Upravljao je biskupijom u Kartagi između (352. i 373). Sudjelovao je na saboru u Riminiju 359., gdje je zastupao nauk Nicejskog sabora, i bio vođa poslanstva upućenog caru Konstanciju u Ca­rigradu. Prihvatio je treću formulu srijemskog sabora ali se ponovno vratio pra­vovjerju. Umro je mučeničkom smrću.

Sveti Petar, Sulcces, Basijan, Primitiv (Prvenko) i prijatelji, afrički mučenici. Jeronimov, a kasnije, i Rimski martirologij spominju dvadesetoricu mučenika. O nije­dnom od tih mučenika nema nikakvih drugih podataka.

Sveta Leokadija Toledska, djevica, mučenica. Prema opisu mučeništva,  koji je napisan polovicom VII. st. uhapšena je kao kršćanka u vrijeme   Dioklecijanova progonstva. Umrla je čekajući presudu.

Sveta Valerija, mučenica iz Limogesa. Iz njezina legendarnog životopisa   teško se može  izvući ijedna sigurna činjenica. S pravom se sumnja je li uopće svetica.

Sveti Prokul, veronski  biskup. Živio je krajem III. ili početkom IV. stoljeća, U Veroni se štuje najkasnije od VIII. stoljeća.

Sveti Siro, biskup Pavije. Bio je prvi biskup pavijske biskupije, koja je   osno­vana polovicom IV. stoljeća.

Sveti Julijan, biskup Apameje. U Rimski ga je martirologij unio Baronije   iz Euzebijeve Crkvene povijesti, u kojoj se spominje Julijanovo djelovanje   protiv  uče­nika heretika Montana.

Sveti Petar Fourier, reformator regularnih kanonika, koje je okupio u   „Kon­gregaciju našeg Spasitelja", i suosnivač „Kongregacije naše Gospe".   Rođen je u Mirecourtu 30. studenoga 1565. Umro je u Grayu 9. prosinca 1640. Proglašen je svetim 1897.

Sveti Ciprijan, opat. Živio je u Francuskoj u VI. stoljeću. Prema izjavi svetog Grgura Tourskog, bio je čovjek „velike svetosti".