Apostolska milostinjarnica - Papina karitativna djelatnost ne čini buku

U 2018. godini podijeljeno je posredstvom Apostolske milostinjarnice oko tri i pol milijuna eura onima koji nisu mogli platiti stanarinu, račune za struju i plin, lijekove i osnovne potrebe, objavio je Vatican News.

Karitativna djelatnost Crkve potječe još iz vremena apostola. Isus kaže da ćemo na kraju života biti suđeni po ljubavi, onoj konkretnoj i svakodnevnoj (Mt 25, 31-46). Sveti Jakov nas snažno podsjeća da je vjera bez djela u sebi mrtva: „Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema? Može li ga vjera spasiti? Ako su koji brat ili sestra goli i bez hrane svagdanje, pa im tkogod od vas rekne: ‘Hajdete u miru, grijte se i sitite’, a ne dadnete im što je potrebno za tijelo, koja korist?" (Jak 2,14-16).

U prvim su kršćanskim zajednicama đakoni posebno brinuli za siromašne. Kasnije su pape, kao rimski biskupi, povjeravali zadaću milosrđa takozvanom djelitelju milostinje. To se ime prvi put pojavilo u buli Inocenta III., u XIII. stoljeću. Milostinjarnica službeno nastaje u tom razdoblju.

Leon XIII., papa koji je objavio prvu socijalnu encikliku ‘Rerum novarum’, 1891. godine, povjerio je milostinjarnici vlast da može podijeliti apostolski blagoslov kroz pergamene. Osudio je teške uvjete onoga što je nazvao „beskonačno mnoštvo proletera" koje je iskorištavao mali broj bogataša, te je pokrenuo cijelu Crkvu kako bi podržala siromašne koje je stvorila industrijska revolucija.

Danas, zahvaljujući prihodima od pergamena s blagoslovom, kao i donacijama, milostinjarnica može pomagati potrebitima u Papino ime. U 2018. godini podijeljeno je oko tri i pol milijuna eura onima koji nisu mogli platiti stanarinu, račune za struju i plin, lijekove i osnovne potrebe. To je nešto više od onoga što je dano u 2017. godini. Pomoć se daje svima bez razlike, među korisnicima mnogo je Talijana i građana Rima; ne zaboravlja se, naime, da je Papa biskup Rima.

Obično župnici pišu Papinskom djelitelju milostinje, upućuju na one koji su zaista potrebiti. Djelitelj milostinje šalje župniku ček koji potom prilog daje potrebitima, prateći ga s porukom: „Dar Svetoga Oca". Pomoć ne ide kroz udruge ili razna tijela, dolazi izravno osobi koju župnik smatra da je istinski u potrebi. Doprinosi koji idu u druge zemlje šalju se preko apostolskih nuncija koji su posvuda u svijetu.

Papinska milostinjarnica djeluje svaki dan u tišini; podupire pučke kuhinje, upravlja ambulantom pokraj kolonada Trga svetoga Petra koja nosi naslov „Majka milosrđa" i tuševima i brijačnicom za beskućnike, kao i prenoćištem u Via dei Penitenzieri.

Sadašnji Papin djelitelj milostinje, kardinal Konrad Krajewski smatra se Papinom rukom milosrđa. Njegov je glavni zadatak, kao što sam kaže, u skladu s evanđeoskom logikom isprazniti račun Svetoga Oca u korist siromašnih.

Papa upozorio na ponovno jačanje antisemitizma

U traženju dijaloga nikad se ne može pogriješiti, istaknuo je u srijedu 15. svibnja papa Franjo u poruci sudionicima 24. susreta Međunarodnog odbora za katoličko-židovsku povezanost koji u prostorima Talijanske biskupske konferencije u Rimu razmatraju o temi „Narodi, ideje i granice u pokretu".

Međunarodni odbor za katoličko-židovsku povezanost osnovan je godine 1970. kao platforma za povezivanje Povjerenstva Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom i Međunarodnoga židovskog odbora za međureligijsko savjetovanje. Papa je podsjetio da je židovsko-katolički dijalog od koncilske deklaracije Nostra Aetate o odnosima Katoličke Crkve s nekršćanskim religijama, koja je objavljena godine 1965., dao dobre plodove. Međusobno dijelimo bogatu duhovnu baštinu koja sve više može i mora biti vrednovana, rastući u uzajamnom ponovnom otkrivanju, u bratstvu i zajedničkom zauzimanju za druge. U tom smislu vaš susret želi pridonijeti razvijanju težnje istom cilju i promicanju još snažnije suradnje, rekao je Papa, prenosi Vatican News.

