Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu

Blaženstva su slika samog Isusa

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Započinjemo danas niz kateheza o blaženstvima u Matejevom Evanđelju (5, 1-11). To je tekst kojim započinje „Besjeda na gori" i koji je bio svjetlo u životu vjernicima, pa i mnogim nevjernicima. Teško je ne biti dirnut tim Isusovim riječima i pravo je željeti razumjeti ih i prihvaćati na sve puniji način. Blaženstva sadrže kršćaninovu „osobnu iskaznicu" – to je naša osobna iskaznica –, jer ona oslikavaju lice samog Isusa, njegov način života.

Ovdje ćemo ponuditi općeniti okvir ovih Isusovih riječi, a u narednim ćemo katehezama tumačiti pojedina blaženstva, jedno po jedno.

Prije svega, važno je kako je došlo do proglašenja ove poruke: Isus, ugledavši mnoštvo koje je išlo za njim, uspinje se na blagi obronak koji okružuje Galilejsko jezero, sjeda i, obraćajući se svojim učenicima, naviješta blaženstva. Dakle, poruka je upućena učenicima, ali na horizontu su mnoštva, odnosno cijelo čovječanstvo. To je poruka za sav ljudski rod.

Nadalje, „gora" podsjeća na Sinaj, gdje je Bog dao Mojsiju zapovijedi. Isus počinje podučavati novome zakonu: biti siromašni, biti krotki, biti milosrdni… Te „nove zapovijedi" mnogo su više od normi. Naime, Isus ništa ne nameće, nego otkriva put sreće – svoj put – ponavljajući osam puta riječ „blago".

Svako blaženstvo sastoji se od tri dijela. Na početku je uvijek riječ „blago"; zatim dolazi situacija u kojoj se blaženi nalaze: siromaštvo duha, ožalošćenost, glad i žeđ za pravdom i tako dalje; tu je, na kraju, razlog za blaženstvo, u koji uvodi veznik „jer": „Blago ovima, jer… Blago onima, jer…". To je osam blaženstava i bilo bi lijepo naučiti ih napamet te ih ponavljati kako bismo upravo u svom umu i srcu imali ovaj zakon koji nam je dao Isus.

Obratimo pažnju na ovu činjenicu: razlog blaženstva nije sadašnja situacija, nego novo stanje koje blaženi primaju na dar od Boga: „njihovo je kraljevstvo nebesko", „oni će se utješiti", „oni će baštiniti zemlju".

U trećem elementu, a to je upravo razlog sreće, Isus često koristi budućnost u pasivu: „oni će se utješiti", „baštinit će zemlju", „oni će se nasititi", „oni će zadobiti milosrđe", „oni će se sinovima Božjim zvati".

Ali što znači riječ „blažen"? Zašto svako od osam blaženstava započinje s riječju „blago"? Izvorni izraz ne označava nekoga kome je pun trbuh ili mu dobro ide, nego je osoba koja je u stanju milosti, koja napreduje u milosti Božjoj i koja napreduje na Božjem putu: strpljivost, siromaštvo, služenje drugima, utjeha… Oni koji napreduju u tim stvarima sretni su i bit će blaženi.

Dajući se nama Bog često bira nezamislive putove, možda naše ograničenosti, naše suze, naše poraze. To je uskrsna radost o kojoj govore istočna braća, radost koja na sebi nosi biljege muke, ali je živa, prošla je kroz smrt i iskusila Božju snagu. Blaženstva ti uvijek donose radost; ona su put kojim se prispijeva radosti.

Dobro bi bilo uzeti danas u ruke Matejevo Evanđelje, peto poglavlje, redci jedan do jedanaest i pročitati blaženstva – možda i više puta, tijekom tjedna – da shvatimo taj tako lijep, tako siguran put sreće koji nam Gospodin predlaže.

U sklopu pozdrava talijanskim hodočasnicima

Neka primjer svetosti Ivana Bosca, kojeg se u petak spominjemo kao oca i učitelja mladeži, vodi prije svega vas, dragi mladi, da ostvarite svoje planove za budućnost ne isključujući plan koji Bog ima za svakog od vas. Molimo se svetome Ivanu Boscu da svatko pronađe svoj put u životu, put koji Bog hoće za nas.

Kako bi nam se darovao Bog često izabire „nezamislive" putove, možda one naših ograničenja, naših suza, naših neuspjeha; to je uskrsna radost o kojoj govore istočna braća, ona koja ima stigme, ali je živa, koja je prošla kroz smrt i iskusila Gospodinovu snagu – rekao je Papa na općoj audijenciji održanoj u Dvorani Pavla VI., započinjući niz kateheza o blaženstvima.

Govoreći o Matejevu Evanđelju, Papa se osvrnuo na Isusov govor na gori koji je – kako je rekao – prosvijetlio život vjernika, a i brojnih nevjernika. Teško je ne biti dirnut tim riječima, ako ih želimo shvatiti i sve potpunije prihvatiti, jer – istaknuo je Papa – one sadrže osobni dokument kršćanina, naš osobni dokument. One, naime, ocrtavaju Isusovo lice i njegov stil života.

Navještaj blaženstava

Papa je potom objasnio kako je Isus objavio poruku. Ugledavši mnoštvo, uziđe na goru koja je okruživala Galilejsko jezero, sjede, te stane naučavati učenike, navješćujući blaženstva. Poruka je upućena učenicima, ali na obzoru se nalazi mnoštvo, odnosno cijelo čovječanstvo. To je poruka za čitavi ljudski rod – objasnio je Papa.

Novi zakon

''Gora'' upućuje na Sinaj gdje je Bog Mojsiju dao Zapovijedi – rekao je Papa. Ovaj put, međutim, nije riječ o strašnoj oluji, nego papa Franjo ističe da se osjeća „slatka snaga" Radosne vijesti. Isus započinje poučavati novi zakon: biti siromašni, biti krotki, biti milosrdni… Te nove zapovijedi mnogo su više od pravila. Isus, naime, ništa ne nameće, nego otkriva put sreće – svoj put – ponavljajući, osam puta, riječ ''blaženi''.

Božji dar

Svako blaženstvo – dodao je Papa – ima tri dijela. Na početku se nalazi riječ ''blago''; potom situacija u kojoj se blaženi nalaze, poput siromaštva duhom, žalosti, gladi i žeđi za pravednošću; a na kraju je ''razlog'' blaženstva. Tako ima osam blaženstava i bilo bi lijepo naučiti ih napamet i ponavljati ih, upravo kako bismo na umu i u srcu imali taj zakon koji nam je dao Isus. Obratimo pozornost na tu činjenicu; razlog blaženstva nije sadašnje stanje nego, gledajući situaciju, Isus kaže: „njihovo je kraljevstvo nebesko", „oni će se utješiti", „oni će baštiniti zemlju", i tako dalje.

Stanje milosti

Papa se potom zadržao na riječi ''blažen'', te objasnio da izvorni izraz ne označava nekoga tko ima pun trbuh ili mu ide dobro, nego je to osoba koja je u stanju milosti, koja napreduje u Božjoj milosti i koja napreduje na Božjem putu, odnosno u strpljivosti, siromaštvu, služenju drugima, pružanju utjehe… Oni koji napreduju u tim stvarima sretni su i bit će blaženi.

Čitati blaženstva

Blaženstva uvijek vode do radosti – istaknuo je potom papa Franjo – ona su put koji vodi do radosti. Dobro će nam činiti ako danas uzmemo u ruke Matejevo Evanđelje, peto poglavlje, od 1. do 11. retka, i pročitamo blaženstva – možda i više puta, tijekom tjedna – kako bismo shvatili taj tako lijep, tako siguran put sreće koji nam Gospodin predlaže.

Pozdravljajući hodočasnike

Na kraju audijencije, u pozdravima na različitim jezicima, spomenuvši skori blagdan Prikazanja Gospodinova, kada se slavi Dan posvećenoga života, Papa je potaknuo na molitvu za redovnice i redovnike koji se posvećuju Bogu i braći u svakodnevnom služenju, u skladu s vlastitom karizmom, kako bi uvijek bili vjerni svjedoci spasenjske Kristove ljubavi. Osim toga, pozvao je i na molitvu za nove pozive na posvećeni život.

Sveti Ivan Bosko

Obraćajući se posebno talijanskim vjernicima, Papa je dao primjer svetosti svetoga Ivana Bosca, kojega ćemo se, kako je rekao, spomenuti u petak, kao oca i učitelja mladeži. Pritom je poželio da ponajviše mlade povede da ostvare buduće planove, ne isključujući naum koji Bog ima za svakoga. Molimo se svetom Ivanu Bosku neka svatko pronađe svoj put u životu, onaj koji Bog želi za nas, rekao je na kraju papa Franjo.