Nalazite se u > Papa

12. prosinca 2018. - Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu

12. prosinca 2018. - Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu
Draga braćo i sestre, dobar dan!

Zaufana molitva.

Nastavljamo niz kateheza o Očenašu, koji smo započeli prošli tjedan. Isus stavlja svojim učenicima na usne kratku, hrabru molitvu, sačinjenu od sedam zaziva – broj koji u Bibliji nije slučajan, već ukazuje na puninu. Kažem „hrabru", jer da je nije predložio Krist, vjerojatno nitko od nas, štoviše, nijedan od najpoznatijih teologa, ne bi se usudio Bogu moliti na taj način.

Isus naime poziva svoje učenike da se približe Bogu i da mu s povjerenjem upute nekoliko prošnji: prije svega vezanih uz Njega, a zatim uz nas. U Očenašu ne postoje svečani uvodi.

Isus nas ne uči obrascima kojima ćemo steći Gospodinovu naklonost; naprotiv, poziva da kada mu se molimo porušimo barijere podčinjenosti i straha.

Ne kaže da u svom obraćanju Bogu oslovljavamo ga sa „Svemoćni", „Najuzvišeniji", „ti koji si tako daleko od nas, a ja tako bijedan": ne, ne kaže tako, već jednostavno „Oče" sa svom jednostavnošću, kao što se djeca obraćaju ocu. I ova riječ „otac" izražava pouzdanje i sinovsko povjerenje.

Molitva Očenaš ima svoje korijene u konkretnoj čovjekovoj stvarnosti. Naprimjer, u njoj molimo za kruh, za svakodnevni kruh: to je jednostavna, ali bitna prošnja, koja kaže da vjera nije nešto što služi kao ukras, nešto što nema veze sa životom, nešto što se javlja tek kad su zadovoljene sve druge potrebe. U konačnici, molitva započinje samim životom. Molitva – uči nas Isus – ne započinje u ljudskome životu nakon što je trbuh pun, već se radije ugnježđuje gdjegod postoji čovjek, svaki čovjek koji je gladan, koji plače, bori se, pati i pita se „zašto".

Naša prva molitva, u stanovitom smislu, bio je plač koji je pratio naš prvi udisaj. U tom plaču novorođenčeta najavljena je sudbina cijelog našeg života: naša stalna glad, naša stalna žeđ, naša težnja za srećom.

Isus u molitvi ne želi ugasiti ono ljudsko u čovjeku, ne želi to umrtviti. Ne želi da zatomljujemo pitanja i prošnje učeći sve podnositi. Umjesto toga, on želi da se svaka patnja, svaki nemir, vinu k nebu i postanu dijalog.

Imati vjeru, kao što netko reče, znači biti naviknut vapiti.

Svi bismo mi trebali biti poput Bartimeja iz Evanđelja (usp. Mk 10, 46-52) – sjetimo se tog odlomka iz Evanđelja, Bartimej, sin Timejev –, onog slijepca koji je prosio na vratima Jerihona. Bio je okružen s toliko dobrih ljudi koji su ga ušutkivali: „Daj šuti! Gospodin prolazi. Šuti. Ne smetaj. Učitelj je prezauzet, ne smetaj ga. Dosađuješ svojim vapajima. Ne smetaj". Ali on nije poslušao ove savjete: svetom upornošću molio je da konačno dođe do susreta njega bijednika s Isusom. I vikao je još glasnije! A pristojni ljudi su mu govorili: „Ne čini to. To je učitelj, molimo te! Stvaraš lošu sliku o sebi". A on je vikao jer je htio progledati, htio je da bude ozdravljen: „Isuse, smiluj mi se!" (r. 47).

Isus mu je vratio vid i rekao mu: „vjera te tvoja spasila" (r. 52), gotovo kao da je time objasnio da je odlučujuće stvar za njegovo ozdravljenje bila molitva, ta prošnja izgovorena snažnim glasom vjere, jača od „zdravog razuma" mnogih ljudi koji su ga htjeli ušutkati. Molitva ne samo da prethodi spasenju, već ga na neki način već sadrži, jer oslobađa od očaja koji obuzima onoga koji ne vjeruje u izlazak iz tolikih nepodnošljivih situacija.

