U novom kalendaru nalazimo imena brojnih drevnih mučenika u Rimu iako im se ne samo tu nego posvuda na Zapadu iskazivalo štovanje. Te su osobe ovijeni legendama i o njima ne postoje točni biografski podaci. Ipak se njihov spomen sačuvao u Rimskoj crkvi i ona ih sve skupa slavi na današnji dan.

U starom kalendaru slavili su se ovim redom: Marija, Marta, Audifaks i Abak (19. I.), Emerencijana (23. I.), Valentin (14.II.), Tiburcije, Valerijan i Maksim (14. V.), Aleksandar, Evencije i Teodul (3. V.), Jordan i Epimah (10. V.), Petronila (31. V.) koja se štuje kao djevica i kao muče­nica. Primus i Felicijan (19. V.), Proces i Martinijan (2. VII.). Sedam mučenika: Januarije, Filip, Feliks, Silvan, Aleksandar, Vial i Marcijal s mučenicima Rufinom i Sekundom (10. VII.), druga sedmorica: Krescencije, Julijan, Nemezije, Primitivus, Justin, Statej i Eugenij sa Simforozom (18. VII.) Feliks, Simplicije, Faustina i Beatrica (29. VII.), Abdon i Senen (30. VII.), Kirijak (8. VIII.), Tiburcije (11. VIII.), Timotej (22. VIII), Sabina (29. VIII.), Feliks i Adaukt (30. VIII.), Hadrijan (8. IX.), Gorgonije (9. IX.), Protus i Hijacint (11. IX), Nikomed (15. IX.), Hrizant i Darija (25. X), Felicita (23. XII.) i Saturnin (29. XI.).

Nije lako reći koji su bili razlozi toj izmjeni u novom kalendaru. Umjesto svih gore navedenih svetaca mučenika  Rimska  crkva iskazuje štovanje svima skupa. Ipak pod nazivom „Prvih rimskih mučenika" ne treba shvaćati samo one gore navedene mučenike  nego  i na brojne žrtve Neronova progonstva poslije glasovitog požara u Rimu (19. srpnja 64. gdine) Radi se o drevnim svjedocima vjere. Nisu dobili odmah mjesto u jer su preminuli u doba kad je štovanje mučenika bilo tek u svojim povojima.

Prisjetimo se kako je Jeronimov martirologij imao veći broj mučenika, njih 979. I to neposredno poslije elogija apostola Petra i Pavla.

Mučeništvo su u Rimu podnijeli neustrašivi kršćani, kako smatraju, u mjesecu kolovozu 64. godine.

Poglaviti izvor za povijesnu činjenicu jest povjesnik Kornelije Taci (Annales XV, 44). Evo što tu čitamo: „Držalo se kako je požar naređen. Kako bi zaustavio tim glasovima, podmetnu Neron krivce i stavi na najrafiniranije muke one koji su bili omraženi za svoje gadosti, a koje jednostavni narod nazivaše kršćanima. Ime im dolazi od Krista, koji za Tiberijeva vladanja bi pogubljen po naredbi prokuratora Poncija  Pilata. Potisnuto odjednom, ponovno provali to pogubno praznovjerje ne samo u Judeji gdje je imalo svoj  izvor, već i u samom Rimu, kamo se sa svih strana stječe i veliča sve što je sramotno i užasno. Tako najprije pohvataše one koji priznavahu; zatim na njihovo prokaziivanje veliko mnoštvo, kojima se dokaza ne toliko što su krivi, koliko da gaje mržnju prema ljudskom rodu. Od onih koji pogibaju načiniše ruglo, da, ogrnuti u životinjske kože, izginu razdirani od pasa, ili na križ pribijeni, ili opet kao upaljene baklje čim padne mrak, izgarajući, posluže za noćnu svjetlost. Za taj prizor bijaše dao Neron svoje vrtove te priređivaše igre u cirku, gdje se miješao među svjetinu u odijelu kočijaša, ili stojeći na kolima. Zato se prema njima iako su bili krivi i zasluživali najviše kazne, pobuđivala samilost kao da su bili žrtvovani ne javnom dobru već kako bi se zadovoljila okrutnost (Nerona)". (Usp. K. Tacit, Anali. Preveo J. Kostović. Zagreb 1970. str. 406-407).

Blaženi Rajmund Lulo, mučenik. Rođen je u Palma del Maiorca 1235. godine. Bio je franjevački trećoredac. Začetnik je ideje o osnivanju kolegija u kome bi se spremali misionari među muslimanima. U tim zavodima trebalo se posebno učiti arapski jezik. Rajmund je bio i plodan pisac. Napisao je oko 200 djela. U borbi protiv averoizma dobio je naslov „doctor illuminatus". Sudjelovao je na ekumenskom saboru u Vieni 1311. i 1312. godine. Bio je prvi laik na jednom sveopćem saboru. Djelovao je kao misionar u Africi i tu je i život položio. Umro je na danšnji dan 1316. godine. Njegovo štovanje odobrio je papa Leon X.

Sveta Lucina, apostolska učenica. isticala se pomaganjem potrebnih, posebno pomažući kršćane u zatvorima i njegovanjem grobova mučenika.

Sveta Emilijana, mučenica u Rimu.