Kristov je mir plod njegove smrti i uskrsnuća. Biti mirotvorac znači dati život tražeći uvijek nove putove ljubavi. U katehezi na općoj audijenciji papa Franjo je komentirao sedmo evanđeosko blaženstvo koje smatra najaktivnijim i najkreativnijim.

„Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati" – tom je, sedmom blaženstvu papa Franjo posvetio katehezu na općoj audijenciji koju je i danas održao u biblioteci Apostolske palače. Riječ je o najaktivnijem blaženstvu – primijetio je te dodao da je za njegovo razumijevanje potrebno objasniti što znači ''''mir'''', riječ koju se često krivo tumači i banalizira.

Postoje dvije zamisli mira; prva se u Bibliji pojavljuje kao riječ ''''shalòm'''', a znači izobilje, procvat, blagostanje. Kada se na hebrejskom želi shalòm, želi se lijep, pun, sretan život, ali i u smislu istine i pravednosti, koje će se ispuniti u Mesiji, knezu mira. Drugo značenje koje se daje riječi ''''mir'''' jest jedna vrsta unutarnje smirenosti. Mir kao mirovanje, sklad, unutarnja ravnoteža.

To drugo shvaćanje je nepotpuno i ne može se apsolutizirati, jer nemir u životu može biti važan trenutak rasta – primijetio je Papa. Često sâm Gospodin sije u nama nemir kako bismo Mu išli u susret, kako bismo ga našli. U tom je smislu to važan trenutak rasta; međutim, može se dogoditi da je unutarnji mir rezultat pripitomljene savjesti, a ne pravoga duhovnog otkupljenja.

Isus kaže da je mir koji On nosi drugačiji od mira svijeta; stoga se papa Franjo upitao kako svijet daje mir? Gledajući brojne sukobe – kazao je – često se do mira dolazi ili pobjedom jedne strane, ili putem sporazuma. Međutim, – primijetio je – moramo utvrditi da je povijest puna mirovnih sporazuma pobijenih ponovnim ratovima, ili promjenom istih ratova na druge načine ili na druga mjesta.

I u naše vrijeme, rat „u dijelovima" vodi se na više mjesta i na različite načine. Možemo barem pretpostaviti da u okviru globalizacije koju čine ponajviše gospodarski i financijski interesi, ''''mir'''' nekih odgovara ''''ratu'''' drugih. A to nije Kristov mir! – istaknuo je papa Franjo.

Osvrnuvši se potom na čitanje pročitano na početku audijencije, uzeto iz Pavlove poslanice Efežanima (Ef 2, 14-16), u kojemu sveti Pavao objašnjava da Isus nosi mir uništavajući neprijateljstvo i pomirujući, a to čini dajući svoj život na križu, Papa je upitao: tko su stoga mirotvorci? Sedmo je blaženstvo najaktivnije, izrazito djelotvorno, podrazumijeva inicijativu i radinost – napomenuo je te primijetio da su jednaki izrazi upotrijebljeni za stvaranje na početku Biblije.

Ljubav prema njegovoj prirodi kreativna je i traži pomirenje po svaku cijenu - istaknuo je Papa. Djecom se Božjom zovu oni koji su naučili umjetnost mira i ostvaruju je; znaju da nema pomirenja bez dara vlastitoga života, i da mir valja tražiti uvijek i u svakom slučaju. To ne smijemo zaboraviti: uvijek i u svakom slučaju. Tako ga treba tražiti – ponovio je Papa.

Prava nutarnja ravnoteža dolazi od mira koji nosi Krist koji stvara novo čovječanstvo, utjelovljeno u beskonačnom nizu svetaca i svetica, domišljatih, kreativnih, koji su pronalazili uvijek nove putove ljubavi. U takvom je životu prava sreća. Blaženi oni koji idu tim putom – rekao je na kraju papa Franjo.

Papa na misi u Domu svete Marte izrazio svoju blizinu starijim osobama

U mislima pape Franje tijekom jutarnje mise u srijedu 15. travnja u Domu sv. Marte bile su starije osobe, koje strahuju osamljene zbog pandemije. U propovijedi je podsjetio vjernike da Bog nastavlja kročiti sa svojim narodom kao spasitelj. Ta vjernost je – prema njegovim riječima – radost koja razveseljuje srce.

U uvodu u euharistijsko slavlje Papa je pozvao vjernike da zajedno s njim mole za starije osobe, posebno za one koji žive osamljeni po svojim domovima ili staračkim domovima. Oni se boje umrijeti osamljeni. Pandemiju osjećaju kao nešto agresivno. Starije osobe su naši korijeni, naša povijest. Od njih smo primili vjeru, predaju i osjećaj da pripadamo domovini. Molimo da ih Bog prati u ovim teškim trenucima, rekao je Papa.

Osvrćući se u propovijedi na tekst Evanđelja dana, u kojem Luka opisuje Isusov susret sa dvojicom učenika iz Emausa, kojima je objasnio otajstvo smrti i na Petrovo čudo, koji je u ime Isusovo ozdravio hromog čovjeka o čemu govore Djela apostolska, Papa je primijetio kako Isus poštuje svoje obećanje prateći kao spasitelj svoj narod. Njegova vjernost izaziva blagdansko raspoloženje i veselje kod sviju. Riječ je o strpljivoj vjernosti, što je u učenicima iz Emausa, kad su ga prepoznali, razveselilo srce. Naša vjernost je odgovor na tu Božju vjernost, koji kroči s nama i prati nas na putu prema nebeskom kraljevstvu.

Papa pozvao vjernike da se mole Milosrdnom Isusu za one koji pate u ovom teškom času

Na općoj audijenciji u srijedu 15. travnja papa Franjo je podsjetio kako se sljedeće nedjelje slavi blagdan Božjeg milosrđa te je pozvao vjernike da upute zaufanu molitvu Milosrdnom Isusu za Crkvu i čitav svijet, posebno one koji pate.

„Sljedeće nedjelje slavit ćemo blagdan Božjeg milosrđa. Sveti Ivan Pavao II. ga je utemeljio kao odgovor na Isusov zahtjev upućen svetoj Faustini: „Želim da blagdan Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama. Čovječanstvo neće naći mir dok se ne utekne vrelu moje milosti” (Dnevnik 699). Uputimo s pouzdanjem molitvu Milosrdnom Isusu za Crkvu i za čitavo čovječanstvo, posebno za one koji pate u ovom teškom vremenu. Neka Uskrsli Krist oživi u nama nadu i duh vjere. Od srca vas blagoslivljam, rekao je Papa u svom pozdravu poljskim vjernicima tijekom opće audijencije.