Ivana, „Djevica Orleanska" (Jeanne la Pucelle, kako se sama zvala), rođena je 6. siječnja 1412. u selu Domremv u francuskoj pokrajini Loire od oca Jakova i majke Izabele. Francuska je izmučena mukama stogodišnjeg rata s Englezima, koji su je dobrim dijelom okupirali. Ivana je bila obična seoska djevojka, po zanimanju pastirica, koja je od svoje trinaeste godine imala nebeska viđenja i slušala glasove koji su je pozivali neka oslobodi opsjednuti Orleans, okruni mladoga prijestolonasljednika i spasi domovinu od Engleza.

Vođena nebeskim pozivom „Djevica Orleanska" 1429. godine ulazi u povijest: kralj joj povjeri vodstvo jednoga odreda vojske od oko 800 ljudi, s kojim Ivana na proljeće navedene godine oslobodi ugroženi Orleans. Poslije toga sjajnog uspjeha tisuće Francuza su svoju heroinu sa zastavom slijedili u nove bojeve, u kojima Ivana izvanrednom ratnom vještinom u lipnju porazi Engleze kod Patay-a, a onda 17. srpnja sla­vodobitno povede kraljevića u krunidbeni grad Reims, gdje bi svečano pomazan i okrunjen za kralja pod imenom Karlo VII.

Ivani je bio cilj, oslobođenje Pariza. Ali, kod Compiegna zarobe je engleski pristaše Burgunđani, koji je prodadoše Englezima za 10.000 dukata. Englezi je bace u tamnicu, upriliče sudski postupak, koji je proglasi „krivovjerkom i vješticom", te je 30. svibnja 1431. u Rouenu spališe na lomači. Zadnje su joj riječi bile: „Isuse, Isuse!"

Papa Kalist III., pismom od 11. lipnja 1455., naredi obnovu sudskog postupka, koji je nakon ispitivanja stotina svjedoka i spisa slijedeće godine proglasi nevinom. Tada joj je majka bila još živa (+ 1458.).

Od 1429. godine u Ivaninu gradu Orleansu svake se godine 8. svibnja slavi dan „Djevice Orleanske", koja je oslobodila grad. U 20. stoljeću Crkva je Ivanu uzdigla na čast oltara: sveti Pio X. 1909. godine proglasi je blaženom, a Benedikt XV. 1920. godine svetom, a Pio XII. 1944. drugom zaštitnicom Francuske.

Njezinu nevinost i svetost sa svim herojskim krepostima bjelodano dokazuju koliko spisi obnovljene parnice, toliko i spisi kaznenog po­stupka, zatim rasprave suvremenih teologa i pravnika, kao i kronike 15. stoljeća.

„Djevica Orleanska" simbol je francuskog patriotizma. Njezin su lik umjetnički prikazali brojni slikari, kipari, književnici i glazbenici. Fra­ncuska država svake druge nedjelje mjeseca svibnja slavi dan svoje heroine, a francuska Crkva 30. svibnja dan svoje svetice, Djevice Orleanske.

Sveti German, biskup i mučenik u Puli, vjerojatno za vrijeme cara Numerijana. U srednjem vijeku njegov je blagdan bio zapovjedni za grad Pulu. I danas postoji na Brijunima crkvica iz 15. stoljeća posvećena njemu u čast.

Sveti Ferdinand III., kralj Leona i Kastilije (Španjolska), franjevački trećoredac, rođen je 1198. godine kao sin leonskoga kralja Alfonza IX. i Berenguele Kastilske. U njemu će se ta dva kraljevstva sjediniti u jedno i ostvariti jezgru kasnije velike španjoske kraljevine. Osim vladaličkih, vojničkih i mecenskih vrlina resila ga je i iskrena pobožnost, osobito prema Blažena Djevici Mariji. Umro je 30. svibnja 1252. Svetim ga je proglasio papa Klement X. 1671. godine.

Sveti Feliks L. papa (269.-274.).

Sveti Gabin i  Krispul, mučenici u Torres-u na Sardiniji.

Sveti Siko i Palatin, koji je u Antiohiji silno prpio za Ime Isusovo.

Sveti Eksuperancije, biskup u Raveni.

Sveti Anastazije, biskup u Paviji.