Nalazite se u > Kalendar

23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica

23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica

Od pet svetica, što nose ime Brigita, najpoznatija je sveta Brigita Švedska. Rođena je u Finstadu kod Upsale, 1303. a umrla u Rimu, 23. VII. 1373. godine. Ona je ujedno najslavnija nordijska svetica, važna za kulturnu povijest Švedske i Europe.

Pobožno odgojena, mlada se udala za plemićkog sina Ulfa Gudmarssona, kome je rodila četiri sina i četiri kćeri, između kojih i svetu Ka­tarinu Švedsku. Neko je vrijeme s mužem živjela i na kraljevskome dvo­ru, a zatim se upućuje s mužem na dugotrajno hodočašće svetom Ja­kovu u Compostellu (Španjolska). Na povratku u domovinu muž se povuče u cistercitski samostan Alvastra, gdje je umro 12. II. 1344. godine.

Muževljeva smrt za Brigitu je bila prekretnica: tek je tada raz­vila svoju svestranu aktivnost. Sama se nastani u samostanu Alvastra, gdje se posvetila strogom duhovnom životu. Svoja viđenja i objave opisivala je materinskim jezikom, što su kasnije njezini duhovni vođe pre­veli na latinski. Tu je izgradila plan za osnutak Reda presvetog Spasitelja. U tu joj je svrhu kralj Magnus Eriksson 1346. godine darovao posjed Vadstena.

Radi uspješnijega djelovanja 1349. godine preseli se u Rim, gdje se do smrti bavila duhovnim, socijalnim, književnim, pa i političkim radom. Nastojala je svim svojim sposobnostima, kao i sveta Katarina Sijenska, dokrajčiti avinjonsko sužanjstvo konačnim papinim povratkom u Vječni Grad. S tom nakanom hodočastila je u talijanska svetišta od Asiza do Monte Gargana i Cassina. Pri završetku života poduzela je i hodočašće u Svetu Zemlju. Vrati se u Rim, ali već slijedeće godine umrije i bi pokopana u San Lorenzo (Panisperna). Već 1374. godine njezina djeca posmrtne ostat­ke svoje majke prenesu u Švedsku u njezin prvi samostan, koji je 1369. godine osnovala u Vadsteni i u kojemu je prva opatica bila njezina kći sveta Katarina.

Glavna Brigitina djela su: „Objave" u osam knjiga (Rim, 1474), „Anđeoski govor" iPravilo reda svetog Spasitelja", koje je Crkva već za njezina života odobrila. Na uspomenu 85 prvih Isusovih suputnika (72 učenika + 12 apostola + sveti Pavao) Brigita je odredila: njezini samo­stani moraju biti dvojni, trebaju imati jednu kuću za 60 redovnica i drugu kuću za 25 redovnika sa zajedničkom crkvom u sredini. Od redovnika trinaestorica su svećenici, nad kojima je generalni ispov­jednik. Cijelim samostanom upravlja opatica kao Blažena Djevica Marija među učenicima Gospodnjim. Brigitinih samostana bilo je oko 80 po Europi, dok ih nisu skoro potpuno uništili protestantizam i francuska revolucija. Tako je stradao i prvi samostan Vadstena sa svetičinim grobom (1595.) godine.

Danas na svijetu ima nešto više od desetak samostana svete Brigite, i to sve ženskih, koji su nastali uglavnom u 20. stoljeću. Među njima oživjela su i dva samostana: Vadstena u Švedskoj i u Rimu u Piazza Farnese (kuća matica reda) na mjestu, gdje je živjela Svetica.

Crkva je Brigitu proglasila svetom 7. listopada 1391. godine, pa se njezino štovanje proširilo po cijelom svijetu.

O njoj je jedan znanstvenik ustvrdio: „Značenje svete Brigite je u znanstvenom radu, koji je njen red razvio po čitavom sjeveru, i u odušev­ljenoj skrbi za materinjski jezik, na koju je obvezala članove svoga reda. Samostan u Vadsteni postao je središte nauka za Švedsku, Norveš­ku i Dansku i doprinio kako bi tri skandinavska naroda i danas imala jedan književni jezik."

Ime svete Brigite ušlo je u i našu hrvatsku kulturu. Pripisivali su joj glasovitih „Petnaest molitava", koje je Bragita navodno izrekla pred Raspetim. Prvi put su objavljene 1478. godine na latinskom u Rimu, a na hrvatskom ih je tiskao Dubrovčanin Frano Ratković uz „knjigu „Ofičje svete Dieve Marije" (Mleci 1512), kao „15 molitava koje napisa sveta Bridjida". Ta je knjiga tiskana hrvatskom ćirilicom ili „bosančicom", i to je prva knjiga tiskana tim našim starim pismom!

Švedski književnik nobelovac Verner von Heidenstam 1901. godine život svoje velike sunarodnjakinje opisao je u posebnom romanu koji je Društvo svetog Jeronima 1932. godine objavilo na hrvatskom jeziku pod naslovom „Bož­ji put svete Brigite".

Sveti Liberije (Liberije - Slobodan), biskup grada Cenomana, današnjeg Le Mans-a u Francuskoj, suvremenik svetog Mairtna, biskupa u Tours-u (4. stoljeće). Dio moći svetog Liberija donesen je i u Paderbon, pa je on i zaštitnik toga grada. Kod nas je štovanje toga sveca od davnine prisutno u Stonskom primorju i u Neretvanskoj krajini.

Sveti Apolinar, biskup i mučenik u Raveni. Predaja veli kako je bio učenik svetog Petra apostola, koji ga je zaredio za biskupa i poslao u Ravenu. Apolinar je tu kao biskup osnovao crkvenu zajednicu i podnio mučeničku smrt oko 200. godine.

Sveti Rafis, mučenik u Rimu.

Sveta Primitiva, djevica i mučenica u Rimu.

Sveti Apolonije i Eugenije, mučenici u Rimu.

Sveti Trofim i Teofil, mučenici za cara Dioklecijana.

Mnoštvo svetih mučenika u Bugarskoj za vrijeme caira Nicefora.

Svete Romula, Redempta i Herundina, mučenice u Rimu.

Blažena Djevica Marija, majka Božje milosti. Nekada se u redu karmeli­ćana Marija svečano slavila pod tim nazivom kao zadnji dan osmine Gospe Karmelske, a danas se u tom redu slavi kao spomendan. Teološki temelj za taj Marijin naziv nalazi se u dogmatskoj konstituciji o Crkvi II. vatikanskog sabora „Lumen Gentium", br. 61.
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
23. srpnja - Sveta Brigita, redovnica
Župni info kutak Sveci i blaženici Crkve u Hrvata
Korisni linkovi