29. travnja 2018. - Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju
Naše
zajedništvo s Kristom rađa ljubavlju prema bližnjima Draga
braćo i sestre, dobar dan! Riječ Božja, i na ovu petu vazmenu
nedjelju, nastavlja nam pokazivati put i uvjete da bismo postali zajednica
Uskrsloga. Prošle je nedjelje istaknut odnos između vjernika i Isusa Dobrog
Pastira. Danas nam Evanđelje stavlja pred oči trenutak u kojemu se Isus
predstavlja kao pravi trs te nas poziva da ostanemo ujedinjeni s njime da
donesemo mnogo ploda (usp. Iv 15, 1-8). Trs tvori cjelinu sa svojim lozama i
loze su plodne samo ako ostanu povezane s trsom. Taj je odnos tajna kršćanskog
života i evanđelist Ivan ga izražava glagolom „ostati", koji se u
današnjem ulomku ponavlja sedam puta. „Ostanite u meni", kaže Gospodin,
ostati u Gospodinu. Trebamo ostati s Gospodinom kako bismo
pronašli hrabrost da izađemo iz sebe samih, iz svojih ugodnosti, iz svojih
uskih i zaštićenih prostora te se otisnuli na otvoreno more koje čine potrebe
drugih i dali maha svojem kršćanskom svjedočenju u svijetu. Ta hrabrost
izlaženja iz sebe samih i okretanju potrebama drugih rađa se iz vjere u
Gospodina Uskrsloga i sigurnosti da njegov Duh prati našu povijest. Jedan od
najzrelijih plodova koji se rađa iz našeg zajedništva s Kristom je naša
predanost iskazivanju ljubavi svojim bližnjima, ljubeći druge samozatajno, sve
do krajnjih posljedica, kao što je Isus nas ljubio. Djelatna ljubav vjernika
nije rezultat strategija, nije plod izvanjskih pobuda, društvenih ili
ideoloških zahtjeva, već se rađa iz susreta s Isusom i iz ostajanja u Isusu. On
je za nas trs iz kojeg crpimo sok, to jest „život" da donosimo u društvo
drukčiji način življenja i ulaganja sebe samih koji posljednje stavlja na prvo
mjesto. Kada smo prisno povezani s Gospodinom,
kao što su trs i loze čvrsto povezani i ujedinjeni među sobom, možemo donositi
plodove novog života, milosrđa, pravde i mira, koji su plod Gospodinova uskrsnuća.
To su činili sveci, oni koji su u punini živjeli kršćanski život i
svjedočanstvo ljubavi, jer su bili prave loze Gospodinova života. Ali da bismo
bili sveti ne moramo „biti biskupi, svećenici, redovnici ili redovnice. […] Svi
smo pozvani biti sveti živeći svoj život s ljubavlju i pružajući svoje
svjedočenje u svojoj svakodnevici, gdje god da se nalazili" (Apost. pob.
Gaudete et exsultate, 14). Svi smo pozvani biti sveti; moramo biti sveti tim
bogatstvom koje primamo od Gospodina uskrslog. Svaka je aktivnost - rad i
odmor, obiteljski i društveni život, obavljanje političkih, kulturnih i
gospodarskih dužnosti – svaka je aktivnost, bila mala ili velika, ako je živimo
u jedinstvu s Isusom te sa stavom ljubavi i služenja prilika da živimo krštenje
i evanđeosku svetost u punini. Neka nam u tome bude na pomoć Marija,
Kraljica svetih i uzor savršenog jedinstva sa svojim božanskim Sinom. Neka nas
ona nauči ostati u Isusu, kao trsovi s lozom, i da se nikada ne odvajamo od
njegove ljubavi. Ništa, naime, ne možemo bez njega, jer je naš život živi
Krist, prisutan u Crkvi i svijetu. Draga braćo i sestre, jučer je u Krakovu
blaženom proglašena Anna Chrzanowska, vjernica laikinja. Posvetila je svoj
život liječenju bolesnika u kojima je gledala lice Isusa patnika. Zahvalimo
Bogu za svjedočanstvo te apostolice bolesnih i trudimo se nasljedovati njezin
primjer. Pratim molitvom pozitivan ishod
Međukorejskog sastanka na vrhu održanog prošlog petka i hrabru obvezu koju su
preuzeli čelnici dviju strana da će ostvarivati put iskrenog dijaloga za
Korejski poluotok bez nuklearnog oružja. Molim Gospodina da se nade za
budućnost mira i bratskije prijateljstvo ne izjalove i da se ta suradnja
nastavi i donese dobre plodove ljubljenom korejskom narodu i čitavome svijetu. Proteklog tjedna kršćanska zajednica u
Nigeriji ponovno je bila pogođena ubojstvom skupine vjernika, uključujući i dva
svećenika: povjeravamo Bogu milosrđa tu braću da pomogne tim teško kušanim
zajednicama da ponovno pronađu sklad i mir.
