Nalazite se u > Vijesti

7. veljače 2016. - Međunarodni Dan života

7. veljače 2016. - Međunarodni Dan života

Predstavljanje poruke u povodu Dana života

Zagreb - Na konferenciji za novinare u povodu Dana života održanoj u petak 5. veljače u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić predstavio je poruku za "Dan života".

U poruci o Danu života koji se prema odluci hrvatskih biskupa slavi prve nedjelje u veljači, poseban se naglasak stavlja na demografsku obnovu Hrvatske.
Demografska obnova Hrvatske nameće se kao žurna i prioritetna zadaća, kako na polju izrade strategija i politika gospodarskoga i regionalnog razvoja, tako i po pitanjima izgradnje stabilnoga socijalnoga okvira koji će uključivati sveobuhvatne i dugoročne mjere poput pružanja adekvatne pomoći zaposlenim roditeljima oko skrbi za djecu, zapošljavanje mladih, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, prilagođeno radno vrijeme te stvaranje većih mogućnosti za skrb o starijima, bolesnima i nemoćnima, ističe se u poruci.

U poruci se zaključuje da "ima razloga za optimizam!" Pozivajući se na raspoložive pokazatelje uočeno je da hrvatske obitelji žele imati jedno dijete više. Stoga, raskorak između željenog i stvarnog broja djece može biti i jest polazište demografske obnove Hrvatske. Dodatni znak nade jesu i provedena istraživanja koja upućuju da su učenici srednjih škola i gimnazija u Hrvatskoj sve skloniji zaštiti nerođenog života, a što dokazuju i svojim angažmanom u inicijativama i udrugama za zaštitu života.

Porukom se upućuje poziv na odbacivanje negativnog ozračja prožetog pesimizmom, malodušnošću i podjelama i na stvaranje ozračja optimizma, velikodušnosti i zajedništva. Bez toga se ne može očekivati pomak na planu demografske obnove hrvatskog društva. Vjernicima se pak upućuje i poziv na usrdnu molitvu da se dogodi obnova srdaca, ali i da usvoje novu svijest odgovornosti i spremnosti na radosno prihvaćanje novoga života i skrb o njemu u svim njegovim fazama i stanjima.

U nastavku konferencije za novinare predstavljeni su naglasci s kolokvija "Demografski razvoj Hrvatske u žarištu", te aktualna nastojanja u pastoralu braka i obitelji. Riječ je o kolokviju koji se održava u okviru zajedničke sjednice Vijeća HBK za život i obitelj i povjerenika (nad)biskupija za pastoral braka i obitelji.
Kraći naznake o kolokviju dao je dr. Dražen Živić, član Vijeća HBK za život i obitelj.
„Na tragu nastojanja izrečenih u poruci uz Dan života, odlučili smo da u okviru redovnih aktivnosti Vijeća HBK za život i obitelj i povjerenika za pastoral braka i obitelji aktualiziramo i u novom ruhu prikažemo demografsku sliku Hrvatske, s naglaskom na sadašnji demografski trenutak s mogućim perspektivama", rekao je dr. Živić. Istaknuo je kako je odlučeno organizirati znanstveni kolokvij, te na njega pozvati eminentne znanstvenike, ne samo demografe koji su iz svoga kuta gledanja pokušali prikazati, posvijestiti, osvijestiti i uputiti na važnost demografskog pitanja u Hrvatskoj, koje je od nacionalnog strateškog interesa.

Na kolokviju je dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o fertilitetu u Hrvatskoj, iz perspektive završenog fertiliteta. U tom je vidu upozorio kako sam fenomen niskog fertiliteta u Hrvatskoj nije novijeg datuma, već se bilježi već pola stoljeća. Razina fertiliteta između 1,8-2 traje od generacija rođenih od kraja 30-tih do 70-tih. Govoreći o trenutačno niskom fertilitetu, istaknuo je odgađanje rađanja prvog djeteta za kasnije godine života.

Dr. Anđelko Akrap s iste Katedre je na kolokviju održao predavanje "Postoji li pozitivna diskriminacija zaposlenih žena u Hrvatskoj?". Prema istraživanjima provedenim na čitavom području Hrvatske utvrdilo se da su žene koje u Hrvatskoj podižu djecu diskriminirane.

