„Uzor pravednog i pobožnog života", (Zborna na misi) Konrada Confalonieri započeo je u Piacenzi 1290. godine. Ali, njegov pravi kršćanski život, zbog kojega je i dobio spomenutu etiketu, započeo je nakon 1313. godine. Te je godine, naime, za vrijeme lova Konrad zapovjedio neka se zapali vatra kako bi se divljač istjerala iz svojih legla. Plamen, koji se raširio više od očekivanja, progutao je i žitno polje i gospodarske kuće, zbog čega su vlasnici tražili naknadu. Upravitelj Piacenze osudi na smrt nevina čovjeka koji se slučajno našao na mjestu nesreće. Konrad je tada priznao kako je on krivac i kako je spreman nadoknaditi štetu. S pravom Ulazna pjesma primjenjuje na njega riječi Malahije proroka: „Zakon istine bijaše u njegovin ustima." Konrad je ušao u Treći red svetog Franje, a žena mu Eufrozina u klarise. Svoj duhovni lik izgrađivao je Konrad siromašnim pustanjačkim životom i hodočašćima. Umro je 19. ve­ljače 1351. Njegovo štovanje odobreno je za biskupiju u Sirakuzi 1515. go­dine, a za cijelu Siciliju 1544. Urban VIII. odobrio je 1625. godine časoslov i misu njemu u čast za sve franjevce. Kod franjevaca trećoredaca slavi se kao obavezan spomendan, a kod ostalih franjevaca kao neobavezan spomendan.

Sveti Gabin, brat svetog Kaja pape (283.-296), prezbiter i mučenik u Rimu za Dioklecijanova progonstva.

Sveti Publije, Julijan, Marcel i kolege, mučenici u Africi.

Sveti monasi i drugi, mučenici u Palestini, pogubljeni od Saracena.

Sveti Zambda, biskup u Jeruzalemu.

Sveti Auksibije, biskup u Soliju (Cipar).

Sveti Barbat, biskup u Beneventu, apostol Longobarda, umro 682. godine.