Drugog dana svog apostolskog pohoda Maroku u nedjelju 31. ožujka papa Franjo se u prijepodnevnim satima u katedrali u glavnome gradu Rabatu susreo sa svećenicima, Bogu posvećenim osobama i predstavnicima Ekumenskog vijeća Crkava.

Po dolasku u katedralu gdje su ga dočekali župnik i trojica svećenika zaduženih za pastoral Papa se zadržao nekoliko trenutaka u molitvi pred Presvetim. Potom je izgovorio svoj govor, kojem su prethodila kratka svjedočanstva i pozdravi jednoga svećenika i jedne redovnice. „Mi pastiri na ovoj periferiji smo u malome broju. Svjedočimo Krista riječima, ali prije svega djelima za kršćane, muslimane i sve ljude koje susrećemo", rekao je u svom pozdravu Papi o. Germain Goussa. „Pozvani smo biti molitelji među moliteljima u našoj zemlji", rekla je s. Mary naglašavajući prije svega rad s migrantima, „toliko brojnim u ovoj zemlji", i prema „muslimanskoj braći". Na kraju svoga obraćanja dozvala pozvala je susestru iz Italije koja ima 97 godina da joj se pridruži. Franjo ju je blagoslovio znakom križa na čelu i razmijenio nekoliko riječi s njom prije nego što ju je zagrlio.

„Naše poslanje krštenika, svećenika, posvećenih osoba nije uvjetovano brojem ili količinom prostora koji se zauzima, već sposobnošću stvaranja i poticanja promjena, čuđenja i suosjećanja, sposobnošću da živimo kao Isusovi učenici, usred onih s kojima dijelimo svakodnevicu, radosti, tuge, patnje i nade", rekao je Papa u svom obraćanju na susretu sa svećenicima, redovnicima i redovnicama u katedrali u Rabatu. Drugim riječima, „putovi poslanja ne vode kroz prozelitizam, koji uvijek vodi u slijepu ulicu, već kroz naš način postojanja s Isusom i drugima. Dakle, problem nije ako smo u malome broju, nego ako smo beznačajni, ako postanemo sol koja više nema okus Evanđelja, ili svjetlo koje više ništa ne osvjetljava".

Biti kršćanin ne znači prianjati uz neku doktrinu ili hram ili pripadati nekoj etničkoj skupini. Biti kršćanin je susret s Isusom, rekao je Papa. „Crkva mora ući u dijalog sa svijetom u kojem se nalazi. Crkva postaje riječ; Crkva postaje poruka; Crkva postaje dijalog". U svom obraćanju u katedrali u Rabatu Papa je citirao Pavla VI. i pojasnio: „To što Crkva želi ući u dijalog ne ovisi o nekoj modi, a još manje o nekoj strategiji za povećanje broja svojih članova. Crkva želi ući u dijalog zbog vjernosti Gospodinu i Učitelju koji je od početka, potaknut ljubavlju, želio ući u dijalog kao prijatelj i pozvati nas da sudjelujemo u njegovom prijateljstvu. Kao učenici Isusa Krista pozvani smo, od dana našeg krštenja, biti dio tog dijaloga spasenja i prijateljstva", istaknuo je Papa.

„Kada Crkva, vjerna poslanju primljenom od Gospodina, ulazi u dijalog sa svijetom i otpočne razgovor, ona sudjeluje u događaju bratstva, koje ima svoj duboki izvor ne u nama, nego u bratstvu Božjem", rekao je papa Franjo. „Ovaj dijalog spasenja, kao posvećene osobe, pozvani smo živjeti prvenstveno kao zagovor za ljude koji su nam povjereni", poručio je Papa.

Papa migrantima: Vi ste u središtu srca Crkve

Papa Franjo susreo se na kraju prvog dana svog dvodnevnog apostolskog pohoda Maroku u subotu 30. ožujka s migrantima u Caritasovom biskupijskom centru u Rabatu.

Papa Franjo u svom je obraćanju govorio o aktualnom fenomenu masovnih migracija. Ovaj susret, rekao je Papa, pruža mi „priliku još jednom izraziti svoju bliskost sa svima vama i zajedno s vama razgovarati o velikoj i dubokoj rani koja nastavlja razdirati naš svijet na početku ovog dvadeset prvog stoljeća. Rana je to koja vapi u nebo!".

