19. prosinca - Blaženi Urban V., papa.
Izabran je za papu kao jednostavni svećenik benediktinac 1362. Prenio je 1367. papinsko sjedište iz Avignona u Rim i nakon tri godine, zbog nemira, ponovno vratio u Avignon gdje ga je ubrzo zatekla smrt 19. prosinca 1370. Isticao se širokom kulturom, nastojanjem oko jedinstva Istočne i Zapadne crkve i željom urediti crkvenu disciplinu i uspostaviti papinsko sjedište u Rimu.
Sveti Timotej, đakon, mauritanijski mučenik.
Sveti Nemezije, aleksandrijski mučenik. Euzebije Cezarejski opisuje kako je bio optužen da je u dosluhu s lupežima. Opravdao se, ali je tada optužen kao kršćanin i spaljen u vrijeme Decijeva progonstva (248.-250,) godine.
Sveti Darije, Zosim, Pavao i Sekund, nicejski mučenici. Spominje ih Jeronimov martirologij. Uz imena su im povezane brojne nejasnoće.
Sveti Cirijak, Pavlil (Pavao), Sekund, Anastazije, Sindim i prijatelji, nikomedijski mučenici. Nije jasno jesu li svi pripadali istoj grupi i da li su bili mučeni u Nikomediji, Niceji ili drugdje.
Sveti Meur i Tea, palestinski mučenici.
Sveti Anastazije I., papa. Upravljao je Crkvom 399.-401. Pobijao je žestoko donatizam, branio jurisdikciju nad Ilirikom, sudjelovao u origenističkim raspravama i napisao brojne poslanice od kojih se sačuvao samo mali broj.
Sveti Grgur, biskup Auxerrea. Živio je u prvoj polovici VI. stoljeća.
Sveti Adjut, orleanski opat. Iskrivljeno ime umjesto pravilnog, sveti Avit, koji se štuje 17. lipnjg. Prema legendarnom životopisu, rodio se polovicom V. stoljeća. Bio je opat u Micyu kod Orleansa. Umro je oko 530. godine.
Sveta Fausta, majka svete Anastazije i rimska mučenica. Nikakav martirologij, ni ranokršćanski ni srednjovjekovni, ne spominje Faustu majku svete Anastazije, pa zbog toga noviji istraživači drže kako je ime izmislio autor opisa mučeništva svete Anastazije.