Papa: Podignite glas u zaštitu svih koji trpe, svih nedužnih žrtava današnjih ratova i onih ih prošlosti

U Nagasakiju je u nedjelju 24. studenoga papa Franjo slavio prvu misu nakon dolaska u Japan.

Nagasaki, japanski grad duboko ranjen nuklearnim uništenjem, suvremena je Kalvarija, a njegov narod, okupljen na euharistijskom slavlju koje je papa Franjo predvodio na bejzbolskom stadionu, pozvan je ne šutjeti nego podići glas u ispovijedanju svoje vjere i u zajedničkoj molitvi za sve nedužne koji u vlastitom tijelu trpe zbog nekadašnjih i današnjih ratova, te kako bi u svijetu bilo više prorokā istine, pravednosti i mira. O tomu je Papa govorio u propovijedi komentirajući Lukino evanđelje, pročitano na japanskom jeziku, tijekom prve mise slavljene u Japanu u sklopu 32. apostolskog putovanja, prenosi Vatican News.

Kalvarija, mjesto izgubljenosti i nepravde, gdje nemoć i nerazumijevanje prati tiho i ravnodušno mrmljanje ‘dežurnih’ podrugljivaca pred smrću nedužnog čovjeka, pretvara se, zahvaljujući ponašanju dobroga razbojnika, u riječ nade za cijelo čovječanstvo. Ruganje i uzvici „spasi sam sebe", upućeni nedužnom čovjeku u mukama, neće biti posljednja riječ; štoviše, potaknut će glas onih koji dopuštaju da im se dotakne srce te izabiru suosjećanje kao pravi način za stvaranje povijesti, istaknuo je Papa. Poput dobroga razbojnika i mi dobro poznajemo svoju povijest neuspjeha, grijeha i ograničenja, ali ne želimo da ona odredi sadašnjost i budućnost. Lako je, naime, izgubiti sjećanje na ono što znači podnositi trpljenje brojnih nedužnih ljudi. Ovi su prostori, kao malo drugih, iskusili razornu sposobnost do koje može doći ljudsko biće.

Zbog toga, poput dobroga razbojnika želimo živjeti trenutak u kojemu možemo podići svoj glas i ispovijedati svoju vjeru poradi zaštite i služenja Gospodinu, Nedužnom koji trpi. Želimo pratiti njegovu muku, podupirati njegovu samoću i napuštenost, i još jednom čuti da je spasenje riječ koju Otac želi ponuditi svima: „danas ćeš biti sa mnom u raju".

Krenimo tragovima tisuća japanskih mučenika koji su posvjedočili spasenje koje nam nudi Isus, i sigurnost da ljubav koju je Krist dao na križu pobjeđuje sve vrste mržnje, egoizma i uvrede ili pakosnog odgovora, svaki ravnodušan pesimizam ili zamamno blagostanje koje umrtvljuje dobra djela. Krist je živ među nama i želi nas živima. Krist je naša nada, istaknuo je Papa te napomenuo da nam naše poslanje učenika misionara ne dopušta da se predamo pred zlima, nego nas potiče da budemo kvasac njegova Kraljevstva gdjegod se nalazili; u obitelji, na poslu, u društvu. Daje nam da budemo mali otvor kroz koji Duh nastavlja puhati nadu među narode, poručio je papa Franjo.

Papa: Korištenje atomske energije u vojne svrhe je nemoralno

Nakon odavanja počasti japanskim mučenicima i mise na stadionu u Nagasakiju u nedjelju 24. studenoga papa Franjo sudjelovao je na mirovnom susretu u Spomen parku u Hirošimi.

Po dolasku mu je cvijeće uručila preživjela eksplozije atomske bombe 6. kolovoza 1945. Papa je cvijeće položio na spomenik žrtvama i zatim zapalio svijeću i molio u tišini dok se oglasilo zvono mira. Na svečanosti je sudjelovalo 20 vjerskih vođa i 20 preživjelih tragedije atomske bombe.

