16. srpnja - Blažena Djevica Marija od brda Karmela
Čašćenje Blažene Djevice Manije pod pučkim nazivom „Gospa Karmelska" blisko je povezano s redom karmelićana. Karmel je gora u Palestini uz obalu Sredozemnog mora na kojoj je prebivao prorok Ilija i branio vjeru u pravoga Boga. Tamo postoji vrelo koje se zove „Ilijino vrelo". Prema tradiciji, blizu toga vrela pustinjaci su krajem XII. stoljeća sagradili samostan i crkvu u čast Majci Božjoj i nazvaše se „Braća Gospe od Karmela", što bi bio početak reda Karmelićana. Mariju su izabrali za svoju zaštitnicu, majku i uzor duhovnoga života i posvuda širili pobožnost prema njoj. Povijesno je sigurno Karmelićani, unatoč prilagođavanju načina života prosjačkim redovima, naslijedili su kontemplativni monaški način života koji teži osami. Tijekom povijesti njihovi su refermatori usmjerili red prema aktivnijem životu. Sveti Šimun Stok, koji je upravljao karmelićanskom zajednicom od 1242. do 1262. godine, posebno je zaslužan za obnovu svoga reda.
Današnja svetkovina počela se slaviti u redu Karmelićana kao spomen na ukazanje Blažene Djevice Marije svetom Šimunu Stoku prigodom kojeg mu je sama dala škapular, odjeću, koju karmelićani nose kao zalog njezine zaštite. Papa Benedikt XIII. proširio je svetkovinu na cijelu Crkvu 1726. godine. Nastojanjem karmelićana, pobožnost prema Gospi Karmelskoj ubrzo se proširila. U čast Gospi od Karmela podignute su i brojne crkve. Zbog toga se ova Gospina svetkovina, premda je prerasla iz uskog kruga jedne redovničke obitelji, može smatrati crkvenim blagdanom, kako ističe papa Pavao VI. u Marialis cultus (br. 8). Liturgijskom reformom iz 1960. godine, Gospa Karmelska postala je samo spomendan, a reformom općega liturgijskog kalendara 1969. godine postala je neobaveznim spomendanom, dok se kod karmelićana i dalje slavi kao svetkovina.
S čaščenjem Gospe Karmelske povezano je i nošenje njezina škapulara. To je u stvari proširenje onoga što čine karmelićani na temelju spomenutoga Gospina ukazanja svetom Šimunu Stoku. Kako bi se izbjeglo svako magijsko shvaćanje nošenja škapular Gospe od Karmela, potrebno je znati kako je taj škapular samo izvanjski znak posvete i pripadnosti Mariji onih koji ga nose, a po njemu oni svjedoče svoju ljubav prema Mariji i svoje pouzdanje u njezinu zaštitu i obvezuju se po Marijinu uzoru živjeti pobožno i sveto kako bi postali što sličniji Kristu. Oni dakle trebaju težiti upravo za onim što sveti Pavao traži u poslanici Kološanima: „Obucite se, budući da ste izabranici Božji, u milosrdnu srdačnost, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost!..." (3,12-15).
Čašćenjem Gospe Karmelske, pučka pobožnost isključivo gleda Mariju kao zaštitnicu, pomoćnicu i zagovornicu. To međutim nije dostatno. Marijiin časni zagovor i zaštita njezina okrilja trebala bi nam pomoći „prispjeti brdu, Kristu". (Molitva).
Sveti Atenogen, biskup, i deset njegovih učenika, mučenici u Sebasti u Armeniji za cara Dioklecijana.
Sveti Valentin, biskup u Trieru (4. stoljeće).
Sveti Sizenand, mučenik u Kordobi za vrijeme Saracena.
Sveti Faust, mučenik za cara Decija.
Sveti Dujo, mučenik u Bergamu.
Blaženi Eustohije, biskup u Antiohiji. Njega je car Konstantin, arijevac, poslao u progonstvo u Traciju, gdje je i umro.
Sveti Vitalijan, biskup u Kapui.
Sveta Rainelda, djevica i mučenica u Hennegau (7. stoljeće).
Sveta Marija-Magdalena Postel, utemeljiteljica „Sestara kršćanskih škola", umrla 1864. godine. Blaženom ju je proglasio papa Pio X. 1908,, a svetom papa Pio XI. 1925. godine.