O životu i radu ove dvojice rimskih mučenika sačuvani su osku­dni podaci. Sve što znamo o njima, znamo iz epitafa koji je papa Damas postavio na njihov grob.

Prema tradiciji, Marcelin je bio svećenik a Petar egzorcist. Prema svjedočanstvu pape Damasa (384.), mučeništvo su podnijeli u vrijeme Dioklecijanova progonstva 304. godine. Prije nego će im obrubiti glave, krvnik ih je natjerao neka sami sebi iskopaju grob. Kako su pogubljeni i pokopani na skrovitom mjestu u šumi, grob im je ostao nepoznat dok ih nije otkrila pobožna gospođa Lucilla.

Prema Geronimianovu Martirologiju, njihovi su posmrtni ostaci pre­neseni Ad duas lauras na Via Labicana. Nad njihovim grobom, prema Liber Pontificalis, Konstantin je sagradio baziliku u njihovu čast. U toj istoj bazilici Konstantin je pokopao svoju majku svetu Jelenu. Epitaf koji je papa postavio na njihov grob uništili su Goti. Godine 1897. arheološka iskapanja otkrila su kriptu te bazilike i neke fragmente epitafa.

Sjećajući se njihove slavne smrti, već su im njihovi suvremenici iskazivali posebnu čast. Papa Vigilio unosi imena te dvojice mučenik u kanon mise. Tako su njihova imena postala slavna i oteta zaboravu usprkos šturim podacima koje imamo o njima. U skladu sa svim liturgi­jskim knjigama i obnovljeni kalendar zadržao je njihov spomen.

Sveti Erazmo, biskup i mučenik. Biskupovao je u talijanskom gradu Formfa   u vrijeme Dioklecijanova progonstva. Koncem 6. stoljeća njegovo je tijelo preneseno u Gaetu od straha pred najezdom Saracena. Zbog toga mu se štovanje proširilo  u Gaeti.

Sveti Nicefor, biskup. Rođen je oko 760. godine u Carigradu za vladanje cara Konstantina V. Kopronima. Niceforov otac bio je pisar na carskom dvoru.  Braneći pravovjernost štovanja svetih slika, izgubio je život. Te borbe s (kono-klastima priredit će mnoštvo nevolja i svetom Niceforu koji je najprije vršio istu službu kao i njegov otac, a kasnije na preporuku cara  Nicefora I., posvećen je za carigrad­skog patrijarha. Još kao carski pisar, sudjelovao je na 2. Nicejskom saboru 787. godine. Službu patrijarha u Carigradu vršio je od 806. do 815. kad je zbog divljanja ikonoklasta morao pobjeći iz Carigrada. Nakon 14 godina progonstva umro je na današnji dan 827. godine. Svojim djelima i nastupima ubrojio se među najveće borce za pravo štovanja svetih slika.

Sveti Eugen I. papa. Bio je rimski biskup od 654. do 657. godine.