Započnimo dan frazama Svetoga Oca

"Gospod se nikad ne umara oprostiti: nikad! Mi smo ti koji se umaraju tražiti oprost."

"Crkva je majka i njezina se majčinska briga očituje s posebnom nježnošću i bliskošću prema onima koji su prisiljeni napustiti svoju zemlju i živjeti između iskorjenjivanja i integracije."

"Kultiviranje i čuvanje stvaranja pokazatelj je kako Bog nije bio samo u stvaranju nego i na početku povijesti, bio je već tada prisutan u svakom od nas; to je dio njegovog projekta; to znači da svijet odgovorom raste. Trudimo se i pretvarimo ga u vrt, u mjesto ugodnog stanovanja za sve. "

„Djevica Marija je uzor evanđeoske žene, žene prema Božjem srcu koje Crkva i naša društva trebaju. Neka vam ona bude poticaj i inspiracija."

20. veljače 2020. - Papa Franjo: Odgoj treba biti snaga koja pomiruje

Primivši u Vatikanu Zbor za katolički odgoj, papa Franjo je podsjetio na susret o Globalnom odgojnom paktu koji će se održati 14. svibnja, te potaknuo na ubrzavanje uključujućega pokreta obuhvaćen odgojem, kako bi se zaustavila kultura odbacivanja.

Različitosti ne sprječavaju jedinstvo; neka odgoj bude „snaga koja pomiruje" sposobna staviti u središte osobu u njezinoj cjelovitoj stvarnosti, kako bi poduprla poznavanje zajedničkoga doma, zaustavljanje kulture odbacivanja u korist uključivanja, te stvorila istinski humanu zajednicu – kazao je papa Franjo sudionicima opće skupštine Zbora za katolički odgoj, kojima je, među ostalim, poželio više hrabrosti kako bi odgojitelje dobro plaćali.

Rast i dozrijevanje

Podsjetivši na Globalni odgojni pakt, čiji će se dan, na poticaj pape Franje, i u organizaciji vatikanskoga dikasterija kojemu je na čelu kardinal Giuseppe Versaldi, održati 14. svibnja, Papa je izrazio nadu da će on biti „revolucionarna", a ne samo jednostavna zbirka propisa. Pritom je istaknuo da odgoj nije nikada djelo koje se ponavlja nego umjetnost rasta i dozrijevanja, te stoga nije nikada jednak samom sebi.

Odgoj je dinamična stvarnost, on je pokret koji otkriva osobe. Riječ je o posebnoj vrsti pokreta, s obilježjima koji ga čine dinamizmom u rastu, usmjerenom prema potpunom razvoju osobe u njezinoj individualnoj i društvenoj dimenziji – napomenuo je Papa te ocrtao njegova tipična obilježja.

Višekulturni sastav čovječanstva

Jedno je od njegovih obilježja to da je odgoj ''ekološki pokret'', što je pak jedna od njegovih pokretačkih snaga prema potpunom formativnom cilju. Svrha je odgoja, u čijem je središtu osoba u svojoj cjelovitoj stvarnosti, da ju dovede do poznavanja sebe, zajedničkoga doma u kojemu živi, te posebno, do otkrivanja bratstva kao odnosa koji stvara višekulturni sastav čovječanstva, izvor uzajamnoga obogaćivanja – istaknuo je papa Franjo.

Uključivanje je kršćanska poruka

Druga je osobina ta da je ''uključujući pokret'' u odnosu na sve isključene. Papa je tu spomenuo siromaštvo, nemoć zbog ratova, bijede i prirodnih katastrofa, zbog društvene selektivnosti, te zbog obiteljskih i životnih teškoća. Riječ je o uključivanju koje se konkretizira u odgojnim djelima u korist izbjeglicā, žrtava trgovine ljudima, migranata, i to bez obzira na spol, religiju ili etničku pripadnost. Inkluzija nije neki moderni izum, nego je sastavni dio kršćanske spasenjske poruke. Danas je potrebno ubrzati taj uključujući pokret kako bi se zaustavila kultura odbacivanja, uzrokovana odbijanjem bratstva kao sastavnoga čimbenika čovještva.

Snaga koju valja jačati

Odgoj je također ''pokret koji pomiruje'', skladan; on je nositelj mira, kako svojim zauzimanjem i svojom žeđi za istinom svjedoče mladi – primijetio je Papa te spominjući radni dokument Globalnoga odgojnog pakta, istaknuo da je odgojni pokret – graditelj mira snaga koju valja jačati protiv ''egolatrije'' koja rađa ne-mir, podjele među naraštajima, među narodima, kulturama, među bogatim i siromašnim stanovništvom, među muškarcima i ženama, između gospodarstva i etike, između čovječanstva i okoliša.