Dobro je da se bavite i aktualnim pitanjima poput odnosa prema izbjeglicama i traženja načina kako da im se pomogne; borbe protiv zabrinjavajućeg ponovnog pojavljivanja antisemitizma; razmišljanja o progonu kršćana u raznim dijelovima svijeta; situacije židovsko-katoličkog dijaloga u Italiji i Izraelu i njegove mogućnosti na širem području. Želim ohrabriti sve koji su profesionalno zauzeti u židovsko-kršćanskom dijalogu, jer dijalog je put da se bolje upoznamo i surađujemo kako bismo stvorili ozračje ne samo podnošenja, nego i poštovanja među religijama, rekao je Sveti Otac.

Naša je snaga u blagosti susreta, a ne u ekstremizmu koji se danas pojavljuje na raznim dijelovima svijeta i samo vodi u sukob. Kao što Sveto pismo podsjeća, prijevara je u srcu onoga koji snuje zlo, a radost je u srcu onoga koji promiče mir.

Neka vaš susret bude susret mira i Božji blagoslov koji će vam dati postojanost blagosti i hrabrost strpljivosti, potaknuo je papa Franjo.

Papina poruka na Twitteru

Promicati razvoj obitelji znači podupirati i skrbiti za svaku ljudsku osobu i očuvanje svega stvorenoga, poručio je papa Franjo u tweetu u srijedu 15. svibnja.

Papa pozvao vjernike da se ugledaju u Mariju

Papa Franjo pozvao je vjernike da u marijanskom mjesecu svibnju otvore svoja srca Bogu i braći te budu oruđa Božjeg milosrđa i nježnosti.

"U ovom mjesecu svibnju posvećenom Gospi pozivam vas da nasljedujete njezin primjer. Budite hrabri i sposobni otvoriti svoje srce Bogu i svojoj braći, kako biste mogli biti oruđa Božjega milosrđa i nježnosti”, rekao je Papa na kraju svoga pozdrava vjernicima na talijanskom jeziku na kraju opće audijencije u srijedu 15. svibnja.

14. svibnja 2019. - Vatikan

Papa odobrio osam dekreta o čudima i herojskim krepostima

Papa Franjo primio je 13. svibnja u audijenciju kardinala Angela Becciua, prefekta Kongregacije za proglašenje svetih, te odobrio objavljivanje dekreta za nekoliko časnih slugu Božjih, jednu blaženicu i za dvije buduće svetice, blaženu Giuseppinu Vannini i blaženu Dulce Lopes Pontes.

Krsno ime blažene Dulce bilo je Maria Rita. Rođena je 1914. godine, i imala je šest godina kada je preminula njezina majka, te su brigu o njoj preuzele tete. S 18 godina ušla je u Kongregaciju sestara misionarki Bezgrješnoga začeća Majke Božje, gdje je uzela ime Dulce. Jedno od nadahnuća u razlučivanju njezina zvanja bio je život svete Terezije od Djeteta Isusa. Koliko god ljubavi imam u svojem malenom srcu, premalo je za tako velikoga Boga – napisala je sestra Dulce kada je ušla u samostan.

Po primjeru svete Terezije, mislim da su Djetetu Isusu draga sva malena djela ljubavi, koliko god ona mogu biti mala – govorila je Dulce, čija su se malena djela ljubavi pretvorila u velika socijalna djela. Tako je sestra Dulce utemeljila uniju radnika svetoga Franje, odnosno kršćanski pokret radnika u brazilskoj saveznoj državi Bahiji. Potom je, u napuštenim kućama na jednom otoku glavnoga grada Bahije, Salvadora, počela okupljati bolesne osobe. Međutim, morala je napustiti otok, te je cijelu strukturu za prihvat smjestila na nekadašnjoj ribljoj tržnici, ali općina ju je primorala da napusti i to mjesto.

Jedino mjesto gdje je mogla primiti više od 70 osoba kojima je bila potrebna liječnička pomoć, bio je kokošinjac samostana u kojemu je živjela, te se on ubrzo pretvorio u improviziranu bolnicu. Tako je započela povijest još jedne ustanove koju je osnovala, a to je bolnica svetoga Antuna koja je službeno otvorena 1959. godine, a imala je 150 kreveta. Sada prima 3000 pacijenata na dan. Danas su ustanove koje je ona utemeljila poznate pod nazivom Socijalna djela sestre Dulce (Obras Sociais Irmã Dulce – OSID), a djeluju kao privatne karitativne ustanove podložne brazilskim zakonima.

Posljednjih je 30 godina sestra Dulce bila slaboga zdravlja, ali se 1990. godine počelo pogoršavati. Zbog toga je 16 mjeseci provela u bolnici, gdje ju je posjetio i papa Ivan Pavao Drugi. Preminula je u samostanu svetoga Antuna, 13. ožujka 1992. godine. Čudo po njezinu zagovoru dogodilo se 2001. godine, kada je jedna žena, Cláudia Cristiane Santos, danas 42-godišnjakinja, preživjela jako krvarenje nakon poroda koje se nije zaustavilo ni nakon tri kirurška zahvata. Liječnici su bili izgubili svaku nadu, ali kada se pokrenuo molitveni lanac za zagovor sestre Dulce, krvarenje je prestalo.