U svom obraćanju, papa Franjo je govorio o Globalnom kompaktu (Global Compact) koji je usvojen na međuvladinoj konferenciji održanoj u Marakešu u prosincu 2018. godine. Naglasio je važnost tog dokumenta te istaknuo kako je to „važan korak naprijed za međunarodnu zajednicu". Kompakt, prema Papi, pomaže da vidimo da „nije riječ samo o migrantima", nego o licu koje želimo dati našem društvu i o vrijednosti ljudskog života.

Obraćajući se izravno prisutnim migrantima, Sveti Otac je rekao: "Vi niste marginalizirani; vi ste u središtu srca Crkve”. "Dragi prijatelji migranti, Crkva je svjesna patnji kroz koje prolazite na svome putovanju i ona pati zajedno s vama. Svako ljudsko biće ima pravo na život, svaka osoba ima pravo sanjati i pronaći svoje mjesto u našem zajedničkom domu. Svaka osoba ima pravo na budućnost", istaknuo je Papa u svom obraćanju migrantima.

Papa Franjo u Maroku: Susret je put mira za čovječanstvo

Papa je u svom prvom govoru u Maroku u subotu 30. ožujka potaknuo na stvaranje otvorenog, pluralnog i solidarnog društva, ulažući u kulturu dijaloga koji je jedini put kako bismo se suprotstavili fanatizmu i fundamentalizmu.

Papa Franjo se danas na početku svojeg apostolskog pohoda Maroku obratio građanskim vlastima, diplomatskom zboru i marokanskom narodu, zahvalivši prije svega kralju Muhamedu VI. za poziv i dobrodošlicu. Istaknuo je da je taj posjet za njega radost jer mu omogućava upoznati bogatstvo njihovog naroda i zemlje, te promicati međureligijski dijalog i uzajamno upoznavanje vjernika dviju religija, sjećajući se također, nakon 800 godina, povijesnog susreta svetoga Franje Asiškoga i sultana al-Malika al Kamila. Taj nam proročki događaj pokazuje da su susret i ispružena ruka za čovječanstvo, put mira i sklada.

Nadam se da će naše uzajamno poštovanje i suradnja doprinijeti produbljenju naših veza i iskrenog prijateljstva kako bismo svojim zajednicama omogućili da novim generacijama pripreme bolju budućnost – rekao je Papa i napomenuo – Ova je zemlja prirodni most između Afrike i Europe, trebamo stoga ujediniti svoje napore kako bismo pomogli izgradnji solidarnijeg svijeta koji se zauzima za dijalog, poštujući bogatstva i posebnosti svakog naroda i osobe. Svi smo pozvani za to se zauzimati, pogotovo u ovo vrijeme kada se razlozima za suparništvo i razdvajanje stvaraju razlike i međusobno nerazumijevanje.

Stoga, da bismo sudjelovali u izgradnji otvorenog, pluralnog i solidarnog društva bitno je razvijati i zauzimati se za kulturu dijaloga kao puta kojim moramo ići – rekao je Sveti Otac i nastavio – treba nam suradnja kao ponašanje, te međusobno poznavanje kao način i kriterij (Dokument o ljudskom bratstvu, Abu Dhabi, 4. veljače 2019. godine). Na taj smo put pozvani kako bismo nadvladali napetosti i nesporazume, maske i stereotipe koji plaše i suprotstavljaju, otvarajući na taj način put suradnji. Naime, neophodno je fanatizmu i fundamentalizmu suprotstaviti solidarnost svih vjernika, oslanjajući se na vrijednosti koje su nam zajedničke.

Sretan sam što ću posjetiti Institut Muhameda VI. koji školuje buduće imame i propovjednike, pripremajući ih na odgovarajući način za borbu protiv svakoga oblika ekstremizma koji često izaziva nasilje i terorizam koji su pak uvreda Bogu i vjeri – rekao je papa Franjo i dodao – Znamo koliko je važna priprema budućih vjerskih vođa, ako želimo u srcima novih generacija obnoviti istinski vjerski osjećaj. Istinski nas dijalog poziva da ne podcjenjujemo važnost vjere u izgradnji međuljudskih odnosa kako bismo se uspješno suočili sa spomenutim izazovima.