Govoreći općenito, dr. Akrap je istaknuo kako hrvatski poslodavci nisu svjesni toga da je to i njihov problem, jer je to odgajanje buduće radne snage.
Prema njegovim riječima, hrvatske politike su kanile rješavati taj problem, no vidjele su da ulaze u segment gdje treba puno vremena, gdje rezultati neće biti odmah vidljivi, te su bježali od toga, a i boje se zamjeriti poslodavcima.

Dr. Akrap je upozorio: "to je osobna sloboda. Ako nekome radno mjesto i ostanak na radnom mjestu priječi da može podizati djecu, onda je tu u pitanju osobna sloboda. Dakle, od toga treba krenuti. Nije to pitanje samo Crkve, već pitanje društva. Sva društva koja su dobro organizirana biološki se obnavljaju".

Dr. Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar na kolokviju je govorio o aktualnoj demografskoj situaciji. Istaknuo je kako je u 2014. broj živorođenih bio najmanji u povijesti od kad se prati vitalna statistika, za 2015. taj će broj biti još manji.
Tako će prema predviđanjima za proteklu godinu taj broj biti manji od 39.000. Taj broj uz porast broja umrlih donijet će nam prirodni pad još nezabilježen u hrvatskoj povijesti, oko 17.000 stanovnika.

On je sudionike kolokvija upoznao i s nekim mjerama obiteljskih politika u europskim zemljama, pa tako i onim s najboljim politikama (Švedska), kao i zemljama koje su u sličnoj situaciji kao i Hrvatska.

U tom vidu je istaknuo mjere koje bi Hrvatska trebala hitno uvesti, tiču se ne samo povećanja jednokratne novčane naknade, već i delimitiranja rodiljnih naknada drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta, povećanje broja obuhvata djece u jaslicama i vrtićima, kao i subvencioniranje stambenih kredita, porezne olakšice.
Na kolokviju je sudjelovao i dr. Stjepan Baloban s Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na kolokviju se vidjelo da unutar cijeloga društva postoje određena traženja koja se moraju učiniti, ako Hrvatska to ne učiniti za koju godinu ćemo teže tražiti odgovore na ova pitanja, rekao je dr. Baloban te se posebno osvrnuo na ulogu Crkve u tome.

Kršćani se brinu o čovjeku, a Crkva kao takva se brine o ljudima s kojima živi. Samo u tom kontekstu govori se o ovoj tematici. No, postavlja se pitanje: kako potaknuti da se nešto dogodi? Tu je moguća uloga Crkve, i drugih vjerskih zajednica da se javno govori što bi trebalo učiniti. Jedino preko javnosti će se moći potaknuti političari da nešto učine, rekao je dr. Baloban. Dodao je kako istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj još uvijek postoji pozitivan odnos prema braku, obitelji i broju djece. Dakle, ono što je najvažnije za rađanje djece je, da među hrvatskim građanima postoji potencijal, no potrebno je da se može ostvariti. Stoga je uloga države, politike i svih čimbenika bitna, jer je mijenjanje demografske situacije pitanje općega dobra.

Na kraju konferencije je voditelj Ureda HBK za život i obitelj Petar Krešimir Hodžić, dr. med. upoznao novinare s aktualnim nastojanjima u pastoralu braka i obitelji. Pojasnio je kako ovaj susret ima i nastavak, te će u poslijepodnevnom dijelu raspravljati o sustavnoj pripravi za brak.

Najavio je i V. pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike koji će se održati 24. i 25. veljače koji će biti posvećen posliježenidbenom pastoralu.

Dr. Hodžić dao je osnovne naznake drugoga ciklusa obiteljskog pastorala koji će za temu imati "Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskoga poslanja". Ciklus će započeti Nacionalnim studijskim danima 22. i 23. travnja u Osijeku. Pastoralna godina 2016./2017. bit će posvećena očinstvu, a 2017./2018. majčinstvu. Središnji događaj ciklusa bit će 3. nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018. godine. (IKA)
Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi