12. svibnja 2020. - utorak - Papa Franjo uputio poruku u povodu Svjetskog dana medicinskih sestara

Sveti Otac je uputio poruku u povodu Međunarodnog dana medicinskih sestara "u kontekstu Međunarodne godine medicinskih sestara i primalja, službeno proglašene od Svjetske zdravstvene organizacije, i 200-te godišnjice rođenja Florence Nightingale".

Papa se u Poruci osvrnuo na sadašnji trenutak obilježen pandemijom koronavirusa. Ustvrdio je kako „svakodnevno svjedočimo hrabrosti i žrtvovanju zdravstvenih djelatnika, posebno medicinskih sestara, koje profesionalno, požrtvovno, s osjećajem odgovornosti i ljubavi za bližnjega, pomažu osobama zaraženima virusom, čak do te mjere da ugrožavaju vlastito zdravlje".

„Molim za njih, Bog zna svakoga od njih po imenu, i za sve žrtve pandemije", piše Papa, moleći za spasenje preminulih i za utjehu njihovih obitelji.

Medicinsko osoblje je Sveti Otac opisao kao muškarce i žene koji su izabrali reći „da" posebnom zvanju, biti dobri Samarijanci koji su zabrinuti za život i patnju drugih. „Vi ste slika Crkve kao ‚poljske bolnice‘ koja nastavlja poslanje Isusa Krista, koji je prilazio ljudima sa svim vrstama bolesti i ozdravljao ih, i koji se sagnuo i oprao noge svojim učenicima. Hvala vam za vaše služenje čovječanstvu!"

Papa je, među ostalim, poručio da medicinske sestre i primalje zaslužuju više poštovanja. „Posebno bih želio uputiti riječ primaljama koje pomažu ženama u trudnoći i pri rađanju djece. Vaš je rad među najplemenitijim zanimanjima jer je izravno posvećen službi životu i majčinstvu. U Bibliji su imena dviju herojskih primalja, Šifre i Pue, ovjekovječena u Knjizi Izlaska (usp. Izl 1,15–21). Danas vas, također, nebeski Otac gleda sa zahvalnošću", poručio je Papa te Poruku zaključio apostolskim blagoslovom, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.

Papa Franjo se danas na početku mise u Domu svete Marte posebno spomenuo medicinskih tehničara. Danas je Međunarodni dan medicinskih sestara i tehničara – podsjetio je. Molimo stoga za medicinske tehničare i sestre, muškarce, žene, mladiće i djevojke koji imaju to zanimanje, koje je više od zanimanja; to je poziv, požrtvovnost. Neka ih Gospodin blagoslovi. U ovo vrijeme pandemije dali su primjer herojstva, a neki su dali i život. Molimo za medicinske sestre i medicinske tehničare – potaknuo je Papa.

U propovijedi je komentirao Evanđelje iz današnje liturgije (Iv 14, 27-31), u kojemu Isus kaže svojim učenicima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje". Prije odlaska Gospodin pozdravlja svoje i daje im dar mira, Gospodinova mira, rekao je Papa te objasnio, Nije riječ o univerzalnom miru, miru bez ratova koji svi želimo, da uvijek vlada, nego je to mir srca, mir duše, mir koji svatko od nas ima u sebi. Gospodin ga daje, ali, ističe, ne kao što ga svijet daje. Riječ je o različitim mirovima.

Svijet ti daje unutarnji mir, primijetio je papa Franjo, mir tvojega života, taj život mirnoga srca, koji je poput tvojega posjedovanja, kao neka stvar koja je tvoja i izolira te od drugih; to je tvoja stečevina: imam mir. Ne primjećujući zatvaraš se u taj mir; taj je mir pomalo za tebe, čini te mirnim i sretnim, ali te uspavljuje, umrtvljuje i daje ti da ostaješ sam sa sobom; pomalo je egoist. Tako svijet daje mir. To je, osim toga, skupi mir, dodao je Papa, jer stalno moraš mijenjati sredstva mira; kada te neka stvar oduševi, kada ti pruži mir, poslije se iscrpi i moraš tražiti drugu… Skupa je, jer je prolazna i neplodna.

Nešto drugo je mir koji daje Isus. Njegov te mir pokreće, ne izolira te, potiče te da ideš drugima, stvara zajednicu, uspostavlja komunikaciju, istaknuo je Papa. Mir koji daje svijet skup je, onaj Isusov je besplatan; on je Gospodinov dar, Gospodinov mir. Plodan je i uvijek te vodi naprijed. Mir svijeta ne otvara ti vrata za drugi svijet, dok je Gospodinov mir otvoren prema nebu, prema raju. Njegov je mir plodan, otvara se i vodi i druge, zajedno s tobom, u raj.

Papa je stoga potaknuo vjernike da pogledaju u sebe, koji je njihov mir. Nalazim li mir u blagostanju, u posjedovanju i mnogim drugim stvarima, ili ga nalazim kao Gospodinov dar? Moram li platiti mir ili ga besplatno primam od Gospodina? Kakav je moj mir? Naljutim li se kada mi nešto nedostaje? To onda nije Gospodinov mir. To je kušnja. Jesam li miran u svojem miru, uspavljuje li me? Znači da nije od Gospodina.

U miru sam i želim ga prenositi drugima te nešto napraviti? To je Gospodinov mir. Ostaje li mir u meni i u ružnim, teškim trenutcima? Znači da je od Gospodina. Gospodinov je mir plodan i za mene jer je pun nade, odnosno gleda prema nebu, istaknuo je Papa. Mir koji nam daje Isus, mir je za sadašnjost i za budućnost. To znači početi živjeti nebo, uz plodnost neba. To nije anestezija.

Onaj drugi mir jest; anesteziraš se stvarima svijeta i kada doza te anestezije ponestane, uzmeš drugu, pa opet drugu… Isusov je mir, naprotiv, konačan, plodan i zarazan. Nije samodopadan, jer uvijek gleda Gospodina. Onaj drugi mir gleda tebe, pomalo je samodopadan – istaknuo je Papa te na kraju molio da nam Gospodin dade taj mir pun nade, koji nas čini plodnima, komunikativnima s drugima, koji stvara zajednicu i uvijek gleda prema konačnom rajskom miru

Preminuo kardinal Renato Corti

U jutarnjim satima, 12. svibnja, u 84. godini života u Rhou, nedaleko Milana, u Zavodu svetih Ambrozija i Karla preminuo je talijanski kardinal Renato Corti, objavio je Vatican News, a prenosi Nedjelja.

Kardinal Corti bio je na čelu biskupije Novara od 1990. do 2011. kada je umirovljen zbog navršene dobi od 75 godina. Od tada je živio u spomenutom zavodu u jednostavnoj sobi, povučeno i spokojno, navodi Vatican News.

Bio je potpredsjednik Talijanske biskupske konferencije od 2005. do 2015. Za Rimsku kuriju je 2005. vodio duhovne vježbe, posljednje na kojima je sudjelovao sv. Ivan Pavao II. Kardinalom ga je kreirao papa Franjo na konzistoriju 2016. kada je već imao 80 godina. Godinu dana prije napisao je razmatranja za križni put koji se na Veliki petak molio u Koloseju.

Bio je poznat po skromnom životu te su ga nazvali „kardinal sakristan" budući da je od umirovljenja pa do smrti život proveo u Rhou, gdje mu nije bilo teško samom sebi pripremiti sve neophodno za misu.

Renato Corti rođen je prije 84 godine u Galbiatei, u pokrajini Como, danas Lecce. Za svećenika ga je 1958. zaredio milanski nadbiskup Giovanni Battista Montini, budući papa Pavao VI. Nakon različitih službi u nadbiskupiji, 1980. postao je generalni vikar da bi godinu dana kasnije bio imenovan pomoćnim biskupom Milanske nadbiskupije. S toga je mjesta 1990. premješten za ordinarija u Novari, gdje je bio je punu 21 godinu, sve do umirovljenja 2011.