Kristov prijatelj, Lazar (od imena Eleazar, znači „Bog je spasio"), brat sestara Marte i Marije.

U Evanđelju svetog Ivana (Iv 11) pripovijeda se kako ga je Gospodin Isus uskrisio nakon boravka četiri dana u grobu. Taj je događaj podijelio Židove: jedni su u Isusa povjerovali a drugi su se pridružili farizejima i namjeravali ga pogubiti, a i Lazara s njim. O daljnjem životu Lazarovu govore legende kako je sa sestrama Martom i Marijom dospio u Južnu Galileju te kako je postao prvim biskupom Massidie, (danas Marseilles). U Betaniji se od 4. stoljeća povezuje grob i crkva na tom mjestu, gdje je Lazara Isus uskrisio.

Sveti Florijan (Cvjetko), Kalanik i prijatelji, eleuteropolski mučenici. Mučeni su 637. godine. Tijekom opsade Gaze zarobio ih je 60 arapski vojskovođa Amer. Kada se nisu htjeli odreći kršćanstva, dao ih je sve poubijati.  Rimski ih ma­rtirologij spominje 11. studenog i 17. prosinca.

Sveti Sturmij, prvi opat samostana u Fuldi. Živio je u VIII. stoljeću i surađivao sa svetim Bonifacijem, apostolom Njemačke.

Sveta Vivina. Prema predaji osnovala je samostan u Grand-Bigardu u Bel­giji i bila mu prva starješica. Umrla je 1175. godine.

Sveta Olimpija, udovica. Rođena je između  361. i 368. godine u uglednoj carigrad­skoj obitelji. Kao mlada ostala je udovica. Živjela je otada pokorničkim   životom, a zatim je osnovala samostan uz crkvu Aje Sofije, Bila je velikodušna prema siro­masima i odana svetom Ivanu Krizostomu, poglavito u vrijeme njegova progonstva. Umrlo je poslije 408. godine.