Došašće je vrijeme buđenja iz sna ravnodušnosti prema braći

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Danas, na prvu nedjelju došašća, započinje nova liturgijska godina. U ova četiri tjedna došašća liturgija nas vodi prema slavljenju Isusova Rođenja, dok nas podsjeća da On dolazi svaki dan u naš život i da će se na kraju vremena vratiti u slavi. Ta sigurnost nas navodi gledati s pouzdanjem u budućnost, kako nas poziva prorok Izaija, koji svojim nadahnutim glasom prati čitavo došašće.

U prvom današnjem čitanju Izaija prorokuje da „dogodit će se na kraju danâ: Gora doma Jahvina bit će postavljena vrh svih gora, uzvišena iznad svih bregova. K njoj će se stjecati svi narodi" (2 , 2). Hram Gospodnji u Jeruzalemu predstavljen je kao točka približavanja i susreta svih naroda. Nakon utjelovljenja Sina Božjega, sâm Isus se objavio kao pravi hram. Stoga je Izaijino predivno viđenje Božje obećanje i potiče nas da zauzmemo hodočasnički stav, da pođemo putem koji vodi prema Kristu, smislu i cilju čitave povijesti. Oni koji su gladni i žedni pravednosti mogu je pronaći samo hodeći Gospodinovim putovima; dok zlo i grijeh potječu iz činjenice da pojedinci i društvene skupine radije slijede puteve diktirane sebičnim interesima, koji izazivaju sukobe i ratove. Advent je pravo vrijeme da prihvatimo Isusov dolazak koji dolazi kao glasnik mira da nam pokaže Božje putove.

U današnjem Evanđelju Isus nas potiče da budemo spremni za njegov dolazak: „Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi" (Mt 24, 42). Bdjeti ne znači imati otvorene tjelesne oči, nego imati srce slobodno i okrenuto u pravom smjeru, odnosno spremno za dar i služenje. To znači bdjeti! San iz kojega se moramo probuditi sastoji se od ravnodušnosti, ispraznosti, nesposobnosti uspostavljanja istinskih ljudskih odnosa, nesposobnosti preuzimanja brige za usamljenog, napuštenog ili bolesnog brata. Stoga se očekivanje Isusa koji dolazi mora pretočiti u predanost oko budnosti. Prije svega je riječ o čuđenju nad Božjim djelima, njegovim iznenađenjima kao i o tome da se Njemu dadne prvenstvo. Budnost znači također, u konkretnom smislu, biti pažljiv prema bližnjemu u teškoćama, preuzeti odgovornost za njegove potrebe, ne čekajući da nas ili ona zamoli za pomoć, nego naučiti djelovati unaprijed, predvidjeti, kao što to Bog čini s nama.

Neka nas Marija, budna Djevica i Majka nade, vodi na tome putu pomažući nam upraviti svoj pogled prema „Gospodinovoj gori", slici Isusa Krista koji će privući k sebi sve ljude i sve narode.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre!

Sa zabrinutošću pratim situaciju u Iraku. S tugom sam primio vijest da su prosvjedi posljednjih dana naišli na oštar odgovor, koji je prouzročio desetke žrtava. Molim za mrtve i ranjene te izražavam blizinu njihovim obiteljima i čitavom iračkom narodu, zazivajući mir i slogu od Boga.

Dikasterij za laike, obitelj i život ustanovio jer novo Međunarodno savjetodavno tijelo za mlade koje se sastoji od dvadeset mladih ljudi iz različitih krajeva svijeta i mjesnih Crkava. To je konkretan odgovor na poziv Sinode od prošle godine posvećene mladima (usp. Zavr. dok., 123). Zadaća ovog tijela je pomoći shvatiti viđenja mladih u pogledu prioriteta pastorala mladih i drugim općenitijim temama. Molimo se za ovo.

(…)

Danas popodne poći ću u Greccio, u mjesto gdje je sveti Franjo izgradio prve jaslice. Tamo ću potpisati pismo o značenju i vrijednosti jaslica. Jaslice su jednostavan i divan znak kršćanske vjere. To je kratko pismo, koje može dobro poslužiti u pripravi za Božić. Pratite me svojom molitvom na ovom putovanju.

Papa Franjo: Konzumizam je virus koji napada vjeru

Papa Franjo je danas u Bazilici svetoga Petra slavio misu na zairskom, odnosno kongoanskom obredu povodom 25. obljetnice osnutka Kongoanske katoličke kapelanije u Rimu. Molio je za mir u Demokratskoj Republici Kongo i pozvao sve da se otvore drugima i da ne misle na prikupljanje materijalnih dobara.

Konzumizam je virus koji napada vjeru – rekao je papa Franjo danas na misi u Bazilici svetoga Petra koju je slavio povodom 25. obljetnice osnutka Kongoanske katoličke kapelanije u Rimu. Misu je slavio na zairskom, odnosno kongoanskom obredu koji je 1988. godine odobrila Kongregacija za božansko bogoslužje i to je,  zapravo, kongoanskoj kulturi prilagođen rimski obred.

Isus dolazi! Advent nas podsjeća na tu sigurnost, jer sama ta riječ znači dolazak – rekao je Papa i istaknuo – Gospodin dolazi i to je korijen naše nade i sigurnosti da nam u nevolje ovoga svijeta dolazi Božja utjeha koja se ne sastoji u riječima, nego u prisutnosti Onoga koji dolazi među nas. Glagol „dolazi" ne povezuje se samo s Bogom, nego i s nama. Naime, od Boga smo pozvani, a tko je pozvan, taj je očekivan i željen.

Gospodin nas ne ostavlja same. Došao je prije 2000 godina i doći će na kraju vremena, no dolazi i danas u naš život sa svim našim problemima, tjeskobama i nesigurnostima – rekao je Sveti Otac i napomenuo – Gospodin se nikada nije umorio, niti će se umoriti od nas, nego želi doći i posjetiti nas. To je izvor naše radosti.

Ostavili ste svoje kuće, osjećaje i drage stvari i došli ste ovdje – rekao je papa Franjo i primijetio – Prihvatili su vas, no prisutne su nepredviđene teškoće. Za Boga ste uvijek dobrodošli. Njemu nikada nismo stranci, nego očekivana djeca. A crkva je Božji dom. Ovdje se osjećajte kao kod kuće. Međutim, na Gospodinov poziv da idemo k Njemu može se i negativno odgovoriti, kao i u Noine dane, kada se trebalo dogoditi nešto novo uznemirujuće o čemu nitko nije razmišljao. Svatko se bavio svojim potrebama, nikoga se nije očekivalo, samo su brinuli o tome da imaju nešto za sebe i za hranu.

Konzumizam je virus koji u korijenu napada vjeru, jer vas uvjerava da život ovisi samo o tome što imate, te tako zaboravljate na Boga koji vam dolazi u susret i koji vam je blizu – rekao je Papa i nastavio – Gospodin dolazi, no mi radije slijedimo nagone koji nam dolaze; brat kuca na naša vrata, no smeta nam. To je konzumističko sebično ponašanje. Naime, ovisiti o trošenju umrtvljuje srce, jer se od stvari živi, a ne zna se za što se živi. Imamo mnogo dobara, no ne činimo dobro. Kuće se pune stvarima, no djece je sve manje. Dopuštamo da nam vrijeme tek tako prolazi, no nemamo vremena za Boga i za druge.  

Kada se živi za stvari, one nam nikada nisu dovoljne, pohlepa raste i na putu se javljaju druge prepreke, te se na kraju osjećamo ugroženi, nezadovoljni i ljuti, podiže se razina mržnje – rekao je Sveti Otac i dodao – Želimo više, još više i sve više. Danas vidimo da tamo gdje je konzumizam, vlada mnogo nasilja, pa makar samo i na riječima, mnogo ljutnje i želje da tražimo neprijatelja pod svaku cijenu. Dakle, dok je svijet pun oružja koje uzrokuje smrt, ne shvaćamo da svoje srce i dalje naoružavamo gnjevom.  

Isus nas iz svega toga želi probuditi, pozivajući nas da bdijemo i da ne popustimo snu koji sve obuzima, s nadom da noć neće zauvijek trajati i da će ubrzo doći zora – rekao je papa Franjo i istaknuo – Naš je zadatak sada bdjeti, pobijediti napasti da je smisao života skupljati i razotkriti prijevaru da ćemo biti sretni ako budemo imali mnogo stvari. U ovo se božićno vrijeme osobito treba oduprijeti zasljepljujućim svjetlima potrošnje koja posvuda sjaje, te vjerovati da molitva i milosrdna ljubav nisu izgubljeno vrijeme, nego najveće blago.

Samo na taj način, kada se srce otvori Gospodinu i braći, mačevi će se pretvoriti u plugove i koplja u srpove, kao što kaže prorok Izaija: „Neće više narod dizat mača protiv naroda nit se više učit ratovanju". To su riječi koje se odnose na trenutačnu situaciju u Demokratskoj Republici Kongo.