Giuseppipna Vannini rođena je u Rimu 1859. godine i krštena s imenom Giuditta. Kada je imala 4 godine izgubila je oca, a tri godine poslije i majku. Brigu o njezinom bratu tada je preuzeo ujak, njezina je sestra bila povjerena redovnicama svetoga Josipa, a Giuditta, koja je tada imala 7 godina, bila je primljena u Zavod Torlonia u Rimu, gdje su je Kćeri milosrđa odgajale u kršćanskoj vjeri i pripremale za život.

Nakon što je postala odgojiteljica predškolske djece, kada je imala 21 godinu ušla je u novicijat Kćeri milosrđa u Sieni. Međutim, ubrzo se zbog zdravstvenih razloga vratila u Rim. Osjećajući snažan poziv na redovnički život, zadnjega dana duhovnih vježbi, krajem 1891. godine, zatražila je savjet od propovjednika, kamilijanca oca Luigija Tezze, koji je imao zadaću ponovno uspostaviti zajednicu kamilijanki Trećega samostanskog reda.

Tako je Giuditta, zajedno s još dvije djevojke, činila prvu zajednicu. Sljedeće godine, 19. ožujka 1892., otac Tezza je Giuditti predao redovnički habit, obilježen crvenim križem. Tada je uzela ime Giuseppina, i imenovana je poglavaricom. Uz savjete oca Tezze sastavljena su Pravila i svrha te redovničke zajednice, a to je pomoć bolesnim ženama, također u njihovu domu. Unatoč velikom siromaštvu, broj se redovnica povećavao.

Međutim, nedostajalo je konačno odobrenje crkvene vlasti. Nažalost, papa Leon XIII. upravo je tih godina bio odlučio da neće dopuštati ustanovljenje novih zajednica u Rimu. Zbog toga je na nekoliko zahtjeva oca Tezze dobiven negativan odgovor. Zajednica je tako nastavila raditi kao „milosrdna udruga", sve do 1909. godine kada je dobila Dekret o uspostavljanju redovničke kongregacije Kćeri svetoga Kamila.

Oslabljena teškom srčanom bolešću sestra Giuseppina preminula je 23. veljače 1911. godine. Iza sebe je ostavila družbu sa 16 redovničkih kuća u Europi i na američkom kontinentu, sa 156 redovnica. Blaženom ju je proglasio Ivan Pavao II., 1994. godine.

14. svibnja 2019. - Vatikan

Papa: Odgovoriti na izazove Latinske Amerike

Na početku prvoga zasjedanja opće skupštine Vijeća biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike (CELAM), koja se održava u Tegucigalpi, u Hondurasu, pročitan je 14. svibnja pozdrav pape Franje, koji je poslao po svojemu državnom tajniku kardinalu Pietru Parolinu.

Papa poziva biskupe okupljene na skupštini da uprave pogled prema Bogu i prema narodima Latinske Amerike, te je ocrtao Vijeće biskupskih konferencija Latinske Amerike kao tijelo crkvenoga zajedništva, pozvano na suradnju s pastirima kako bi, u obnovljenom duhu, poticali i podupirali njegovo poslanje, dajući odgovore na izazove tog kontinenta. Na kraju pisma Papa je zajamčio svoje molitve za rad skupštine te njezino održavanje povjerio majčinskoj zaštiti Djevice Marije, prenosi Vatican News.

Zasjedanjem je predsjedao predsjednik Vijeća biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike kardinal Rubén Salazar Gómez, dok je apostolski nuncij u Hondurasu nadbiskup Novatus Rugambwa, podsjetio da pred izazovima stvarnosti djelovanje Crkve treba biti vidljivo, opipljivo i djelotvorno u javnom životu. Pritom je pozvao sudionike skupštine da razmotre latinskoameričku stvarnost.

Dobrodošlicu sudionicima uime Crkve u Hondurasu izrazili su predsjednik BK biskup Ángel Garachana Pérez, i nadbiskup Tegucigalpe kardinal Oscar Andrés Rodríguez Maradiaga. Biskup Garachana Pérez izrazio je nadu da će taj susret pomoći proširiti crkvene obzore kako bi se oživilo duhovno, pastoralno i institucionalno obraćenje, koje u ovom trenutku proživljava Crkva u Latinskoj Americi i na Karibima. Kardinal je pak rekao da pred konkretnim napadima na lik Svetoga Oca, Vijeće biskupskih konferencija Latinske Amerike ima dug ljubavi i zahvalnosti, te je pozvano pružiti koju riječ za one koji nemaju ljubavi, jer nemaju vjere ni nade.