Naravno, vjernici također osjećaju potrebu veličati Boga. Evanđelja nam donose usklik radosti koji se vinuo iz Isusova srca, pun zahvalnog čuđenja Ocu (usp. Mt 11, 25-27). Prvi kršćani čak su osjetili potrebu dodati tekstu „Očenaša" doksologiju: „Jer tvoja je moć i slava u vijeke vjekova" (Didaché, 8, 2).

No nitko od nas nije dužan prihvatiti teoriju koju su nekoć u prošlosti neki zastupali, to jest da je prosidbena molitva slab oblik vjere, dočim bi najautentičnija molitva bila čista hvala, ona koja traži Boga bez tereta svake prošnje. Ne, to nije istina. Prosidbena molitva je autentična, spontana, čin vjere u Boga koji je Otac, koji je dobar, koji je svemoćan. To je čin vjere u meni, koji sam mali, grešan, potrebit. I zato je molitva, u kojoj za nešto molimo, veoma uzvišena. Bog je Otac koji ima veliku samilost prema nama i želi da njegova djeca s njim razgovaraju bez straha, da ga izravno nazivaju „Oče"; ili mu u teškoćama govore: „Gospodine, što si mi to učinio?". Zato mu sve možemo ispripovijedati, čak i stvari koje u našem životu ostaju naopake i neshvatljive. I obećao nam je da će biti s nama zauvijek, do posljednjih dana našega života na ovoj zemlji. Molimo se našem Ocu, počinjući tako, jednostavno: „Oče" ili „tata". On nas razumije i silno ljubi.

U sklopu pozdrava vjernicima na talijanskom jeziku

Danas, na liturgijski spomen Blažene Djevice Marije od Guadalupe, molimo je da nas prati na našem putu prema Božiću i oživi u nama želju da prihvatimo s radošću svjetlo njezina Sina Isusa kako bi ono sve snažnije sjalo u tami svijeta.

12.prosinca 2018. - Papa slavi misu u povodu spomendana Gospe Guadalupske

Papa Franjo će danas u 18 sati u bazilici Sv. Petra u Vatikanu s brojnim svećenicima iz cijeloga svijeta, predvoditi euharistijsko slavlje u povodu liturgijskoga spomena ‘Morenite’, Gospe Guadalupske, zaštitnice svih naroda koji govore španjolskim jezikom, a posebno onih Latinske Amerike.

Pola sata prije euharistijskoga slavlja, molit će se krunica, koja će završiti pjevanjem himne sljedećega Svjetskog dana mladih koji će se održati u Panami u siječnju sljedeće godine, prenosi Vatican News.

13. prosinca 2018. - Papa: Potrebno je poštovati ljudsko dostojanstvo da bi se riješili sukobi

U svjetlu dviju obljetnica - 100 godina nakon završetka Prvoga svjetskog rata i sedamdeset od potpisivanja Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, papa Franjo obratio se 13. prosinca u Vatikanu nerezidentnim veleposlanicima ovjerovljenima pri Svetoj Stolici, ističući beskorisnost rata te potrebu promicanja i integriranja onih koji kucaju na naša vrata u potrazi za sigurnom budućnošću za sebe i svoju djecu.

Neka pouke iz dva velika rata dvadesetog stoljeća, koji su doveli do osnivanja Organizacije ujedinjenih naroda, i dalje uvjeravaju narode svijeta i njihove vođe o beskorisnosti oružanih sukoba i potrebi rješavanja sporova putem dijaloga i pregovora, rekao je Papa, prenosi Vatican News. U stvarnosti obilježenoj dubokim društvenim i političkim promjenama ne može uskratiti zauzetost vlada i naroda kako bi se utvrdilo da priznanje dostojanstva svojstvenoga svim članovima ljudske obitelji i njihovih jednakih i neotuđivih prava, čini temelj slobode, pravde i mira u svijetu, rekao je Papa citirajući uvod Deklaracije

Bitno je da poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava nadahnjuje i vodi svaki napor u rješavanju teških ratnih i oružanih sukoba, siromaštva koje opterećuje, diskriminacije i nejednakosti koje pogađaju naš svijet, a koji su posljednjih godina pridonijeli sadašnjoj krizi masovnih migracija.

Ni jedno djelotvorno humanitarno rješenje za te probleme koji opterećuju ne može zanemariti našu moralnu odgovornost, s dužnom pažnjom za opće dobro, za prihvat, zaštitu, promicanje i integriranje onih koji kucaju na naša vrata u potrazi za sigurnom budućnosti za sebe i za svoju djecu, zaključio je Sveti Otac.

13. prosinca 2018. - Papa snažno osudio napad u Strasbourgu

Papa Franjo izrazio je osjećaje tuge i boli povodom napada koji se dogodio 11. prosinca na božićnom sajmu u Strasbourgu. U brzojavu koji je potpisao Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin i poslao nadbiskupu u Strasbourgu Lucu Ravelu, Sveti Otac još je jednom snažno osudio takva djela.

Obećavši da će moliti za obitelji i za sve one koji su pogođeni nasiljem, Papa je istaknuo da su mu na srcu stručno osoblje i dobrovoljci koji se brinu za ranjene.

U znak utjehe, zazivam Božji blagoslov na žrtve, na one koji im pomažu i na sav francuski narod, napisao je papa Franjo, prenosi Vatican News.

Što se tiče ranjenih, vlada zabrinutost za neke od njih, među kojima je i 29-godišnji novinar iz Trenta Antonio Megalizzi kojeg je metak pogodio u trenutku kada nije bio na dužnosti. U cijeloj Francuskoj traži se Cherif Chekatt, 29-godišnjak koji je pobjegao taksijem nakon što je pucao na mnoštvo na božićnom sajmu. Pretpostavlja se da je ranjen i da je možda pobjegao u Njemačku gdje ima potporu. Snage sigurnosti pojačale su svoje djelovanje u svim dijelovima zemlje. Chekattovi roditelji i braća su pod policijskom prismotrom, a prema izvorima policije neki su članovi njegove obitelji radikalizirani.

13. prosinca 2018. - Sa Zemljom trebamo postupati nježno

U poruci sudionicima simpozija koji se 13. prosinca održao u Madridu o temi „Voda, poljodjelstvo i prehrana – izgradimo budućnost" papa Franjo upozorio je: „Stol trebamo učiniti mjestom susreta i bratstva, a ne samo prostorom za razmetanje, rasipništvo i inat".

Današnji izazovi čovječanstvu toliko su slojeviti da zahtijevaju zbir ideja, sjedinjene napore, upotpunjavanje perspektiva, te istodobno odricanje od isključivoga samoljublja i pogubnoga protagonizma, poručio je Papa sudionicima skupa koji je organiziralo više akademskih, društvenih i crkvenih ustanova, uz sudjelovanje Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu, prenosi Vatican News.

Osvrnuvši se na temu simpozija, Papa je istaknuo kako je biblijska mudrost uočila čvrstu povezanost između kiše, uroda i hrane, stavljajući ju u vidik zahvalnosti, a ne pohlepnosti ili iskorištavanja. Stoga je potaknuo na odgovornost kako ne bismo popustili bijednim računicama koje nas sprječavaju da pomognemo potrebitima, lišenima temeljnih dobara. Papa je potom pohvalio namjere simpozija da izgradi budućnost, što sadrži smisao za pozitivno, prinos blagostanja, otvorenost za drugoga, uzajamnost i suradnju.

To su bitni čimbenici dosljedne, solidarne i velikodušne suradnje, u društvu koje u središte stavlja ljudsku osobu i njezina temeljna prava, i koje ne dopušta da ga povuku sporni interesi kojima se obogaćuju samo rijetki ljudi, ali nažalost, uvijek isti. To će biti također način kojim će budućim naraštajima biti zajamčeni potrebni izvori kako bi u punini uživali u dostojnom životu, istaknuo je Sveti Otac.

Uputio je apel da se donesu čvrste odluke i postave temelji pravednoga i inkluzivnoga društva, koje će znati iskorijeniti zlo gladi koja pogađa tako veliki dio čovječanstva, unatoč tomu što Zemlja ima prirodnih bogatstava dostatnih, u količini i kvaliteti, za sve ljude; te društva koje zna zaštititi okoliš čuvajući njegovu ljepotu i štiteći bogatu raznovrsnost ekosustava, te brižno obrađujući polja bez pohlepe i ne nanoseći nepopravljive štete.

