Papa Franjo susreo se 27. rujna u bazilici Sv. Ivana Lateranskoga u Rimu s oko 850 sudionika tečaja o braku i obitelji, koji su organizirale Rimska biskupija i Rimska rota, prenosi Vatican News. Za sakrament ženidbe potrebna je pratnja, uz trajni katekumenat koji se odnosi na pripremu, slavlje i prvo vrijeme koje slijedi nakon vjenčanja, istaknuo im je Papa, i potaknuo na zajednički hod svećenika, pastoralnih djela.

Polazeći upravo od tečaja i razmatranja izazova i pastoralnih nacrta koji se odnose na obitelj, tu „kućnu crkvu i svetište života", koja je presudna i nezamjenjiva za opće dobro naroda, Sveti Otac osvrnuo se na opširno, slojevito i osjetljivo apostolsko područje s kojim je povezana. Razmišljao sam o toj temi posebno u apostolskoj pobudnici Amoris laetitia, stavljajući u središte hitno potreban ozbiljan put priprave za kršćanski brak, koji se neće svesti na nekoliko susreta, rekao je Papa. Brak nije samo društveni događaj nego pravi sakrament koji zahtijeva odgovarajuću pripravu i svjesno slavlje. Bračna obveza, naime, zahtijeva od zaručnika svjesnu odluku, koja očituje želju za zajedničkom gradnjom nečega što se nikada ne smije iznevjeriti i napustiti. Već više biskupija u svijetu priprema inicijative za usklađivanje obiteljskoga pastorala sa stvarnim stanjem, i to uz seminare i duhovne obnove koje uključuju i bračne parove s čvrstim obiteljskim iskustvom, te stručnjake u psihološkim disciplinama, primijetio je Papa. Korijen problema, koji se pojave nakon slavljenja sakramenta ženidbe, više puta treba tražiti, ne samo u skrivenoj nezrelosti koja izbije iznenada, nego ponajviše u slabosti kršćanske vjere i nedostatnoj pratnji Crkve, u samoći u kojoj se obično ostavljaju mladi bračni parovi nakon vjenčanja. Samo kada ih se stavi pred svakodnevicu zajedničkoga života koji poziva supružnike da rastu na putu darivanja i žrtvovanja, neki postanu svjesni da nisu potpuno shvatili ono u što su se upustili.

Što će priprema biti temeljitija i duža to će više mladi parovi naučiti odgovarati na Božju milost i snagu, a razvit će i „antitijela” za suočavanje s neizbježnim trenucima teškoća i napora u bračnom i obiteljskom životu. Međutim, to nije dovoljno, objasnio je Sveti Otac. Najveća se djelotvornost pastoralne skrbi ostvaruje tamo gdje pratnja ne prestaje vjenčanjem, nego prati supružnike barem u prvim godinama bračnoga života. Kroz razgovor samo s bračnim parom, i kroz zajedničke trenutke, pomaže se mladim supružnicima steći sredstva i potporu za življenje njihova poziva. To se ne može postići bez rasta u vjeri samoga para, upozorio je papa Franjo.

Što se pak tiče supružnika koji u svojoj vezi imaju ozbiljnih problema i koji se nalaze u krizi, valja im pomoći oživjeti vjeru i ponovno otkriti milost sakramenta, a u nekim slučajevima i dati odgovarajuće upute za pokretanje postupka ništavnosti. Neka oni koji su postali svjesni činjenice da njihova veza nije pravi sakramentalni brak, i žele izići iz te situacije, pronađu u biskupima, svećenicima i pastoralnim djelatnicima potrebnu potporu koja se ne očituje samo u iznošenju pravnih normi, nego prije svega u slušanju i razumijevanju. U tom je smislu odredba o novom bračnom postupku vrijedno sredstvo koje zahtijeva da ga konkretno i bez razlike primjenjuju svi, na svim crkvenim razinama, jer je njegov glavni razlog salus animarum (spas duša), istaknuo je Papa. Poželio je da obzor biskupijskoga obiteljskog pastorala bude sve širi, te da poprimi stil vlastit Evanđelju, susrećući i prihvaćajući i mlade koji odluče živjeti zajedno bez vjenčanja - jer valja im svjedočiti ljepotu braka.

28. rujna 2018. - Papa Franjo i sudionici plenarne skupštine Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Papa Franjo primio je 28. rujna u Vatikanu oko 60 sudionika plenarne skupštine Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana i potaknuo ih na izgradnju veza istinskog bratstva s pentekostalcima, karizmaticima i evangelicima

Naša je dužnost razlučiti i prepoznati prisutnost Duha Svetoga u tim zajednicama, nastojeći s njima izgraditi veze istinskog bratstva. To će biti moguće umnažanjem prilika za susret i prevladavanjem međusobnog nepovjerenja čiji su razlozi često u neznanju ili nedostatku razumijevanja. Za to je potreban proces, rekao je Papa i istaknuo svoje osobno iskustvo. Kao isusovački provincijal zabranio je isusovcima surađivati s Katoličkim pokretom obnove jer je više molitvenih susreta izgledalo kao škola sambe. Nakon što ih je bolje upoznao, zamolio je za oproštenje, te je kao biskup imao s njima dobar odnos.

Potrebno je međusobno bratsko posjećivanje koje se sastoji od molitve, navještaja evanđelja i služenja potrebitima. Na taj način katolici mogu poštovati iskustvo mnogih zajednica koje vjeru često žive na drukčiji način od onoga na koji smo navikli, i s druge strane, njima mogu pomoći prevladati predrasude o Katoličkoj Crkvi, te prepoznati da u riznici neprocjenjive tradicije koja je primljena od apostola, Duh Sveti nastavlja djelotvorno raditi, rekao je Sveti Otac.

Spomenuvši odnose između katolika, pentekostalaca, karizmatika i evangelika, koji zbog različitih vjerskih iskustava nisu uvijek jednostavni, papa Franjo primijetio je da je nagla pojava novih zajednica koje su navezane na osobu nekog propovjednika u suprotnosti s načelima povijesnih Crkvi. Članovi tih zajednica mogu biti zavedeni na osjećajnoj razini. Činjenica je da su te zajednice privukle mnoge katolike, te da razlog za to može postati razlog za osobno preispitivanje i pastoralnu obnovu. Postoje mnoge zajednice koje, nadahnute tim pokretima, žive istinska kršćanska iskustva te katolici mogu prihvatiti ta bogatstva. Crkva raste u vjernosti Duhu Svetom onoliko koliko više uči ne krotiti ga, nego prihvaćati ozbiljnim razlučivanjem svježinu njegove novosti koja nam pomaže shvatiti najdublje stvari i mijenjati mnoge navike, pa i stegovne običaje. Ne smijemo se prepustiti nepokretnim i nepromjenjivim stajalištima, nego prihvatiti rizik i upustiti se u avanturu promicanja jedinstva s vjernom poslušnošću Crkvi, bez gašenja Duha. Naime, Duh stvara novost i vodi sve prema istinskom jedinstvu koje nije jednoličnost. Otvorenost srca, traženje zajedništva i razlučivanja, stavovi su koji moraju karakterizirati naše odnose, zaključio je Papa.