Naime, poštujući međusobne razlike, vjera u Boga nas potiče da prepoznamo dostojanstvo svakog ljudskog bića kao i njegova neotuđiva prava – rekao je Papa i naglasio – Vjerujemo da je Bog stvorio ljudska bića jednaka u pravima, dužnostima i dostojanstvu, da ih je pozvao da žive kao braća, te da šire vrijednosti dobra, ljubavi i mira. Zato su sloboda savjesti i vjere koja se ne ograničava samo na slobodu bogoštovlja, nego svima mora dopustiti da žive po svojim vlastitim vjerskim uvjerenjima, nerazdvojno povezane s ljudskim dostojanstvom.

Od jednostavne tolerancije moramo prijeći na poštovanje drugih – rekao je Sveti Otac i objasnio – Radi se o upoznavanju i prihvaćanju drugoga u posebnostima njegove vjere i različitosti, u odnosu koji je obilježen dobrohotnošću i traženjem onoga što možemo učiniti zajedno. Tako shvaćena gradnja mostova među ljudima, sa stajališta međuvjerskog dijaloga, mora se živjeti u znaku suživota, prijateljstva i bratstva. Međunarodna konferencija o pravima vjerskih manjina u islamskom svijetu, koja se održala u Marrakechu u siječnju 2016 godine, suočila se s tim pitanjem. Sretan sam što je osudila svako iskorištavanje vjere za diskriminaciju i napade na druge, ističući da od pojma vjerskih manjina treba ići prema državljanstvu i priznanju vrijednosti osobe koja mora zauzimati središnju ulogu u svakom pravnom sustavu.

Proročkim znakom smatram osnivanje Ekumenskog Instituta Al Mowafaqa u Rabatu, 2012. godine, zahvaljujući zauzetosti katolika i protestanata u Maroku – rekao je papa Franjo i dodao – To je ustanova koja želi doprinijeti promicanju ekumenizma i dijalogu s drugim kulturama i islamom. Taj je pothvat izraz brige i želje kršćana, koji žive u ovoj zemlji, da grade mostove kako bi očitovali i služili ljudskom bratstvu. To su sve putovi koji će zaustaviti iskorištavanje religija za poticanje mržnje, nasilja, ekstremizma i fanatizma, te će zaustaviti korištenje Božjeg imena za opravdanje ubojstava, progonstva, terorizma i ugnjetavanja (Dokument o ljudskom bratstvu, Abu Dhabi, 4. veljače 2019. godine).

Pravi dijalog koji želimo razviti navodi nas na razmišljanje o svijetu u kojem živimo kao o našem zajedničkom domu – rekao je Papa i podsjetio – Međunarodna konferencija o klimatskim promjenama koja se također održala u Maroku, još je jednom pokazala svijest mnogih naroda o potrebi zaštite planeta na koji nas je Bog stavio da živimo i doprinosimo istinskom ekološkom obraćenju radi cjelovitog ljudskog razvoja. Radostan sam zbog solidarnosti naroda koji su se zauzeli za pronalaženje pravednih i trajnih rješenja protiv pošasti koje ugrožavaju zajednički dom i opstanak ljudske obitelji. Zajedno i u dijalogu možemo naći rješenje za globalno zatopljenje i iskorjenjivanje siromaštva (Laudato si’ 175).

Jednako tako migracijska kriza svima nam je hitan apel kako bismo pronašli konkretna sredstva za iskorjenjivanje njezinih uzroka koji prisiljavaju mnoge osobe da napuste svoju zemlju i obitelj, te da se često ponovo nađu isključene i odbačene. Potrebno je od obećanja prijeći na konkretna djela, osobito promijeniti ponašanje prema migrantima kako bismo ih promatrali kao osobe, a ne kao brojeve, te im priznali u stvarnosti prava i dostojanstvo, rekao je papa Franjo.

Kršćani se raduju zbog uloge koja im je dana u marokanskom društvu. Oni žele doprinijeti napretku i solidarnosti zemlje, zato Katolička Crkva u Maroku djeluje posebno na obrazovnom području, prihvaćajući sve bez obzira na vjeroispovijest. Neka Svemogući Bog, milosrdan i milostiv štiti i blagoslovi Maroko, zaključio je Papa.