Bog je s nama i zbog toga se „veselimo".

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Na ovu četvrtu korizmenu nedjelju, poznatiju kao nedjelja „laetare", odnosno „veseli se", jer tako glasi ulazna pjesma današnje liturgije koja poziva na radost: „Veseli se, Jeruzaleme! […]. - to je poziv na radost - Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali!". Tako počinje misa. Koji je razlog te radosti? To je velika Božja ljubav prema čovječanstvu, kao što nam pokazuje odlomak iz današnjeg Evanđelja: „Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni" (Iv 3, 16). Te riječi, koje Isus izgovara u razgovoru s Nikodemom, sažimaju temu koja se nalazi u središtu kršćanskog navještaja: čak i onda kad se situacija čini beznadnom, Bog intervenira, nudeći čovjeku spasenje i radost. Bog se, naime, ne drži po strani, nego ulazi u povijest čovječanstva, „upliće se", ulazi u naš život kako bi ga svojom milošću oživio i spasio.

Pozvani smo slušati taj navještaj i odbaciti napast da mislimo da je naša sigurnost u nama samima, da možemo bez Boga, smatrajući da smo apsolutno slobodni od Njega i njegove Riječi. Kad otkrijemo hrabrost priznati se onakvima kakvi doista jesmo – za to je potrebna hrabrost! –, postajmo svjesni da smo pozvani nositi se sa svojom krhkošću i svojim ograničenjima. Tad se može dogoditi da nas obuzme tjeskoba, strepnja za budućnost, strah od bolesti i smrti. To objašnjava zašto mnoge osobe, tražeći izlaz, ponekad idu opasnim prečacima, primjerice, tunelom droge ili pak putom praznovjerja ili razornih magijskih rituala. Dobro je poznavati vlastita ograničenja i slabosti, moramo ih poznavati, ali ne kako bismo očajavali, nego da bismo ih prikazali Gospodinu. On nam pomaže na putu iscjeljenja, prima nas za ruku i nikad nas ne ostavlja same. Bog je s nama i zbog toga se „veselim", zbog toga se „veselimo" danas: „Veseli se, Jeruzaleme", kaže se, jer Bog je s nama.

Mi posjedujemo istinsku i veliku nadu u Boga Oca bogatog milosrđem, koji nam je dao svoga Sina kako bi nas spasio i to je naša radost. Također imamo brojne tuge, ali kad smo istinski kršćani, postoji ona nada koja je malena radost što raste i koja nam daje sigurnost. Ne smijemo se obeshrabriti kad uočimo svoja ograničenja, svoje grijehe, svoje slabosti: Bog je blizu, Isus je na križu da nas ozdravi. To je Božja ljubav. Gledati Raspetoga i govoriti u sebi: „Bog me ljubi". Istina, postoje ta ograničenja, te slabosti, ti grijesi, ali On je veći od ograničenja, slabosti i grijeha. Nemojte to zaboraviti: Bog je veći od naših slabosti, nevjernosti i grijeha. Uzmimo Gospodina za ruku, gledajmo u Raspetoga i kročimo dalje kroz život.

Neka nam Marija, Majka milosrđa, u srce stavi sigurnost da nas Bog ljubi. Neka nam bude blizu u trenucima kad se osjećamo usamljenima, kad smo u iskušenju predati se pred životnim teškoćama. Neka nam prenese osjećaje svoga Sina Isusa kako bi naš korizmeni hod postao iskustvo praštanja, prihvaćanja i ljubavi.

Nakon Angelusa

Posebno pozdravljam studente iz raznih dijelova svijeta koji sudjeluju na prvom „Vatikanskom Hackathonu" ("Vatican Hackathon"), koji je organizirao Dikasterij za komunikaciju: dragi mladi, lijepo je staviti umnost koju nam je Bog dao u službu istine i onih najpotrebitijih.

Kršćanstvo ne nudi lake utjehe, ni prečace, već traži vjeru, moralan i zdrav život, koji odbija zlo, sebičnost i korupciju

Današnja nedjelja u liturgijskim slavljima poznata je po ulaznoj antifoni kao „Nedjelja radosti" te se Papa u nagovoru upitao koji su zapravo razlozi te radosti i odgovorio kako je glavni razlog velika Božja ljubav, o kojoj govori Ivan u svom Evanđelju, tvrdeći da je Bog toliko ljubio svijet da mu je dao vlastitog Jedinorođenca kako bi svatko tko vjeruje u njega imao život vječni. Bog je nadvisuje naše slabosti i grijehe. Njegova veličina liječi od droge i praznovjerja. Kršćanstvo ne nudi lake utjehe, ni prečice, već traži vjeru, moralan i zdrav život, koji odbija zlo, sebičnost i korupciju.

Riječi što ih je Isus izgovorio u razgovoru s Nikodemom sintetiziraju, prema Papinim riječima, središnju temu kršćanskog nauka, pa i onda kada stanje izgleda očajno, jer Bog posreduje nudeći čovjeku spasenje i radost. Bog ne promatra svijet sa strane, već ulazi u povijest čovječanstva kako bi je animirao i spasio svojom milošću. Pozvani samo slušati tu vijest, odbijajući napasti da se osjećamo sigurnima i bez Boga, smatrajući se slobodnima od Njega i Njegove Riječi. Kada postanemo odvažni, prepoznajući se kao ono što jesmo, primjećujemo da smo pozvani obračunati se s našim slabostima i ograničenjima te nas uhvati strava i nemir zbog sutrašnjice, strah pred bolešću i smrću. Mnogi ljudi, tražeći izlaz iz tih situacija, često krenu opasnim prečicama kao naprimjer tunelom droge, praznovjerjem ili opasnim ritualima vračanja, upozorava Papa i navodi da kršćanstvo ne nudi lake utjehe, ni prečace, već traži vjeru i moralni i zdrav život, koji odbija zlo, sebičnost i korupciju. To nam nudi istinsku i veliku nadu u Boga Oca, bogatog milosrđem, darujući nam svog Sina i objavljujući na taj način njegovu neizmjernu ljubav, koja se posebno očitovala na križu. To je ljubav koja proizlazi i Očeva srca, prihvaća je i daruje srce Sina, kaže Papa, navodeći kako u Evanđelju Isus podsjeća da Bog Otac nije poslao svog Sina u svijet da ga osudi, već da ga spasi. Na toj stijeni naše je povjerenje neoborivo. Moramo otvoriti srce tom daru kako bi u korizmi naša radost bila veća, prihvaćajući Božje milosrđe. Samo tako ćemo, ističe Papa, moći živjeti životom animiranim pravdom i dobrim djelima te postati svjedoci ove Božje ljubavi, koja se ne daje samo onima koji je zaslužuju, ne traži uzvratnu nagradu, već se nudi badava bez ikakvih uvjetovanja.

Pozdravljajući razne skupine hodočasnika Papa se posebno obratio brojnim studentima, koji su došli s raznih strana svijeta na prvi susret „Vatican Hackathon", što je ovih dana u Rimu priredilo Papinsko vijeće za sredstva društvene komunikacije, preporučivši im da znanje, što im ga je Bog dao, stave na raspolaganje istini i najpotrebnijima.