Prema Zemlji se imamo odnositi nježno, a ne onako kako se događa na brojnim područjima planeta, gdje je voda zagađena, gdje se gomila otpad, sve više krče šume, gdje je zrak loš, a tlo kiselo, upozorio je Papa te dodao da sve to stvara štetnu gomilu nevolja i bijede.

Sveti Otac osudio je i rasipanje hrane, istaknuvši pritom da je vrlo važno odgojiti djecu i mlade da se zdravo prehranjuju, a ne da jednostavno jedu. Ispravno se prehranjivati znači poznavati vrijednost hrane, osloboditi se frenetičnoga i kompulzivnoga konsumizma, te napraviti od stola mjesto susreta i bratstva, a ne samo prostor za razmetanje, rasipništvo i inat. Na kraju je Papa izrazio nadu da će na tom skupu dozrijeti obnovljena volja za djelovanjem kako bi Zemlja bila zajednički dom koji prima sve ljude, dom otvorenih vrata, mjesto zajedništva i blagotvornoga suživota.

13. prosinca 2018. - Mjesto održavanja konferencije u Marakešu

Odjel za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja objavio je na svojim mrežnim stranicama priopćenje, s konferencije Ujedinjenih naroda za usvajanje Globalnog sporazuma za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. Priopćenje su potpisali dotajnici Odjela o. Michael Czerny i o. Fabio Baggio, prenosi Vatican News.

Skup je održan u Marakešu, u Maroku, 10. i 11. prosinca, mjesec dana nakon što je Odbor Ujedinjenih naroda za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja u New Yorku prihvatio Globalni sporazum o izbjeglicama. Sveta Stolica pridružila se mnogim drugim svjetskim vladama kako bi proslavila usvajanje tog prvog sporazuma o migraciji na globalnoj razini.

Od samog početka Sveta Stolica zauzela se za primjenu nauka pape Franje, izraženoga na jednostavan i djelotvoran način s četiri riječi: prihvaćati, zaštititi, promicati i integrirati. Srž doprinosa Svete Stolice Globalnom sporazumu o migracijama i onome o izbjeglicama, kao odgovor na migracijski fenomen, bilo je 20 akcijskih točaka koje je Odjel donio s ciljem lakšeg planiranja i procjene konkretnog pastoralnog djelovanja.

Globalni sporazum nije pravno obvezujući sporazum, konvencija ili ugovor, nego postavlja ciljeve kao što su spašavanje ljudskih života, sprečavanje prometa i trgovine ljudima, pružanje točnih informacija, olakšavanje pravednog zapošljavanja, smanjenje nezaštićenosti tijekom migracije, učinkovito upravljanje granicama i ulaganje u razvoj vještina. Svaki cilj prati popis dobrih praksi i prijedloga, poput pružanja obrazovanja, otvaranja humanitarnih koridora, pratnja migranata u tranzitnim zemljama i promicanje međukulturnih sastanaka za poticanje integracije u zemljama dolaska, ističe se u priopćenju.

Crkva može mnogo učiniti na opsežnom i složenom području ljudske pokretljivosti, i pri tome se predlaže cjeloviti pristup (duhovni i materijalni) u primanju, zaštiti, promicanju i integraciji najranjivijih migranata. Crkva nastavlja primjenjivati četiri glagola pape Franje čak i u zemljama koje su odlučile ne pridržavati se Globalnog sporazuma o migracijama, predlažući mogućnosti i prakse koje mogu pomoći zadovoljiti potrebe onih koji su tek došli, te onih koji već neko vrijeme žive u drugoj zemlji, ali pripadaju ranjivim skupinama. Posljednji cilj je pak cjeloviti ljudski razvoj svih: migranata, izbjeglica, zajednica iz kojih su došli i zajednica koje ih primaju, ističe se u priopćenju.

Sveta Stolica je izrazila suzdržljivost u vezi s nekim referencama, poput onih koje se odnose na spolno i reproduktivno zdravlje, koje sadrže terminologiju, načela i smjernice koje nisu ni dio jezika koji je dogovoren na međunarodnoj razini, niti su u skladu s katoličkom doktrinom. Unatoč tome, s nadom prihvaća usvajanje sporazuma u Marakešu i onoga u New Yorku, zaključuje se u priopćenju Odjela za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja.
Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi