U Vatikanu je 4. srpnja objavljena uputa „Ecclesia Sponsae Imago", o Ordo virginum (Red djevica). To je prvi dokument Svete Stolice u kojem se dublje proučava i uređuje taj posebni oblik Bogu posvećenog života, posvećen ženama, objavio je Vatican News.

Gotovo 50 godina nakon obnove drevnog Ordo virginuma, obnovljenog 1970. godine po želji blaženog Pavla VI., Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života objavila je uputu „Ecclesia Sponsae Imago". Dokument je rezultat sinodskog rada, koji ima za cilj ponuditi biskupima, posvećenim djevicama i ženama u formaciji smjernice i poticaj. Dokumentom se želi dati novi poticaj, u potpuno promijenjenim okolnostima, ovom posebnom obliku posvećenja koji omogućuje ženama ostati u svom uobičajenom životnom okruženju i koji je tijekom stoljeća trajno sačuvao iznenađujuću snagu privlačnosti, otkrivajući se kao bogatstvo za cijelu Crkvu. To bogatstvo, kako je najavio prefekt Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života kardinal Braz de Aviz, proslavit će se u Rimu 2020. godine, zajedno s Papom, na velikom međunarodnom susretu u prigodi 50. obljetnice obnove Reda djevica.

Tijekom Godine posvećene posvećenom životu je, među ostalim, konstatirano kako je znatno porastao broj Bogu posvećenih djevica na pet kontinenata, bilo ih je tada više od pet tisuća, te je Svetoj Stolici pristigao sve veći broj zahtjeva dijecezanskih biskupa kojima je povjerena pastoralna skrb o Ordo virginum kako bi Red mogao zadržati svoj identitet, poštujući, štoviše vrednujući raznolikost kulturnih okruženja u kojima se izražava drevna karizma i uzimajući u obzir mjesne prilike.

U dokumentu se donosi povijesna rekonstrukcija Reda djevica, a zatim se progovara o pozivu i svjedočanstvu Ordo virginum polazeći od biblijskog i kristološkog temelja posvećenog djevičanstva, predstavljajući njegovu karizmu, duhovnu fizionomiju, oblik života koji preuzimaju žene koje čine Red. Drugi dio je posvećen obliku koji Ordo virginum poprima u partikularnim Crkvama i u sveopćoj Crkvi a treći razlučivanju zvanja i odgoju i obrazovanju u duhovnom i pedagoškom smislu ističući kako je riječ o „pravom, očaravajućem i zahtjevnom, putu posvećenja". Kardinal João Braz de Aviz u popratnom tekstu objavljenom prigodom objavljivanja dokumenta ističe kako uputa Ecclesiae Sponsae Imago „želi pomoći otkriti ljepotu toga poziva, i pridonijeti tome da se pokaže ljepota Gospodina koji preobražava život tolikih žena koji svakodnevno žive to iskustvo".

4. srpnja 2018. – Papa će u petak slaviti Svetu misu za migrante

Uz petu obljetnicu posjeta Lampedusi Papa će u petak 6. srpnja slaviti misu za migrante.

Vatikan - U petak 6. srpnja u 11 sati papa Franjo će u bazilici Sv. Petra u Vatikanu slaviti misu za migrante, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Misa će se održati prigodom pete obljetnice posjeta pape Franje Lampedusi održanog 8. srpnja 2013. Na misi će se moliti za pokojne migrante, preživjele i one koji im pomažu. Predviđeno je da na misi bude nazočno dvjestotinjak migranata i osoba koje im pomažu.

4. srpnja 2018. - Vatikan

Predstavljen susret pape Franje s poglavarima Crkvi i kršćanskih zajednica na Bliskom istoku

Zajedništvo Katoličke Crkve s drugim kršćanskim zajednicama i vjeroispovijestima je izraženo i u stalnoj brizi, mirovnim apelima i inicijativama i pružanju pomoći onima koji su prisiljeni tražiti utočište od nasilja i progona, rečeno je na tiskovnoj konferenciji.

Vatikan, (IKA) – U Tiskovnom uredu Svete Stolice 3. srpnja održana je tiskovna konferencija na kojoj je predstavljen Susret pape Franje s poglavarima Crkvi i kršćanskih zajednica na Bliskom istoku pod nazivom „Nek'' nad tobom bude mir! Kršćani zajedno za Bliski istok", koji će se održati u Bariju 7. srpnja, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice.

