Bio je nasljednik svetog Petra od 795. do 816. godine. Surađivao je s franačkim carom Karlom Velikim, borio se protiv zabluda adopcionizma i branio izraz „Filioque" u Vjerovanju. sazivao je brojne sinode, ali i ulazio u mnoge sukobe, Povjesničar Bezzi  kaže kako nije bio veliki  papa u nijednom pogledu. Zao­štravao je sukobe, a u tim sukobima  nije  imao jasno određeni stav koji bi bio prihvatljiv barem jednoj strani. Kongregacija za   obrede ubrojila ga je među  svece 1673. godine.

Blažena Jolanda, redovnica klarisa. Rođena  je 1235. godine. Otac joj je bio Bela IV., ugarski  kralj. Kad joj  je bilo 5 godina, dovedena je na kraljevski dvor u Krakov kod sestre kraljice svete   Kunegunde i tu je odgojena. Udala se za poljskog princa Boleslava s kojim je rodila tri kćeri. Nakon Boleslavove smrti, vratila se u Krakov kod Kunegunde  koja je također u međuvremenu ostala udovica. Obadvije su stupile u samostan  klarisa. Jolanda je kasnije postala starješica samostana u Gnieznom.   Povjerenim sestrama je prednjačila u radišnosti i molitvi. Posebno je bila pobožna prema muci Kristovoj. Umrla je na današnji dan 1298. godine.

Papa Leon XII. odobrio je njezino štovanje franjevcima konventualcima i klarisama, a papa Leon XIII, proširio je tu dozvolu za sve poljske biskupije. Kod se­stara klarisa danas se slavi kao obavezan spomendan, a kod ostalih franjevaca kao neobavezan.

Sveti Ivan od svetog Fakunda, prezbiter. Rođen je u mjestu Sanhagun u Španjo­lskoj 1430. godine i bio je augustinac. Bio je glasoviti propovjednik i prior samostana u Salamanki gdje je i umro 1479. godine.

Sveti Bazilid, Cirin, Nabor i Mazarije, mučenici. Bili su rimski vojnici za vrijeme careva Dioklecijana i Maksimijana.

Sveta Antonina, mučenica iz Niceje u Bitiniji tijekom vladanja cara  Dioklecijana.

Sveti Olimp, biskup, poginuo od  arijanaca u Traciji.

Sveti Amfion, biskup. Njegovo ime nalazi se među sudionicima Nicejskog sabora 325. godine. Sveti Atanazije ga ubraja  među tvorce  ortodoksnih spisa.