8. siječnja 2020. - Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu
Papa: „Ljubav prema Bogu uvijek rađa plodovima"
Tema kateheze: „Ni živa duša između vas neće stradati" (Dj 27, 22). Kušnja brodoloma: između Božjeg spasenja i gostoljubivosti Maltežana
Biblijski odlomak: iz Djela apostolskih 27, 15.21-24
Draga braćo i sestre, dobar dan!
U knjizi Djela apostolska, u posljednjem dijelu, govori se o tome da evanđelje nastavlja svoj hitri hod ne samo kopnom već i morem, na brodu kojim Pavao uznik plovi iz Cezareje u Rim (usp. Dj 27, 1 – 28, 16) u srce Carstva, da se ostvare riječi Uskrsloga: „Bit ćete mi svjedoci… sve do kraja zemlje" (Dj 1, 8). Pročitajte Knjigu Djela apostolskih i vidjet ćete kako evanđelje, snagom Duha Svetoga, prispijeva do svih naroda, postaje univerzalno. Uzmite je u ruke i čitajte.
U plovidbi se od početka nailazi na neprilike. Putovanje postaje opasno. Pavao savjetuje da se ne nastavlja plovidbu, ali satnik mu ne vjeruje i uzda se u kormilara i brodovlasnika. Putovanje se nastavilo i zapuhao je vjetar tako žestok da posada gubi kontrolu i pušta lađu da je nose valovi.
Kad se čini da je smrt zakucala na vrata i kad je sve obuzeo očaj, Pavao intervenira i umiruje svoje drugove govoreći ono što smo čuli: „Noćas mi se ukaza anđeo Boga čiji sam i komu služim te reče: ‘Ne boj se, Pavle! Pred cara ti je stati i evo Bog ti daruje sve koji plove s tobom" (Dj 27, 23-24). I u kušnji Pavao ne prestaje biti čuvar života drugih i onaj koji u njima oživljava nadu.
Tako nam Luka pokazuje da naum koji vodi Pavla u Rim spašava ne samo apostola, nego i njegove suputnike, i brodolom se iz nesreće pretvara u providnosnu priliku za naviještanje evanđelja.
Nakon brodoloma slijedi iskrcavanje na otok Maltu, čiji stanovnici iskazuju srdačnu dobrodošlicu. Maltežani su dobri, krotki su, gostoljubivi već u to doba. Pada kiša i hladno je te oni pale vatru kako bi brodolomcima pružili malo topline i olakšali im situaciju u kojoj su se našli. I ovdje se Pavao, kao pravi Kristov učenik, stavlja drugima u službu te domeće grane na vatru. Pritom ga je ugrizla zmija, ali mu to nije nimalo naudilo. Gledajući to ljudi rekoše: „Ovaj je čovjek zacijelo ubojica: umakao je moru i Pravda mu ne da živjeti". Čekali su kad će se srušiti mrtav, ali mu se nije ništa dogodilo te su promijenili mišljenje: umjesto zlotvorom počeše ga smatrati božanstvom. Ta milost, zapravo, dolazi od Uskrsloga Gospodina koji mu pomaže, u skladu s obećanjem danim prije nego će uzići na nebo i upućenim vjernicima: „zmije [će] uzimati; i popiju li što smrtonosno, ne, neće im nauditi; na nemoćnike će ruke polagati, i bit će im dobro" (Mk 16, 18). Legenda kaže da od toga časa na Malti nema zmija: to je Božji blagoslov za gostoprimstvo koje je ukazao taj tako dobar narod.
Doista, boravak na Malti postaje za Pavla povoljna prilika da „učini opipljivom" riječ koju naviješta i da na taj način vrši službu suosjećanja u izlječenju bolesnih. I to je jedan od zakona evanđelja: kad vjernik iskusi spasenje ne zadržava ga za sebe, nego ga širi dalje. „Dobro uvijek teži tome da se širi. Svako autentično iskustvo istine i ljepote po samoj svojoj naravi teži tome da raste u nama, i svaka osoba koja je iskusila duboko oslobođenje stječe veću osjetljivost na potrebe drugih" (apostolska pobudnica Evangelii gaudium, 9). „Prekaljeni" kršćanin zasigurno može iskazati veću blizinu onima koji pate jer on zna što je patnja i učiniti svoje srce otvorenim i osjetljivim za solidarnost s drugima.
