Postojale su dvije svetkovine, jedna pod nazivom „Katedra svetoga Petra u Antiohiji" (22. veljače), druga pod nazivom „Katedra svetoga Petra u Rimu" (18. siječnja). Kako im je značenje bilo isto, liturgijski kalen­dar ih je povezao u jedan blagdan.

Smisao blagdana je već od IV. stoljeća: izraziti poštovanje i priznanje u prvenstvu svetoga Petra, odnosno Petrovih nasljednika. Sveti Leon papa je sredinom V. stoljeća u tom smislu o Petrovu prvenstvu pisao: „Iz čitavoga se svijeta izabire samo Petar i stavlja se na čelo pozvanima iz svih naroda, svim apostolima i svim crkvenim ocima: premda ima u Božjem narodu mnoštvo svećenika i pastira, sve njih ipak vodi Petar, koje kao glava vodi i Krist" (Časoslov, 2. čit).

Tijekom povijesti Crkve, Petrovo je prvenstvo imalo iznim­no značenje. Bivalo je znakom jedinstva i moralne snage. Nije prošlo bez iskušenja. Doživljavalo je snažnih suprostavljanja. Ali svijest o Isusovom poslanju i stoljećima potvrđena vrijednost takvog prvenstva održala je jasnim tu ustanovu. U njoj ima nečeg doista snaž­nog. Sveti Ivan Krizostom to je izrazio na slikovit način: „Petrov brod se smije vjetrovima i olujama; taj brod ima svece za putnike, križ kao jarbol, evanđeoski nauk za jedra, anđele za veslače i Boga kao pi­lota."

Danas se Petrovo prvenstvo želi izraziti u „vlasti služenja". Ta je misao doista bila, u načelu, stalno prisutna uz tu ustanovu, odatle i naziv za papu: „Sluga slugu Božjih",  a II. vatikanski sabor, od kojeg i gornji izraz, želio je ponovno naglasiti.

Sveta Margareta Kortonska, franjevačka trećoredica, velika pokornica, umrla je 1297. godine. Svetom ju je proglasio papa Benedikt XIII. 1728. godine.

Sveti Papija, učenik svetog Ivana apostola, biskup u Hieropolisu, umro 200. godine.

Sveti Paskazije, biskup u Vieni, umro 300. godine.

Sveti Aristion, prema svjedočanstvu svete Papije, jedan od 72 Kristova učenika, umro u Salamini na Cipru.