Nakon molitve Kraljice neba
Svima želim ugodnu nedjelju. I molim vas, ne zaboravite moliti za mene. Dobar
tek i doviđenja!Papa
pozdravio pozitivni ishod Međukorejskog samita
Vatikan - Papa Franjo danas je nakon molitve Kraljice neba na Trgu Svetoga Petra pohvalio pozitivni ishod Međukorejskog samita koji se održao 27. travnja, rekavši da se moli kako se ne bi iznevjerila nada za budućnost mira i bratskijeg prijateljstva te kako bi suradnja nastavila donositi ploda za ljubljeni korejski narod i čitav svijet. Osim toga potaknuo je na nastavak suradnje između čelnika Sjeverne i Južne Koreje, napominjući kako moli da njihova hrabra predanost dovede do ostvarenja iskrenog dijaloga za Korejski poluotok bez nuklearnog oružja, prenosi Radio Vatikan.
Papa je potom usmjerio pažnju na Nigeriju u kojoj je početkom ovog tjedna u napadu na kršćansku zajednicu u središnjem dijelu te zemlje ubijeno 19 osoba, a među njima i 2 svećenika. Papa Franjo ih je preporučio Božjem milosrđu te je napomenuo kako se moli da one zajednice koje su teško kušane pronađu sklad i mir.
Kršćanska se ljubav ne rađa iz ideologija, nego iz susreta s Isusom, istaknuo je papa Franjo u nagovoru vjernicima. Sveti Otac promišljao je o današnjem evanđelju u kojem promatramo Isusa koji se predstavlja kao istinski trs, pozivajući nas da ostanemo sjedinjeni s Njim kako bismo donosili ploda. Objašnjavajući da trs tvori cjelinu zajedno sa svojim granama koje su plodne samo ako ostanu povezane s trsom, Papa je rekao da je tajna kršćanskog života u toj vezi, u tom ostajanju s Isusom Kristom. Trebamo ostati s Gospodinom kako bismo pronašli hrabrost da iziđemo iz samih sebe, iz svojih ugodnosti, iz svojih uskih i zaštićenih prostora kako bismo išli naprijed u otvoreno more koje je sačinjeno od potreba drugih i dati svoje kršćansko svjedočanstvo, kazao je papa Franjo, dodajući da je jedan od najzrelijih plodova koji se rađa iz našeg zajedništva s Kristom naša predanost da očitujemo ljubav prema svojim bližnjima te da ljubimo svoju braću i sestre niječući sami sebe, onako kako nas je Isus ljubio.
Papa je objasnio da djelatna ljubav istinskog vjernika nije rezultat strategija; ne proizlazi iz društvenih ili ideoloških zahtjeva, nego iz susreta s Isusom i iz „ostajanja" u Isusu. On je za nas trs iz kojeg crpimo „sok", odnosno „život" koji donosimo u društvo: drukčiji način življenja koji posljednje stavlja na prvo mjesto. Papa je potom istaknuo primjer svetaca, no prisutne je također potaknuo da teže svetosti u svojim svakodnevnim životima. Nije potrebno biti biskup, svećenik ili redovnik da bismo bili sveti. Pozvani smo biti sveti živeći u ljubavi i nudeći svima svoje svjedočanstvo u svemu što činimo, gdje god se našli. Svaka je aktivnost – rad i odmor, obiteljski i društveni život, obavljanje političkih, kulturnih i gospodarskih dužnosti – prilika da živimo krštenje i evanđeosku svetost u punini ako živimo u jedinstvu s Isusom te sa stavom ljubavi i služenja.
Papa pozvao na molitvu krunice za mir u svijetu
Vatikan - Papa Franjo pozvao je vjernike da u predstojećem mjesecu svibnju mole krunicu za mir. Nakon današnje molitve Kraljice neba s vjernicima na Trgu Sv. Petra, Papa je podsjetio kako će preksutra, 1. svibnja, u popodnevnim satima prigodom početka marijanskog mjeseca hodočastiti u rimsko svetište Majke Božje ljubavi. „Molit ćemo krunicu, posebno za mir u Siriji i čitavom svijetu. Pozivam vas da mi se pridružite te da se tijekom čitavog mjeseca svibnja moli krunica za mir", pozvao je Papa.
Nadvaladati predrasude u liječenju bolesnih
Vatikan, (IKA) - Kada vidim predstavnike različitih kultura, društava i religija koji su ujedinili svoje snage, kako pokušavaju zajednički razmišljati i zauzimati se u korist onih koji trpe, radujem se jer je ljudska osoba mjesto susreta i jedinstva. U stvari, pred problemom ljudskog trpljenja potrebno je znati povezivati osobe i ustanove nadilazeći predrasude kako bi se njegovala briga i napor svih u korist bolesnih osoba, rekao je 28. travnja papa Franjo, primajući sudionike Međunarodne konferencije koju je organiziralo Papinsko vijeće za kulturu, prenosi Radio Vatikan.