Pavao nas uči prolaziti kroz kušnje privijajući se uz Krista, kako bi u nama sazrelo „uvjerenje da Bog može djelovati u svakoj situaciji, pa i usred prividnih neuspjeha" i kako bismo postali svjesni toga „da onaj koji se žrtvuje i daje Bogu iz ljubavi sigurno će biti plodan" (ibid., 279). Ljubav je uvijek plodna, ljubav prema Bogu uvijek rađa plodovima, a ako se prepustiš Gospodinu i primiš Gospodinove darove, to će ti omogućiti da ih daješ drugima. Ljubav prema Bogu ide sve dalje.
Molimo danas Gospodina da nam pomogne živjeti svaku kušnju poduprti snagom vjere te da budemo osjetljivi na mnoge brodolomce u povijesti koji iscrpljeni pristižu na naše obale kako bismo ih i mi znali primiti onom bratskom ljubavlju koja dolazi od susreta s Isusom. To je ono što spašava od hladnoće ravnodušnosti i nečovječnosti.
U sklopu pozdrava vjernicima okupljenim na općoj audijenciji
Među vama se nalazi skupina iz Australije. Želim vas sve zamoliti da se molite Gospodinu da bude na pomoći tome narodu u ovome teškom času u kojem bjesne veliki požari. Izražavam svoju blizinu australskom narodu.
Sljedeće nedjelje slavimo blagdan Krštenja Gospodinova. Otkrijte milost koja dolazi iz toga sakramenta i znajte je pretočiti u djelo u svojim svakodnevnim poslovima. I htio bih da svaki od nas zna datum krštenja: sigurno znamo kad slavimo rođendan, znamo datum svog rođenja; ali koliki od vas znaju datum krštenja? Malobrojni… kako se ne slavi, zaboravi se. Dajem vam domaću zadaću: pitajte roditelje, bake i djedove, ujake i stričeve, ujne i strine, prijatelje: „Kad sam kršten? Kad sam krštena?" I nosite uvijek taj datum krštenja u svom srcu da zahvalite Gospodinu na milosti krštenja.
8. siječnja 2020. - Papa Franjo uputio je brzojav sućuti povodom pada ukrajinskog zrakoplova koji se srušio nedugo nakon polijetanja iz međunarodne zračne luke glavnoga iranskoga grada Teherana i u kojem je 176 ljudi izgubilo živo
Papa uputio brzojav sućuti povodom pada ukrajinskog zrakoplova
Papa, navodi se u brzojavu upućenom ukrajinskim građanskim vlastima koji je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, povjerava „duše mrtvih milosrdnoj ljubavi Svemogućeg Boga i upućuje izraze sućuti obiteljima i prijateljima onih koji su izgubili život".
Video o sadašnjem životu i stanju pape emeritusa Benedikta XVI.
Tridesetominutni dokumentarni film u kojemu novinar Tassilo Forchheimer oslikava svakodnevicu Benedikta XVI. objavljen je 3. siječnja na bavarskoj TV mreži BR24, prenosi nedjelja.ba.
Video snimka prikazuje ured Benedikta XVI. koji je pun različitih stvari i slika iz njegove rodne Njemačke, uključujući i sliku središnjega münchenskoga trga Marienplatza na kojemu je katedrala te srce od medenjaka s likom njegova rodnog mjesta Marktla na Innu.
„Uvijek sam veoma povezan s Bavarskom i svaku večer povjeravam našu zemlju Gospodinu", rekao je Papa u miru. Također je navedeno da su samostanski kuhari koji su Talijani, naučili pripravljati bavarske specijalitete za umirovljenoga Papu.
U godinama nakon povijesnoga odreknuća Benedikta XVI. od službe 28. veljače 2013., vanjski je svijet postao njime fasciniran što je vidljivo iz sve većega broja televizijskih uradaka koji su se pojavili kod različitih kompanija kao što su: Netflix, Sky i HBO. Međutim, kako se moglo vidjeti i u prosincu 2019. unatoč činjenici da mu je snaga oslabila, Benedikt XVI. još je uvijek aktivan te je u suradnji s njemačkim katoličkim novinama Tagespost utemeljio zakladu koja će biti namijenjena za školovanje katoličkih novinara.
Objavljen kalendar slavlja kojima će predsjedati Papa u siječnju i veljači
Papa Franjo slavit će u nedjelju 23. veljače u Bariju misu u sklopu duhovnog susreta „Sredozemlje – granica mira", a na Treću nedjelju kroz godinu u bazilici Svetoga Petra misu u prigodi Nedjelje Božje riječi koja se ove godine u Crkvi slavi po prvi puta.
