Liturgijski propisi određuju u svakoj župi svetkovati dan posvete župne crkve, ako je ona posvećena; posveta katedrale svetkuje se u cijeloj biskupija; a u cijeloj Crkvi svetkuje se posveta četiri glavne rimske bazilike, među kojima je najglasovitija Gospina crkva - Svete Marije Velike. Danas je spomendan njezina posvećenja.

Bazilika Svete Marije Velike u Rimu sagrađena je na brežuljku Eskvilinu za pape Liberija (352.-366.), pa se po njemu i nazvala „Liberijanska bazilika". Naziv „Gospa Sniježna" vezan je uz legendu prema kojoj je usred ljeta, na današnji dan, na Eskvilinu pao snijeg, a papa Liberije, uz pomoć bogatoga rimskog patricija Ivana, na tom mjestu podigao je Gospinu crkvu. Pošto je ta crkva bila porušena, nju je obnovio i na današnji dan posvetio god. 432. papa Siksto III. Učinio je to u spomen Efeškog sabora koji je godinu dana ranije (431) proglasio dogmom vjersku istinu: Blažena Djevica Marija je Bogorodica. Ta je crkva sve do danas najljepša Gospina crkva na cijelom svijetu. Sagrađena je u stilu starokršćanskih bazilika. Srednju lađu od pobočnih dijele 44 stupa od bijelog mramora. Ukrašena je prekrasnim mozaicima, a svod joj je pozlaćen. Kad je u Rimu sagrađeno više Gospinih crkava, ova je nazvana: Bazilika Svete Marije Velike (Maioris). U doba svetog Jeronima sagrađena je ispod velikog oltara špilja slična onoj u Betlehemu u kojoj se Isus rodio, pa je stoga nazivaju i „Gospa od jaslica". U njoj se nalazi grob svetog Jeronima i svetog pape Pija V., te starodrevna Gospina slika zvana „Spasenje rimskog puka".