Papa je u knjigu dojmova upisao da dolazi kao hodočasnik mira odati počast nevinim žrtvama nasilja, izrazivši divljenje pred snagom i dostojanstvom preživjelih koji su trpjeli posljedice nuklearnoga napada.

Izrazito oštro osudio je proizvodnju i uopće posjedovanje nuklearnoga oružja. Korištenje atomske energije u vojne svrhe je nemoralno i zločin, danas više nego ikada, poručio je Papa na mjestu gdje je prvi puta u povijesti bačena atomska bomba. To je zločin protiv čovjeka i njegova dostojanstva kao i svake moguće budućnosti na planetu Zemlji. Novi će naraštaji osuditi naš poraz – jer govorimo o miru a svojim ga djelovanjem među narodima svijeta ne ostvarujemo. Kako možemo govoriti o miru istodobno stvarajući sve učinkovitije oržje rata, upitao je Papa.

Papa je u Hirošimi pozvao na novi angažman protiv nuklearnoga naoružanja, podsjetivši na mjestu druge bačene atomske bombe da je Japan iskusio razaranje kakvo nijedna druga zemlja nije, a uzrokovao ga je čovjek. Pozvavši na sveobuhvatno razoružanje, Sveti Otac poručio je da istinski mir može postojati samo bez oružja, on se postiže samo razoružanjem, pravdom, razvojem, solidarnošću, brigom za zajednički dom i promicanjem zajedničkog dobra. Propast Hirošime i Nagasakija te njihove ruševine i patnja naroda najbolje svjedoče o težini posljedica upotrebe atomskog naoružanja. To se očituje i na odrazu drvenog Gospina lika pronađenog u ruševinama Nagasakija.

Prije Papina govora svjedočile su dvije žene koje su preživjele bombardiranje. Yoshiko Kajimoto (88) opisala je stravične slike na ulicama Hirošime neposredno nakon eksplozije bombe. Koji Hosokawa (91) upozorio je da rat u čovjeku uzrokuje ludilo, a najveće je ludilo atomska bomba. Smatra svojom misijom budućim generacijama govoriti o tim strahotama da bi ostali pozorni.

U kasnim večernjim satima po mjesnom vremenu Papa se vratio u Tokio gdje će se sutra susresti sa žrtvama trostruke tragedije u Fukushimi – potresa, cunamija i nesreće nuklearnog reaktora godine 2011.

Papa Franjo odao počast japanskim mučenicima  

Nakon posjeta memorijalnom centru u Nagasakiju, papa Franjo pomolio se na planini mučenika, brdu Nishizaka, gdje se časte sv. Pavao Miki i 25 drugova, japanski isusovac i mučenik iz 16. stoljeća.

Odavši počast žrtvama stoljetnih progona kršćana, Papa je istaknuo kako i danas na mnogim područjima u svijetu kršćani postaju mučenici iz vjere. Podsjetio je na povijest japanskih kršćana koji su se dva stoljeća morali skrivati.

Kršćanska misionarska povijest počinje s isusovcem sv. Franjom Ksaverskim koji na jugozapad Japana stiže godine 1549. No, u razdoblju Edo – samoizolacije Japana (1600-1853) kršćanstvo je bilo zabranjeno i strogo kažnjavano od 1614. do 1873. Nakon ponovnoga otvaranja zemlje u vjerskom kontekstu većina od malobrojnih preostalih tajnih kršćana priznavala se katolicima. Godine 2017. desetak tajnih kršćanskih mjesta štovanja iz prefektura Nagasaki i Kumamoto stavljeno je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine.

Papa je govorio o tome kako se kao mladi isusovac divio tim laicima koji su uspjeli sačuvati vjeru živom unatoč progonima.  Jedan od nasljednika tih tajnih kršćana Papi je uručio svijeću koju je Svati Otac zapalio njima na spomen te se zatim pomolio u tišini okružen brojnim hodočasnicima koji su unatoč jakoj kiši ustrajali sudjelovati na tom povijesnom susretu s Papom.