Prefekt Kongregacije za Istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri istaknuo je kako papa Franjo, tragom svojih predšasnika, „od samoga početka svoga pontifikata posvećuje veliku pozornost Istoku" kako onom dijelu koji je već u punom jedinstvu s Katoličkom Crkvom tako i pravoslavlju. Kardinal Koch je također istaknuo kako će taj Susret imati i dimenziju međureligijskog dijaloga, istaknuvši kako su na Bliskom istoku i sami islamski vjernici ranjeni i trpe zbog onih koji su pribjegavali nasilju oskvrnjujući Božje ime te su i sami bili prisiljeni napustiti svoje domove. Zajedništvo Katoličke Crkve s drugim kršćanskim zajednicama i vjeroispovijestima je izraženo i u stalnoj brizi, mirovnim apelima i inicijativama i pružanju pomoći onima koji su prisiljeni tražiti utočište od nasilja i progona. Ideja o održavanju susreta poput ovoga koji će se održati u Bariju postoji već duže vrijeme i dolazi s više strana: predstavnici raznih Crkava i patrijarsi su je izravno uputili Svetom Ocu tijekom svog pohoda Rimu ili preko pisanog apela. Susret u Bariju ima obilježja snažne geste a bit će podijeljen na dva dijela: molitva s vjernicima koji budu htjeli u njoj sudjelovati osobno ili u izravnom televizijskom prijenosu, te susret Svetoga Oca s poglavarima Crkava i crkvenih zajednica s Bliskog istoka na kojem će vjerski vođe iznositi svoje poglede, prijedloge i razmišljanja. Uvodno izvješće će održati apostolski upravitelj Jeruzalemskog latinskog patrijarhata mons. Pierbattista Pizzaballa. Cijeli taj dio će se održati iza zatvorenih vrata. Predviđeno je da Sveti Otac uputi svoju riječ na početku javne molitve i na kraju susreta kada će Papa i ostali prisutni ispred bazilike Svetog Nikole simbolično pustiti golubove za mir koje će im predati djeca, izvijestio je kardinal Sandri.

Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Kurt Koch istaknuo je kako je Bliski istok kolijevka kršćanstva i „zato zauzima jedinstveno mjesto u pokretu za jedinstvo kršćana". Ekumenski pokret oduvijek je uvjeren da, produbljujući svoje zajedničke korijene, kršćani mogu pronaći putove mira, rekao je kardinal Koch. Podsjetio je i kako su mnoge kršćanske obitelji bile prisiljene zbog ratova i progona napustiti svoje drevnu domovinu u traženju sigurnosti i bolje budućnosti. Iznio je također podatak da je postotak kršćana na Bliskom istoku drastično opao u posljednjih stotinu godina: dok je prije Prvoga svjetskog rata kršćana na Bliskom istoku bilo 20% danas ih je svega 4%.

Položaj manjine u kojem se nalazi kršćani na Bliskom istoku hitni je poziv da se okupimo u onome što bi se moglo nazvati „ekumenizmom života", rekao je kardinal Koch. Podsjetio je pritom na Pismo kršćanima na Bliskom istoku pape Franje koji je izrazio radost zbog „konkretnog ekumenizma koji žive kršćani na Bliskom istoku". „Usred neprijateljstava i sukoba, zajedništvo koje vi živite u bratstvu i jednostavnosti znak je Božjega kraljevstva", citirao je kardinal Koch Papu. „Kršćani na Bliskom istoku pokazuju put jedinstva svojoj zapadnoj braći", dodao je.

Teško okruženje u kojem se nalaze kršćani brzo pretvara ekumenizam života u „ekumenizam svetosti". Teške prilike u kojem se nalaze kršćani na Bliskom istoku za njih je poziv na svetosti te dakle zalog jedinstva, objasnio je kardinal Koch. Kad pak nevolje postanu patnja taj ekumenizam svetosti prerasta u ekumenizam krvi, rekao je kardinal Koch istaknuvši pritom kako je papa Franjo od samog početka svoga pontifikata učinio taj argument jednom od glavnih ekumenskih tema.

U nastavku svoga izlaganja kardinal Koch je podsjetio na neka načela Katoličke Crkve vezana uz kršćane na Bliskom istoku. Prvo od tih načela je vrlo jednostavno i glasi: kršćani će ostati u tim krajevima jedino ako dođe do ponovne uspostave mira. Zato Crkva, od početka krize, neumorno traži povratak mira, osobito kroz traženje političkog rješenja. Drugo je načelo da nije moguće zamisliti Bliski istok bez kršćana: i to ne samo zbog religijskih već i zbog političkih i društvenih razloga jer su kršćani bitni element ravnoteže te regije, rekao je kardinal Koch podsjetivši na riječi pape Benedikta XVI. iz Apostolske pobudnice o Bliskom istoku: „Bliski istok bez ili s malobrojnim kršćanima nije više Bliski istok, jer kršćani zajedno s drugim vjernicima čine dio posebnog identiteta regije".

Treće je načelo, nastavio je kardinal Koch, zaštititi prava svake osobe i svih manjina. Katolička Crkva opetovano je isticala primat prava, uključujući poštovanje vjerske slobode i jednakosti pred zakonom, utemeljen na načelu građanstva neovisno o etničkoj ili religijskoj pripadnosti, kao temeljno načelo za ostvarivanje i održavanje mirnog i plodnog suživota među različitim zajednicama na Bliskom istoku. Četvrto uvjerenje je hitna potreba nastavljanja međureligijskog dijaloga na kojem snažno inzistira papa Franjo u Pismu kršćanima na Bliskom istoku.