Svim vatikanskim ustanovama koje su u suradnji sa spomenutim Vijećem organizirale tu konferenciju, Papa je zahvalio i istaknuo: „Problematika konferencije može se sažeti u četiri pojma: preduhitriti, obnoviti, liječiti i pripremati budućnost. Sve smo više svjesni činjenice da bi se mnoga zla mogla izbjeći kad bi bilo veće pažnje na način života koji prihvaćamo i na kulturu koju promičemo. Preduhitriti znači imati dalekosežan pogled usmjeren na ljude i na okoliš u kojem žive. To znači misliti na kulturu ravnoteže u kojoj nam svi važni čimbenici - obrazovanje, fizička aktivnost, dijeta, zaštita okoliša, poštivanje pravila zdravlja koja proizlaze iz vjerskih praksi, rana i ciljana dijagnostika te drugi - mogu pomoći živjeti bolje i manje opasnije za zdravlje. To je osobito važno kada mislimo na djecu i mlade koji su sve više izloženi rizicima bolesti povezanih s radikalnim promjenama moderne civilizacije", rekao je Sveti Otac i nastavio: „Dosta je pogledati na utjecaj koji imaju na zdravlje čovjeka pušenje, alkohol ili toksične čestice koje se ispuštaju u zrak, u vodu i na tlo. Visoki postotak tumora i drugih zdravstvenih problema odraslih mogu se izbjeći putem preventivnih mjera koje se usvajaju u djetinjstvu. Međutim, to zahtijeva globalno i neprestano djelovanje koje ne može biti povjereno društvenim i državnim ustanovama, nego traži zauzimanje svih. Hitno je, stoga, potrebno raširiti najveću osjetljivost među svima za kulturu prevencije kao prvog koraka zaštite zdravlja".
Osim toga, moramo istaknuti veliki napor znanstvenog istraživanja usmjerenog prema otkriću i širenju novih oblika liječenja, osobito kada se radi o delikatnom problemu rijetkih bolesti, autoimunih, neurodegenerativnih i mnogih drugih. Posljednjih godina napredak u istraživanju stanica i na području regenerativne medicine, omogućio je postizanje novih ciljeva u tehnici popravljanja tkiva i eksperimentalnih terapija, otvarajući važno poglavlje u znanstvenom i ljudskom napretku koji je na vašem kongresu bio sažet u dva pojma: popraviti i liječiti. Više će biti raširena naša zauzetost za istraživanje, što više te dvije dimenzije postanu važne i učinkovite, omogućavajući da se odgovori na prikladan način, koji je jasniji i prilagođeniji potrebama bolesnih osoba. Znanost je moćno sredstvo kako bi se bolje shvatilo bilo prirodu koja nas okružuje bilo ljudsko zdravlje, napomenuo je Papa i primijetio: „Naše znanje napreduje i s njim se povećavaju sredstva i preciznije tehnologije koje omogućavaju ne samo promatranje najintimnije strukture živih organizama, uključujući i ljude, nego upravo mogućnost da se zahvati u njih na tako dubok i precizan način sve do toga da je moguće promijeniti sam naš DNK. U tom je kontekstu temeljno da se poveća naša svijest o etičkoj odgovornosti u odnosu na čovječanstvo i okoliš u kojem živimo".
Premda Crkva priznaje svaki napor istraživanja i primjenu usmjerenu na liječenje osoba koje trpe, podsjeća također da treba poštovati temeljno načelo da nije sve što je tehnički moguće ili izvedivo, ujedno etički prihvatljivo. Znanost kao svaka druga ljudska djelatnost zna da ima ograničenja, koja mora poštovati radi dobra samog čovječanstva, i potrebu za smislom etičke odgovornosti. Istinska je mjera napretka, kako podsjeća blaženi Pavao VI., ona koja razmatra dobro svih ljudi i čitavog čovjeka.
Ako želimo pripremiti budućnost osiguravajući dobro svake ljudske osobe, moramo djelovati toliko osjetljivije koliko sredstva koja su nam na raspolaganju postaju moćnija, naglasio je papa Franjo i potaknuo: „To je naša odgovornost prema drugima i svim ljudima. U stvari, treba razmišljati o zdravlju čovjeka u širem kontekstu, promatrajući ga ne samo u odnosu na znanstveno istraživanje, nego i u odnosu na našu sposobnost očuvanja i zaštite okoliša, i na potrebu za razmišljanjem o svima, osobito o onima koji žive društvene i kulturne nevolje koje čine oskudnim zdravstveno stanje i pristup liječenju".
Misliti na budućnost, dakle, znači poduzeti put koji je označen dvostrukim djelovanjem, naglasio je Papa i objasnio: „Prvo je usidreno u interdisciplinarno otvoreno promišljanje koje uključuje razne stručnjake i ustanove, te omogućava uzajamnu razmjenu znanja; drugo je sastavljeno od konkretnih pothvata u korist onih koji trpe. Oba ta djelovanja moraju uskladiti i povezati svoje napore i ideje, te biti sposobni uključiti različite zajednice: znanstvenike i liječnike, pacijente, obitelji, stručnjake za etiku i kulturu, vjerske vođe, filantrope, predstavnike vlada i poslovnog svijeta".
Posebno mi je drago da je taj proces već u tijeku i da ta inicijativa na razini ideja već ujedinjuje mnoge za dobro svih, rekao je Sveti Otac i zaključio: „Potičem vas da odvažno i odlučno njegujete ideale koji su vas okupili i koji već pripadaju vašem akademskom i kulturnom hodu".