U muzeju koji ja Papa razgledao čuva se izvornik pisma sv. Franje Ksaverskoga kao i budistički kipić koji su tajni kršćani častili kao Marijin lik. Papa se u govoru usredotočio na mučeništvo sv. Mikija i drugova, ne razlažući dalje temu tajnih kršćana, prenosi Vatican News. Pozvao je na molitvu da vjerske slobode budu zajamčene u svim dijelovima svijeta i otpor svakoj manipulaciji religijama.

Na kraju je s vjernicima izmolio Angelus te se uputio u Nadbiskupsku palaču na ručak.

Papa se susreo s japanskim biskupima

Prvoga dana svog apostolskog pohoda Japanu u subotu 23. studenoga papa Franjo susreo se u Apostolskoj nuncijaturi glavnoga grada Japana s biskupima, članovima Japanske biskupske konferencije. Zatražio je od njih da promiču „cjeloviti razvoj osoba" i bore se protiv očaja mladih, da „kulturu uspjeha" otvore kulturi bezgranične ljubavi, koja svima nudi priliku za sretan život.

„Zaštita svakog života i naviještanje evanđelja” dio su istoga poslanja, budno paziti na ono što može spriječiti „cjeloviti razvoj osoba” koje su vam povjerene, poručio je Papa u svom prvom govoru tijekom apostolskog pohoda Japanu u obraćanju biskupima te zemlje, njih ukupno 29. Podsjećajući na geslo pohoda „Zaštititi svaki život” koji obilježava to putovanje, 38 godina nakon pohoda svetog Ivana Pavla II., Papa je istaknuo prijetnje žiteljima Japana, kao što su porast samoubojstava, bullying i svi oblici izolacije koji dovode do otuđenosti i duhovne dezorijentiranosti. Da bi se pobijedilo očaj, posebno među mladima, potrebno je „kulturu uspjeha” otvoriti kulturi besplatne ljubavi, koja će svima, a ne samo „uspješnima", pružiti priliku za sretan život.

U svom govoru povjerio se japanskim biskupima da je od malih nogu „osjećao simpatiju i naklonost prema ovim krajevima", ali da je od ostvarenja „tog misijskog poticaja" morao odustati zbog zdravstvenih problema, iako je kasnije kao nadbiskup iz Buenos Airesa slao mnoge svećenike „fidei donum" u Japan. Danas mi, istaknuo je Papa, „Gospodin pruža priliku da budem među vama kao misionar hodočasnik stopama velikih svjedoka vjere".

Podsjetio je u nastavku govora na „skrivene kršćane” iz regije Nagasaki, koji su generacijama čuvali svoju vjeru zahvaljujući krštenju, molitvi i katehezi. Zahvaljujući ovom svjedočenju i toj tihoj prisutnosti, podsjetio je Papa, danas ste „vi živa Crkva, koja je opstala izgovarajući Gospodinovo Ime i razmišljajući o tome kako vas je on vodio usred progona”.

Svjedočanstvo mučenika i strpljivo čekanje plodove koje Gospodin daje u svoje vrijeme karakterizirali su apostolat kojim ste išli u korak s japanskom kulturom. Kao rezultat toga, tijekom godina oblikovali ste lice Crkve koje je japansko društvo veoma cijenilo zahvaljujući vašim mnogim doprinosima općem dobru, istaknuo je Papa.

Kao „mučenička" Crkva, primijetio je Papa, Crkva u Japanu „može govoriti s većom slobodom" o temama mira i pravde. Potvrdio je da će u Nagasakiju i Hirošimi, gdje će se pomoliti za žrtve atomske bombe iz 1945., odjeknuti „vaši proročki apeli na nuklearno razoružanje" i da će se susresti s „onima koji još uvijek na sebi nose rane te tragične epizode iz ljudske povijesti”, kao i sa žrtvama „trostruke katastrofe" iz ožujka 2011. (potres, tsunami i havarija nuklearne elektrane Fukushima).

