Marija Goretti je rođena u siromašnoj obitelji u mjestu Corinaldo, u pokrajini Ancone, 16. listopada 1890. U kući su je od milja zvali Marietta. Kako njezin otac Luigi u tom kraju nije mogao dostatno zara­đivati za svoju brojnu obitelj, preseli se u Ferriere di Conca, 10 km od Nettuna, u Kampaniji gdje je radio na imanju grofa Mazzoleni-ja.

Kako je u tom kraju harala malarija, otac oboli i umrije kad je ona imala deset godina. Od tada se za obitelj brine majka Assunta a djelo­mično joj pomaže i starija kćerka Marietta.

Marija je često išla na groblje i molila se za svoga pokojnog oca koji ju je naučio izgovarati ime Isus i Marija. Za njega je namijenila i svoju Prvu Svetu Pračest, koju je primila u Nettunu u jedanaestoj godini života. Tamo je ona često polazila na Svetu misu u pratnji kume Cimarelli i s mlađim sestrama i braćom, a ponekad je tamo prodavala golubove i jaja. U kući bi za stolom znala poput majke mlađim sestrama i braći gurnuti svoj tanjur neka se što bolje nahrane. Kad ju je majka Assunta zbog toga jednom prekorila, ona je šutjela. Svoj dnevni posao Marija je radila u istrošenim i zakrpanim haljinama koje joj je poklonila sus­jeda. Svaki dan je molila krunicu pred svima, a kad bi legla u krevet, ispod slike Blažene Djevice Marije izmolila bi još jednu za pokojnog oca i tek tada usnula."

Skromni i čedni Marijin život pokušao je izmijeniti osamnaestogodišnji mladić iz najbližeg susjedstva Alessandro Serenelli. Njegova se kuća nalazila uz Marijinu kuću, a njegova je soba bila oblijepljena slikama nagih žena, što mu je pobuđivalo maštu. On je Mariji dvaput namjestio zamku kako bi s njom sagriješio. Djevojčica je otada bila sva potištena i sve činila kako bi umakla strastvenom mladiću, ali majci o tome ništa nije govorila jer ju je bilo stid. Ona će to kazati tek na smrtnom ležaju. Tje­dan dana prije svoga mučeništva Marija je u mjestu Conca slušala pro­povijed jednog svećenika pasionista o Kristovim mukama. Ta ju je pro­povijed tako duboko potresla i ojačala u njezinoj odluci: Prije umrijeti nego sagriješiti!

Tako je došao i 25. srpnja 1902., dan okrutnoga Marijtina mučeništva. Dok su majka i susjedi bili zauzeti poslom na gumnu, Alessandro je pokušao iskoristiti priliku. Kao da neko zlo sluti, Marija je sjela na najnižu stepenicu izvanjskih stepenica držeći sestricu na krilu. Alessandro ju je nasilno povukao u kuću. Ona ga je uzalud opominjala kako će ići u pakao ako ustraje u svojoj namjeri. Našavši se pred izborom: ili popustiti mladićevim prohtjevima ili poginuti, ona je izabrala ovo drugo. Opirala se i pala na tlo s četrnaest uboda nožem.

Ujutro toga dana spontano je izjavila kako čezne za svetom pričešću. Želja joj je ispunjena drugoga dana u bolnici u Nettunu kad je neposredno prije smrti primila Kruh jakih. Svećeniku don Signoriju je izjavila: „Praštam Alessandru iz ljubavi prema Isusu i želim neka i on sa mnom dođe u nebo." Dva sata kiru kirurzi su pokušavali sve kako bi bez narkoze spasili izbodeno tijelo, ali uzalud. U užasnim bolima vapila je za svojim ocem i zanimala se za svoje sestre. Povjerila se „Imenu Božjem" i prihvatila odluku liječnika neka majka s njom ne probdije posljednju noć. Tješila je dobru kumu riječima: „Čeka me Majka Božja". Preminula je u nedjelju, 6. srpnja, na blagdan Predragocjene Kristove Krvi, s plavom vrpcom Marijine djece oko vrata. U siromašnom lijesu pokopana je u skroman grob.

Njezin ubojica Alessandro Serenelli osuđen je na 30 godina zatvora s prisilnim radom. Prema njegovu svjedočenju, jedne je noći 1910. godine u zatvoru vidio Mariju u snu kako na raskošnom cvjetnjaku bere cvijeće i pruža mu ga. To je na njega tako djelovalo pa se obratio i raskajao za svoj zločin. Iz zatvora je pušten 1929., 3 godine ranije. Na Božić 1937. godine uputio se u Corinaldo k majci Marije Goretti i u nje pitao oproštenje za svoj zločin. Assunta mu je odgovorila: „Kad ti je oprostila moja kćerka, kako ti ja ne bih mogla oprostiti?!" Istog dana zajedno su pristupili i svetoj pričesti.

Tijelo mlade mučenice danas počiva u kristalnom kovčegu pod olta­rom svete Marije od Milosti u mjestu Nettuno. Papa Pio XII. svečano ju je proglasio svetom 1950. godine. Tom prigodom o njoj reče: „Ona je bila hrabra, čvrsta djevojčica. Shvatila je o čemu se radi pa je stoga odabrala smrt." Ali, ta smrt nije bila svršetak nego prijelaz u proslavu. Pobožnost prema djevici-mučenici raširila se munjevitom brzinom. Marija Goretti ubrzo postade omiljelom sveticom.

Sveti Izaija, starozavjetni prorok koji djeluje za vrijeme kralja Ahaza i Ezekije (740.700.).

Sveti Romul, učenik svetog Petra apostola, biskup i mučenik u Fiesole za Domicijanova progonstva.

Sveti Trankvilin, otac svetog Marka i Marcelina, prezbiter i mučenik u  Rimu za Dioklecijanova progonstva.

Sveta Dominika, djevica i mučenica u Kampaniji za cara Dioklecijana. Njezini se posmrtni ostaci čuvaju i na poseban način štuju u Tropeji u Kalabriji.

Sveta Lucija iz Kampanije. Nju je zibog kršćanske vjere mučio namjesnik Riksije Var, ali ga ona obrati na kršćanstvo. Zbog toga podnese mučeništvo zajedno s njom, Antoninom, Severom, Diodorom, Dionom i sedam­naest drugih.