Te podjele i suprotstavljanja, zbog kojih se kvare odnosi, skrivaju strah od raznolikosti i razlikā. Zbog toga je odgoj pozvan formirati, svojom snagom koja pomiruje, ljude sposobne shvatiti da različitosti ne priječe jedinstvo; štoviše, prijeko su potrebne za obogaćivanje vlastitoga identiteta, kao i onoga svih ljudi.

Naselje odgoja

Osim toga, odgoj je ''pokret ekipe'', jer nije nikada djelo samo jedne osobe ili ustanove – primijetio je Papa. Ipak, – dodao je – pao je u krizu iz više razloga. Zbog toga je – prema Papinim riječima – potreban dan posvećen Globalnom odgojnom paktu. Poziv je to upućen svima koji imaju političku, administrativnu, vjersku i odgojnu odgovornost u uspostavljanju „naselja odgoja".

Svrha zajedničkoga susretanja nije sastavljanje programa, nego pronalaženje zajedničkoga hoda kako bi se potaknulo zauzimanje za mlade naraštaje, i zajedno s njima, obnavljajući zanos otvorenijim i uključujućim odgojem, sposobnim za strpljivo slušanje, konstruktivni dijalog i uzajamno razumijevanje. Odgojni pakt ne smije biti jednostavna zbirka propisa, – primijetio je Papa – nego treba biti revolucionaran.

Odgojni savez za nadvladavanje suprotnosti

Prijeko je potrebno ujediniti snage u širem odgojnom savezu kako bi se formirale zrele osobe, sposobne nadvladati podjele i suprotnosti, te izgradilo tkivo odnosa za bratskije čovječanstvo. Za postizanje tih ciljeva potrebna je hrabrost. Hrabrost za stavljanje osobe u središte. Hrabrost za ulaganje najbolje energije. Hrabrost za formiranje osoba koje su spremne staviti se u službu zajednice. Hrabrost za davanje dobre plaće odgojiteljima – istaknuo je papa Franjo.

21. veljače 2020. - Papa skupini pravoslavnih svećenika i monaha: osjećajte se kao braća među braćom

Papa Franjo je danas primio u audijenciju mlade svećenike i monahe istočnih pravoslavnih Crkvi i istaknuo - Vaš posjet je prigoda da prihvatimo dar Duha Svetoga koji je u vama.

Susret kršćana različitih Crkvi koji je oživljen Gospodinovom ljubavlju, sjaji u milosti razmjene darova; poput Marije i Elizabete, Crkve nose u sebi različite darove Duha Svetoga koje treba podijeliti na obostrano dobro i radost – rekao je papa Franjo, ukazavši na ljepotu toga međusobnog dijeljenja primivši danas u audijenciju skupinu svećenika i monaha, članova „panpravoslavnog" izaslanstva. Papa im je zaželio dobrodošlicu i izrazio radost zbog njihova posjeta.

Možemo prihvatiti ono što je Duh Sveti, kao dar za nas, posijao u drugome – rekao je Sveti Otac i objasnio – U tom smislu, vaš posjet nije samo prigoda za produbljivanje vašega znanja o Katoličkoj Crkvi, nego je i za nas katolike prilika da prihvatimo darove Duha Svetoga koji su u vama. Vaša nam prisutnost omogućava tu razmjenu darova i razlog je radosti.

Papa se usredotočio na odlomak iz Poslanice Korinćanima u kojem se sveti Pavao, apostol pogana, obraća narodu riječima: Neprestano zahvaljujem Bogu za vas, zbog milosti Božje koja vam je dana. I ja zahvaljujem danas zbog istog razloga, zbog milosti Božje koja vam je dana – rekao je Papa i nastavio – Sve polazi odatle, od gledanja milosti, od prepoznavanja besplatnog Božjeg djela, od vjerovanja da je On protagonist dobra koje je u nama. To je ljepota kršćanskoga pogleda na život. I to je također perspektiva, kako poučava apostol Pavao, u kojoj brata treba prihvatiti.

Papa Franjo je zahvalio i za svjedočanstva koja su dala istočne pravoslavne Crkve koje su krvlju zapečatile vjeru u Krista i koje su i dalje sjeme vjere i nade, pa i u krajevima koji su, nažalost, često obilježeni nasiljem i ratom. Na kraju je pozvao svećenike i monahe istočnih pravoslavnih Crkvi da se ne osjećaju kao gosti, nego kao braća među braćom.

Gospodin je zadovoljan zbog ove bratske ljubavi među nama. Neka ovaj vaš posjet, i oni koji će uz Božju pomoć slijediti, dadnu čast i slavu Gospodinu! Neka vaša prisutnost postane malo plodno sjeme, kako bi među nama isklijalo vidljivo zajedništvo, cjelovito jedinstvo koje Isus žarko želi – zaključio je Sveti Otac. Susret je završio molitvom Oče naš koji je svatko molio na svojem jeziku.

