Između petorice papa imenom Celestin (Rajko) i dvojice svetaca među njima ovaj je vremenom prvi. Malo poslije smrti svetog Bonifacija I. đakon Celestin, sin Priskov, došao je na Petrovu Stolicu, s koje je energično vladao skoro cijelo desetljeće (422.-132.). Glavna događaj njegova pontifikata jest treći opći sabor u Efezu 431. godine, na kome je bila osuđena Nestorijeva hereza o dvjema osobama u Kristu i Blažena Djevica Marija proglašena Bogorodicom (Theotokos). Celestin, suvremenik svetog Augustina (354.-430.), nakon njegove smrti morao je ustati na obranu njegove osobe i nauka protiv heretika semipelagijevaca.

S uspjehom se borio protiv Pelagijeve hereze u Britaniji, kamo je u tu svrhu 429. poslao auxerrskog biskupa Germana, dok je 431. u daleku Irsku poslao biskupa Paladija, prvoga na tom otoku.

Oko 424. biskupima Ilirika uputio je pismo u obranu Feliksa, biskupa Apolonije (Valone) i branio prava papinskog vikarijata u Solunu. U njegovo doba na brdu Aventinu u Rimu novcem bogatoga svećenika Petra iz Ilirika sagrađena je baziliika „Svete Sabine", koja je datirana natpisom: „Kad je apostolski vrh držao Celestin Prvi i s njega sjao kao biskup cijeloga svijeta."

Za njegova života podignut je mauzolej na Priscilinu groblju kod bazi­like svetog Silvestra. Stijene su mauzoleja bile ukrašene slikama trećega općeg sabora u Efezu. Tu je bio pokopan, ali su njegovi ostaci kasnije u 9. stoljeću bili preneseni u baziliku svetog Praksede. Rimski martirologij spomendan mu stavlja 6. travnja.

Kad je 1294. za papu izabran pustinjak Petar Morrone, uzeo je ime sveti Celestina, pa je i sam postao svetac. To je sveti Celestin V., papa (+ 19. V. 1206.).

Sveti Timotej i Diogen, mučenici u Makedoniji.

Sveti Siksto i dvadeset mučenika u Perziji (344. godine).

Sveti Platonid i druga dvojica, mučenici u Askaloni u Palestini.

Sveti Marcelin, mučenik u Kartagi.

Sveti Celzo, nadbiskup Irske, umro 1129. godine.

Sveti Vilim opat u Danskoj, umro 1203. godine.