8. srpnja - Blaženi Grgur Grassi, biskup i ostali mučenici
Pobjedničku ekipu dvadesetosmarice kineskih mučenika iz 1900. godine. predvodi blaženi Grgur Grassi, čovjek „slavan po dobi, razboritosti i apostolskom radu" (Pio XII.). Rođen je 1833. u blizini Aleksandrije. U franjevački red stupa 1848. gadine, a 1861. godine odlazi u misije u Kinu, gdje će djelovati 40 godina. Za biskupa je posvećen 1876. godine. Isticao se neumornim radom na širenju kršćanske blagovijesti. Tijekom žestokih progonstava kršćana koja su provodili fanatični „Boxersi" na čelu sa Ce-Hsi, majkom kineskog cara, zatočen je u svojoj biskupskoj rezidenciji i pogubljen 5. srpnja 1900. U istom progonstvu mučeničku palmu zadobiše još druga dvojica biskupa franjevaca, četiri svećenika, jedan brat redovnik, sedam časnih sestara iz kongregacije franjevki misionarki i trinaest franjevačkih trećoredaca.
Blaženim ih je proglasio papa Pio XII. 27. studenoga 1946. godine.
Sveti Akvila i njegova žena Priscila, suradnici svetoga Pavla apostola. O njima govori sveti Luka u Djelima apostolskim (Dj 18, 2-3), ističući kako se Pavao kod njih nastanio u Korintu i kako su po zanatu bili sedlari. U njihovoj su se kući kršćani sastajali na bogoslužje (usp. Rim 16,4; l Kor 16,19). Pavao svjedoči kako su oni podmjestili svoj vrat za njegov život, na čemu im srdačno zahvaljuje ne samo on nego i sve crkve poganskog podrijetla (Rim 16,4). Kad se Pavao iz Korinta htio vratiti u Siriju, sa sobom je uzeo Akvilu i Priscilu. Oni su ga pratili samo do Efeza i tu se nastanili. U Efezu su se bavili ne samo obrtom i trgovinom nego i apostolatom ustupajući svoju kuću za vršenje bogoštovlja. Pavao je kod njih boravio i tijekom trećeg misijiskog putovanja. Pišući svoju Prvu poslanicu Korinćanima, na kraju kaže: „Sve vas u Gospodinu pozdravljaju Akvila i Priscila zajedno s Crkvom koja se sasitaje u njihovoj kući" (1Kor 16,19). Na žalost, o vremenu i mjestu smrti tih vjernih Pavlovih suradnika nemamo sigurnih podataka.
Sveti Kilijan, biskup, Koloman, prezbiter, i Totnan, đakon, mučenici. Kilijan je kao apostolski biskup, bez određenoga biskupskog sjedišta, djelovao kao misionar u Franačkoj. Kad je upozorio vojvodu Gosberta neka prekine nezakonitu vezu s udovicom svoga brata Geilane, rasrđena ga je žena dala potajno pogubiti sa spomenutim prezbiterom i đakonom. Bilo je to 689. godine. Tijelo svetog Kilijana bilo je pokopano u nekoj štali. Otkriveno je na čudesan način tek 752. godine u prisutnosti svetog Bonifacija i prvog biskupa Würzburga Burhairda te preneseno u taj grad. Stoga se njegov blagdan u Würzburgu i danas svečano slavi.
Pedeset svetih mučenika u Rimskoj Luci za vrijeme cara Aurelijana.
Sveti Prokopije, mučenik u Cezareji u Palestini za vrijeme cara Dioklecijana.
Mučeništvo svetih Abramita, monahà u Carigradu. Njih je car Teofil dao pogubiti zato što su štovali svete slike.
Sveti Hadrijan III., papa (884.-885.).
Blaženi Eugenije III., papa (1145.-1153.), rodom iz Pize i učenik svetog Bernarda. Za njegova papinstva dignuta je druga križarska vojna, koja je završila bez uspjeha, i postignuto primirje s carom Fridrikom Barbarosom u Konstanci 1153. godine.
Sveti Auspicije, biskup u Trieru.