Svetac se rodio u Firenzi 1355. godine. Stupio je u domi­nikanski red u Firenzi u crkvi Santa Maria Novella. Od djetinjstva je imao govornu manu. Životopisci bilježe kako se od toga oslobodio tijekom molitve pred slikom svete Katarine Sijenske koju je osobno upoznao tijekom studija u Pisi. Inače, blaženi Ivan je odigrao važnu ulogu u obnovi dominikanskog reda koju je inicirala sveta Katarina. Bio je i generalni vikar reda za reformu samostana. Vršio je i diplomatske poslove. U Firenzi je bio predstavnik Riminija, a kasnije je tu istu funkciju vršio i kod pape Inocenta VII. Odigrao je ulogu pomiritelja prigodom izbora pape Grgura XII. koji ga je 1407. godine imenovao dubrovačkim nadbiskupom. Godinu dana kasnije imenovan je kardinalom. Trudio se oko jedinstva Crkve u vrijeme kad su u njoj istovremeno bila trojica papa. Kao poslanik pape Martina V. putuje kod Žigmunda i Većeslava kako bi smirio husite. Na tom putovanju, na današnji dan 1419. godine, zatekla ga je smrt u Budimpešti. Papa Grgur XVI. potvrdio je njegovo štovanje 1832. godine.

Sveti Getulije, Cereal i Primitiv, mučenici iz Rima za vrijeme cara Hadrijana. Mučeni na Via Salaria.

Sveti Bazilid, Tripad, Mandal i prijatelji, mučenici. To su rimski   mučenici  iz vremena caara Aurelijana.

Sveti Timotej, biskup i mučenik. Bio je biskup u mjestu Prus u Bitiniji za vrije­me Julijana Apostate.

Sveti Maurino, opat iz Kölna. Njegovi posmrtni ostaci s nadgrobnim natpisom otkriveni su 966. godine prigodom rekonstrukcije crkve svetog Panteleona. Ne zna se točno vrijeme njegova mučeništva.

Sveti Zakarija, mučenik. Rimski martirologij bilježi kako je on nikomedijski  mučenik a kasniji istraživači smatraju kako se radi o zamjeni imena.

Sveti Krispul i Rastitut, mučenici. Zapisani su zajedno, iako nisu  zajedno mučeni.