Njihova dugotrajna patnja rječiti je podsjećaj na našu ljudsku i kršćansku dužnost da pomažemo onima koji trpe u tijelu i duhu i da svima ponudimo evanđeosku poruku nade, ozdravljenja i pomirenja, istaknuo je Papa.

Papa se susreo s japanskim biskupima

Prvoga dana svog apostolskog pohoda Japanu u subotu 23. studenoga papa Franjo susreo se u Apostolskoj nuncijaturi glavnoga grada Japana s biskupima, članovima Japanske biskupske konferencije. Zatražio je od njih da promiču „cjeloviti razvoj osoba" i bore se protiv očaja mladih, da „kulturu uspjeha" otvore kulturi bezgranične ljubavi, koja svima nudi priliku za sretan život.

„Zaštita svakog života i naviještanje evanđelja” dio su istoga poslanja, budno paziti na ono što može spriječiti „cjeloviti razvoj osoba” koje su vam povjerene, poručio je Papa u svom prvom govoru tijekom apostolskog pohoda Japanu u obraćanju biskupima te zemlje, njih ukupno 29. Podsjećajući na geslo pohoda „Zaštititi svaki život” koji obilježava to putovanje, 38 godina nakon pohoda svetog Ivana Pavla II., Papa je istaknuo prijetnje žiteljima Japana, kao što su porast samoubojstava, bullying i svi oblici izolacije koji dovode do otuđenosti i duhovne dezorijentiranosti. Da bi se pobijedilo očaj, posebno među mladima, potrebno je „kulturu uspjeha” otvoriti kulturi besplatne ljubavi, koja će svima, a ne samo „uspješnima", pružiti priliku za sretan život.

U svom govoru povjerio se japanskim biskupima da je od malih nogu „osjećao simpatiju i naklonost prema ovim krajevima", ali da je od ostvarenja „tog misijskog poticaja" morao odustati zbog zdravstvenih problema, iako je kasnije kao nadbiskup iz Buenos Airesa slao mnoge svećenike „fidei donum" u Japan. Danas mi, istaknuo je Papa, „Gospodin pruža priliku da budem među vama kao misionar hodočasnik stopama velikih svjedoka vjere".

Podsjetio je u nastavku govora na „skrivene kršćane” iz regije Nagasaki, koji su generacijama čuvali svoju vjeru zahvaljujući krštenju, molitvi i katehezi. Zahvaljujući ovom svjedočenju i toj tihoj prisutnosti, podsjetio je Papa, danas ste „vi živa Crkva, koja je opstala izgovarajući Gospodinovo Ime i razmišljajući o tome kako vas je on vodio usred progona”.

Svjedočanstvo mučenika i strpljivo čekanje plodove koje Gospodin daje u svoje vrijeme karakterizirali su apostolat kojim ste išli u korak s japanskom kulturom. Kao rezultat toga, tijekom godina oblikovali ste lice Crkve koje je japansko društvo veoma cijenilo zahvaljujući vašim mnogim doprinosima općem dobru, istaknuo je Papa.

Kao „mučenička" Crkva, primijetio je Papa, Crkva u Japanu „može govoriti s većom slobodom" o temama mira i pravde. Potvrdio je da će u Nagasakiju i Hirošimi, gdje će se pomoliti za žrtve atomske bombe iz 1945., odjeknuti „vaši proročki apeli na nuklearno razoružanje" i da će se susresti s „onima koji još uvijek na sebi nose rane te tragične epizode iz ljudske povijesti”, kao i sa žrtvama „trostruke katastrofe" iz ožujka 2011. (potres, tsunami i havarija nuklearne elektrane Fukushima).

Njihova dugotrajna patnja rječiti je podsjećaj na našu ljudsku i kršćansku dužnost da pomažemo onima koji trpe u tijelu i duhu i da svima ponudimo evanđeosku poruku nade, ozdravljenja i pomirenja, istaknuo je Papa.