Župljani sv. Antuna na Kantridi i vjernici ostalih župa grada Rijeke i Primorja, hodočastili smo u subotu 14. listopada 2023. u Senj, Krasno, Gospić i Smiljan. Hodočašće smo započeli molitvom Anđeo Gospodnji i Jutarnjom časoslova i preporučili se Ocu Nebeskome, Bogorodici Mariji i svetima uz zajedničke i osobne nakane hodočašća. 

 

Dolaskom u Senj posjetili smo stoljetnu utvrdu Nehaj gdje smo, uz srdačno i stručno vodstvo ravnateljice muzeja grada Senja gđe. Blaženke Ljubović, uistinu bili obogaćeni upoznavanjem senjske baštine i uskočke povijesti. Uz molitvu radosnih otajstava krunice i tradicionalne marijanske pjesme prispjeli smo u svetište Majke Božje od Krasna, koje pripada župi sv. Antuna Padovanskog u Krasnom. Euharistiju u Svetištu je predvodio župnik i rektor Svetišta vlč. Stipe Zeba, uz članove zajednice Emanuel koji su pjesmom, čitanjima i molitvom animirali misno slavlje. Radosno i dostojanstveno misno slavlje obogatile su i riječi predvoditelja misnog slavlja koji nas je u propovijedi upoznao s crkvom Majke Božje Krasnarske koja je sagrađena u 18. stoljeća, ali korijeni Svetišta sežu u povijest 13. stoljeća, točnije u godinu 1219. kada je domaći narod Gospi u čast tu podigao prvu crkvu. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi uz Gospin oltarni kip predstavlja drveni strop s oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca.Svetište je smješteno na obroncima Velebita na 1000 m nadmorske visine, te je najviše marijansko svetište u Gospičko-senjskoj biskupiji. Senjski književnici Vjenceslav Novak, Silvije Strahimir Kranjčević, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Krmpotić dio su nepregledne rijeke hodočasnika Majci Božjoj Krasnarskoj čije Svetište danas godišnje posjeti i do 100 000 ljudi, a glavno proštenje održava se na svetkovinu Velike Gospe.

 

Poslije misnog slavlja, zahvalni dragome Bogu i Gospi za sve primljene nebeske milosti, uz kratku okrijepu i obilazak suvenirnice, vidikovca i panorame spustili smo se u mjesto i posjetili Kuću Velebita u Krasnom uz stručno vodstvo muzejskih djelatnica. nakon čega smo također iskoristili priliku za obilazak obližnje sirane i kupnju poznatog krasnarskog sira.

 

Hodočašće se nastavilo molitvom krunice Božanskog milosrđa u autobusu i odlaskom u Gospić na ručak u restoran Prašina, gdje nas je domaćin, gosp. Jure Mataija ugostio finim ručkom kupusa i kobasica i drugog domaćeg ića i pića, te smo se okrijepljeni nakon kavice uputili prema Smiljanu. Na preporuku ravnateljice Muzeja Like Gospić, gđe. Tatjane Kolak, razgledali smo objekte i prostorije memorijalnog centra u Smiljanu, i uz stručno i srdačno vodstvo djelatnice Lucije uistinu se još puno više upoznali s likom i djelom Nikole Tesle i veličinom genija koji je izrastao iz ličkoga kraja.

 

Na koncu što reći nego da smo zahvalni dragome Bogu na još jednom prekrasnom hodočašću, po ugodnom sunčanom vremenu, koje nam je svima još više ispunilo srca divotama prirode, radošću i zajedništvom uz pjesmu, razgovor, piće i iće, uistinu pravom okrijepom za dušu i tijelo. Uz molitvu i druženje u večernjim satima vratili smo se autobusom na Kantridu, ispunjeni zajedništvom i nezaboravnim ličkim hodočašćem koje nam je Bog u Marijinom mjesecu podario živjeti.