Mladi pravoslavni svećenici i monasi koje je Sveti Otac danas primio dolaze iz različitih istočnih pravoslavnih Crkvi: iz Koptske pravoslavne Crkve, Armenske apostolske Crkve, Antiohijske siro-pravoslavne Crkve, Etiopske pravoslavne Crkve i Siro-malankarske pravoslavne Crkve. U Rim su došli iz Egipta, Armenije, Libanona, Sirije, Indije i Etiopije. Odgovarajući na poziv Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, te mlade monahe i svećenike poslali su njihovi patrijarsi da sudjeluju u studijskom posjetu produbljivanja poznavanja Katoličke Crkve. Imali su priliku među ostalim, posjetiti sveta mjesta u Rimu, dikasterije vatikanske Kurije, papinska sveučilišta i kolegije, te osobito susresti kršćanske zajednice. Tim pothvatom – rekao je prije Papinog govora nadbiskup Barsamian – htjelo se razviti dijalog milosrdne ljubavi. Nadamo se da ćemo tako ići dalje na putu prema punom jedinstvu. Vrhunac njihovog posjeta Rimu bio je današnji susret sa Svetim Ocem.

19. veljače 2020. - Papa Franjo: Blagošću se osvaja srce brata - Blagošću osvajamo srce brata - istaknuo je papa Franjo na današnjoj općoj audijenciji nastavljajući niz kateheza o blaženstvima.

Nastavljajući niz kateheza koje je posvetio blaženstvima, papa Franjo je danas tijekom opće audijencije u Dvorani Pavla VI. govorio o blagosti i protumačio kako riječ blag znači krotak, mek, nježan, pitom, ljubazan i nenasilan, te je napomenuo da se blagost očituje u trenucima sukoba, jer svatko može izgledati blag kada je sve mirno. Primjer toga je Isusovo krotko ponašanje koje je imao tijekom muke. No riječ blag – rekao je Papa – u Svetom pismu označava i onoga koji ne posjeduje zemlju. Međutim, treće blaženstvo kaže da će upravo krotki baštiniti zemlju.   

„Stišaj svoj gnjev i ostavi se srdžbe, ne žesti se da zlo ne učiniš. Jer će biti satrti zlikovci, a koji se u Jahvu uzdaju, baštinit će zemlju" (Ps 37,8-9). Evanđelje nas vraća natrag na taj 37. psalam koji se čitao prije nego što je Sveti Otac počeo svoju katehezu, a u kojem se očituje odnos između krotkosti i posjedovanja zemlje. To su dvije stvari koje izgledaju nespojive, jer se često borbe vode upravo za posjedovanje zemlje – rekao je Sveti Otac i istaknuo – No posjedovanje krotkih nije osvajanje nego baština.  

Ta je zemlja obećanje i dar Božjem narodu, te postaje znak nečega mnogo većeg od jednostavne zemlje – rekao je papa Franjo i nastavio – Postoji zemlja, dopustite mi da se poslužim igrom riječi, a to je nebo, to jest zemlja, nova nebesa i nova zemlja prema kojoj idemo. Blag i krotak nije kukavica, ni onaj koji pokušava izbjegavati probleme. To nije onaj koji traži udobnost, nego Kristov učenik koji je naučio svesrdno braniti drugu zemlju. On brani svoj mir, odnos s Bogom, svoje darove, Božje darove, čuvajući milosrđe, bratstvo, povjerenje i nadu. Jer krotki ljudi su milosrdni, bratski raspoloženi, puni povjerenja i nade.

Papa je potom govorio o grijehu srdžbe, koji smo svi mi u nekom trenutku iskusili i potaknuo je da se pitamo koliko smo stvari srdžbom uništili ili izgubili. Trenutak srdžbe može uništiti mnoge stvari, tada se gubi kontrola i ne vrednuje se ono što je uistinu važno, a može se uništiti i odnos s bratom, ponekad i na nepopravljiv način – rekao je Papa i napomenuo – Zbog srdžbe mnogo braće ne razgovara, udalje se jedan od drugoga. To je suprotno od krotkosti. Blagost i krotkost okupljaju, srdžba razdvaja.

Blagost osvaja mnoge stvari. Krotkost može pobijediti srce, spasiti prijateljstva i još mnogo toga, jer osobe se naljute i poslije se smire, preispitaju se i ponovo se vrate svojem putu, pa se tako krotkošću stvari mogu obnavljati. Dakle, zemlja koju treba osvojiti krotkošću jest spasenje brata. Nema ljepše zemlje od srca drugoga, nema ljepše zemlje koja se može steći od mira koji smo ponovo uspostavili s bratom – zaključio je Sveti Otac.