji humanijeg svijeta, nadilazeći strahove i sumnje, odbacujući prepreke koje nas razdvajaju od drugih, njegujući međusobno povjerenje u strpljivom i nikada ispraznom traženju bratstva, rekao je Papa i još jednom pozvao – Da biste dostojanstveno zajedno hodili zauzmite se za dostojanstvo obitelji, za dostojanstvo zarade svakodnevnog kruha. To i dostojanstvo molitve pomoći će vam da idete dalje, uvijek gledajući naprijed.

Ovo je posljednji susret tijekom mojeg posjeta Rumunjskoj. Došao u sam u ovu lijepu i gostoljubivu zemlju kao hodočasnik i brat da bih susreo ljude. Sada se vraćam kući obogaćen, noseći sa sobom mjesta i trenutke, no iznad svega lica.

Vaša lica obojit će moja sjećanja i ispuniti moju molitvu. Zahvaljujem vam i nosim vas sa sobom. Sada vas blagoslivljam, no prije toga vas molim veliku uslugu; molite za mene! – rekao je Sveti Otac na kraju susreta s Romima.

2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa
2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa
2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa
2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa
2. lipnja 2019. - Papa u Blaju proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa
Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi