„Turizam i digitalna transformacija"

Svjetski dan turizma, koji se obilježava na poticaj Svjetske turističke organizacije (UNWTO), slavi se svake godine 27. rujna. U središtu teme predložene za 2018. godinu – „Turizam i digitalna transformacija" – su napredci u digitalnoj tehnologiji koji su stubokom promijenili naše doba i naše ponašanje dramatično promijenivši način na koji živimo vrijeme odmora i praznike, mobilnost i turizam u svim njegovim oblicima.

Primjena novih digitalnih tehnologija dovela je do brojnih promjena u društvenom životu ljudi, njihovu načinu shvaćana interpersonalnih odnosa, rada, zdravlja, komunikacija, proširivši sveudilj njihovu „povezanost" te dakle dijeljenje informacija, omogućivši izraziti i s drugima razmjenjivati mnogoliko i raznoliko bogatstvo idejâ, mišljenjâ i svjetonazorâ. Najnoviji trendovi pokazuju da oko 50% digitalnih putnika nalazi poticaj i nadahnuće pregledavajući na internetu slike i komentare, a 70% njih, prije odluke o putovanju, konzultiraju videosnimke i mišljenja onih koji su već putovali u pojedino mjesto[1].

Stoga nas proslava ovoga Dana poziva na razmišljanje o doprinosu tehnološkog napretka ne samo u cilju poboljšanja turističkih proizvoda i usluga nego i zato da taj napredak postane dio održivog i odgovornog razvoja turizma prema kojemu treba usmjeravati rast tog sektora. Digitalna inovacija ima dakle za cilj promicati uključivost, sve veću uključenost osoba i lokalnih zajednica te postizanje razumnog i uravnoteženog upravljanja dobrima. Prošle je godine međunarodni turistički sektor zabilježio globalni rast od 7% godišnje i predviđa se njegov stalni rast i u narednom desetljeću. Potrebu za „turističkom održivošću" ne treba podcjenjivati, jer neka poznata i najposjećenija turistička odredišta doživljavaju negativne učinke fenomena koji je u suprotnosti sa zdravim i održivim turizmom, tzv. „over-tourism".
Crkva je uvijek posvećivala posebnu pažnju pastoralu turizma, slobodnom vremenu i praznicima kao povoljnim prigodama za odmor, jačanje obiteljskih i međuljudskih veza, okrjepu duha, uživanje izvanredne ljepote stvaranja i rast u našem „cjelovitom čovještvu". „Svako stvorenje ima svoju ulogu. Nijedno nije suvišno. Sav materijalni svijet govori o Božjoj ljubavi, njegovoj bezgraničnoj naklonosti prema nama"[2]. Stoga je turizam učinkovito sredstvo za prenošenje vrijednostî i idealâ kad pruža prilike i mogućnosti za rast osobe, bilo u njezinoj transcendentalnoj dimenziji, otvorenoj susretu s Bogom, bilo u njezinoj ovozemaljskoj dimenziji, posebno u susretu s drugim ljudi i u dodiru s prirodom.

Korištenje digitalne opreme od strane djelatnikâ i korisnikâ iz turističkog sektora predstavlja veliku priliku za povećanje kvalitetnih usluga koje zadovoljavaju nove zahtjeve, ali i za poučavanje ljudi suodgovornosti prema „zajedničkoj kući" u kojoj živimo, iznjedrujući oblike inovacija za funkcionalni oporavak otpada, recikliranje i kreativnu ponovnu upotrebu koja pomažu sačuvati okoliš[3]. Ako, međutim, „postoji tendencija da se vjeruje da je svako stjecanje moći jednostavno napredak, povećanje sigurnosti, korisnosti, blagostanja, životne snage, punine vrijednosti, kao da stvarnost, dobro i istina same od sebe proistječu iz moći tehnologije i ekonomije"[4], izloženi smo opasnosti neispravnog pristupa i zatiranja samoga ljudskog dostojanstva, što ima pogubne posljedice. To se posebno odnosi na produkciju i upotrebu „podataka", ponajviše osobnih, koji nastaju u „digitalnom svijetu" kao i na prevladavajuću ulogu algoritama koji obrađuju podatke i proizvode nove podatke i informacije, i to na više razina, koji su dostupni i onima koji se njima namjeravaju služiti jednostavno u tržišne i propagandne svrhe, ili čak s manipulacijskim svrhama i strategijama. Algoritmi, naime, nisu jednostavni brojevi i neutralni nizovi operacijâ, već je više riječ o razradi namjerâ s preciznim ciljevima i mogu se koristiti za uvjetovanje osobnih izbora i odluka, te utjecanje na oblikovanje misli i svijesti pojedinca. Kad tehnološka oruđa „postanu sveprisutna, njihov utjecaj može spriječiti ljude da uče kako živjeti mudro, duboko i kritički razmišljati i velikodušno ljubiti"[5].

„Zato je došlo vrijeme da se u nekim dijelovima svijeta prihvati stanovito smanjenje rasta, kako bi se osigurala sredstva da druga mjesta dožive zdrav rast. (…) [neka] tehnološki napredna društva budu spremna poticati umjerena ponašanja, smanjujući vlastite potrebe za energijom i poboljšavajući uvjete njezinoga korištenja"[6]. Pristup digitalnoj opremi mora biti omogućen svima, uz poštivanje i očuvanje slobode izbora pojedinaca. Krajnji cilj nije provoditi turizam s novim digitalnim tehnologijama, već da progresivno korištenje tehnologije općenito prati sve veća svijest pojedinaca i zajednice da se u tome korištenju valja poštivati okoliš u cilju održivog razvoja.

Posebno se želim obratiti mladim generacijama koje čine najbrojniju skupinu korisnika digitalne tehnologije. U Instrumentum laboris u pripremi za 15. redovnu opću skupštinu Biskupske sinode o mladima[7], u br. 3 se kaže kako je potrebno ponuditi mladima tečajeve odgoja i antropološkog obrazovanja kako bi živjeli vlastiti „digitalni život" ne odvajajući on-line od off-line ponašanja i kako ne bi dopustili da ih zavara virtualni svijet koji iskrivljava percepciju stvarnosti i dovodi do gubitka identiteta povezanog s pogrešnom predodžbom osobe. Kao što podsjeća papa Franjo: "Nije dovoljno jednostavno prolaziti ''digitalnim'' putovima, to jest jednostavno biti ''na vezi'': potrebno je da ta povezanost preraste u istinski susret. Ne možemo živjeti sami, zatvoreni u same sebe. Nosimo u sebi potrebu da volimo druge i da budemo voljeni"[8].

Nadam se da će ovaj Dikasterij prenijeti svima, turistima i posjetiteljima, poruku „da turizam pridonosi slavljenju Boga i sve većem vrednovanju ljudskog dostojanstva, uzajamnog poznavanja, duhovnog bratstva, odmora tijela i duše"[9].

Iz Vatikana, 26. srpnja 2018.

Peter K. A. kardinal TURKSON

Prefekt
___________________________________
[1] Usp. School of Management del Politecnico di Milano, Osservatorio Innovazione Digitale nel Turismo, 2017.
[2] Franjo, Enciklika Laudato si'', 2015., br. 84.
[3] Usp. Idem, br. 192.
[4] Idem, br. 105.
[5] Idem, br. 47.
[6] Idem, br. 193.
[7] Biskupska sinoda, Instrumentum laboris XV. redovne opće skupštine Biskupske sinode na temu: „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja" [3.-28. listopada 2018.], br. 3.
[8] Franjo, Poruka za 48. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije, 23. siječnja 2014.
[9] Pavao VI., Obraćanje sudionicima 1. Dijecezanskog kongresa o pastoralu turizma, 12. lipnja 1969.

7. kolovoza 2018. Papa pohvalio konkretne odluke protiv zlostavljanja

U pismu čileanskim biskupima papa Franjo komentirao je 5. kolovoza dokument „Izjave, odluke i obaveze Čileanske BK", kazavši da ga se najviše dojmio primjer biskupske zajednice ujedinjene u vodstvu svetog vjernog Božjeg naroda.

Vatikan - Papa Franjo je 5. kolovoza vlastoručno napisao kratko pismo čileanskim biskupima koje je objavljeno na mrežnim stranicama Čileanske biskupske konferencije, prenosi Vatican News. U pismu naslovljenom na predsjednika Čileanske biskupske konferencije nadbiskupa Santiaga Silvu Retamalesa, Papa je izrazio svoje mišljenje o dokumentu „Izjave, odluke i obaveze Čileanske biskupske konferencije" koji su biskupi pripremili na kraju izvanrednog plenarnog zasjedanja sazvanog kako bi se raspravljalo o temi pedofilije među klerom, a koje se je završilo 3. kolovoza.
Primio sam i pažljivo pročitao dokument, napomenuo je Sveti Otac. Bio sam dirnut promišljanjem i razlučivanjem koje ste učinili, kao i odlukama koje ste donijeli za borbu protiv zloupotrebe. Papa je te odluke opisao kao stvarne i konkretne, te je izrazio uvjerenje da će bitno pomoći u čitavom tom procesu. No, ono što me se najviše dojmilo primjer je biskupske zajednice ujedinjene u vodstvu svetog vjernog Božjeg naroda. Hvala vam za taj okrepljujući primjer, jer gradi Crkvu, istaknuo je Papa.

Predsjednik Čileanske BK nadbiskup Retamales izjavio je pak da su im riječi Svetoga Oca donijele utjehu kako bi mogli nastaviti putom ispravljanja, ozdravljanja i popravljanja. Put je naznačen u dokumentu na koji se Papa osvrnuo i u kojem, ukratko, 32 čileanska biskupa sve žrtve zlostavljanja svečano mole oproštenje. Biskupi su priznali da su pogriješili u svojim dužnostima i nakon više ostavki koje su ponudili Papi na kraju susreta sredinom svibnja u Vatikanu, objavili su da su također dali nove službe vjernicima laicima i redovnicima kako se ne bi dogodili novi slučajevi.

Vatikan, 6. kolovoza 2018.

Vatikan - Nakon snažnog potresa na otoku Lomboku u Indoneziji, 5. kolovoza, otkriva se sve više poginulih, do sada ih je pronađeno više od 140. U brzojavu sućuti koji je potpisao Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin, papa Franjo obratio se crkvenim i građanskim vlastima u Indoneziji izrazivši veliku tugu zbog vijesti o strašnim gubicima života i štetama koje je prouzročio potres jačine 7 stupnjeva magnitude, prenosi Vatican News. Tisuće je oštećenih i urušenih zgrada, a stotine ljudi je ranjeno. Oko 20.000 ljudi je evakuirano iz svojih domova na tom otoku. Hitno je potrebno medicinsko osoblje, lijekovi i hrana ljudima koji su zbog teških oštećenja morali napustiti svoje domove.

Papa je izrazio svoju solidarnost svima i obećao molitve osobito za pokoj preminulih, izlječenje ranjenih i utjehu onima koji su izgubili svoje najmilije. Hrabreći građanske vlasti i ljude koji su uključeni u potragu i spašavanje dok pomažu žrtvama te nesreće, papa Franjo moli za stanovništvo utjehu i snagu, i svima udjeljuje Božji blagoslov.

Mnoge su nevladine udruge već hitno djelovale. Organizacija ''Save the Children'' javila je da je na nekim područjima Lomboka 8 od 10 kuća uništeno, ali da mjesne službe pružaju pomoć svima, a posebno djeci. Unatoč opoziva opasnosti od tsunamija, ljudi su dezorijentirani i bježe u strahu, priopćila je nevladina organizacija. Na Lomboku nema struje, a to otežava komunikacije. Posebnim se pothvatom stanovništvu nastoji podijeliti najosnovnije za život.