Tiskovni ured Svete Stolice objavio je 7. siječnja kalendar slavlja kojima će predsjedati Papa u mjesecu siječnju i veljači ove godine.
Povodom LIII. molitvene osmine za jedinstvom kršćana Papa će u subotu 25. siječnja u 17.30 sati predsjedati molitvom druge večernje u bazilici Svetoga Pavla izvan zidina.
Na Treću nedjelju kroz godinu, 26. siječnja u bazilici Svetoga Petra u 10 sati predsjedat će misnim slavljem u prigodi Nedjelje Božje riječi koju je on sam ustanovio apostolskim pismom u obliku motu proprija Aperuit illis od 30. rujna prošle godine.
Prvoga dana mjeseca veljače, kada se u Crkvi po 24. puta slavi Svjetski dan posvećenog života, papa Franjo će u bazilici Svetoga Petra u 17 sati slaviti misu sa članovima ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života.
U nedjelju 23. veljače u 10.45 sati predsjedat će misnim slavljem u sklopu duhovnog susreta „Sredozemlje – granica mira" koji u Bariju organizira Talijanska biskupska konferencija
Papa: Duh svijeta čini nas nesvjesnima
Papa Franjo slavio je u utorak 7. siječnja u Domu Svete Marte prvu jutarnju misu nakon božićne stanke i pozvao vjernike da ne vjeruju duhu svijeta koji „nas čini nesvjesnima, toliko da ne razlikujemo dobro od zla".
Kršćanski život je ostajanje u Bogu nasljedujući Duha Svetoga, a ne duha svijeta koji nas vodi u iskvarenost, u nerazlikovanje dobra od zla, rekao je Papa tumačeći u propovijedi odlomak iz Poslanice sv. Ivana apostola o Isusovu savjetu učenicima: „Ostanite u Bogu".
Čovjek može biti u najgrješnijim gradovima, u najateističkijim društvima, ali ako srce ostaje u Bogu, taj muškarac i ta žena donose spasenje, istaknuo je Papa te podsjetio na događaj u Djelima apostolskim, kada su kršćane, koje je Ivan krstio, upitali: „Jeste li primili Duha Svetoga", a oni nisu znali o komu je riječ.
Koliko kršćana i danas Duha Svetoga poistovjećuje samo s golubicom, a ne znaju da je on taj koji ti daje da ostaneš u Gospodinu, da je jamstvo i snaga za ostajanje u Gospodinu, primijetio je Papa.
Osvrnuvši se potom na duh svijeta, koji je oprečan Duhu Svetom, Papa je podsjetio kako Isus na Posljednjoj večeri ne traži od Oca da ukloni učenike iz svijeta, jer kršćanski je život u svijetu, nego da ih zaštiti od duha svijeta koji je oprečan. To je gore nego počiniti neki grijeh. To je ozračje koje te čini nesvjesnim, vodi te do toga da ne znaš raspoznati dobro od zla, primijetio je Papa.
Naprotiv, kako bismo ostali u Bogu, moramo tražiti taj dar Duha Svetoga koji je jamstvo. Po tomu znamo da ostajemo u Gospodinu. Ali, kako možemo znati imamo li Duha Svetoga ili duha svijeta, upitao je papa Franjo te objasnio: Sv. Pavao nam daje savjet: Nemoj žalostiti Duha Svetoga. Kada idemo prema duhu svijeta žalostimo Duha Svetoga i zanemarujemo ga, ostavljamo ga po strani, a naš život ide drugim putom.
Duh svijeta znači zaboravljati, jer grijeh te ne udaljava od Boga ako ga ti primijetiš i ako se pokaješ, a duh svijeta te potiče da zaboraviš što je grijeh, po njemu se sve može činiti, primijetio je Papa te ispripovijedao kako mu je ovih dana jedan svećenik pokazao snimku kršćana kako, u jednom turističkom gradu u kršćanskoj zemlji, slave Novu godinu. Slavili su prvi dan godine na strašan monden način, razbacujući se novcem i mnogim drugim stvarima. To je duh svijeta. Netko bi mogao upitati: Je li to grijeh? Ne, to je iskvarenost, to je gore od grijeha.
Duh Sveti te vodi prema Bogu, i ako griješiš Duh Sveti te štiti i pomaže ti ustati; dok te duh svijeta vodi u iskvarenost, vodi te do toga da ne znaš razlikovati što je dobro, a što loše; sve je isto, sve je jednako.
Papin je savjet stoga da se jednom, dva puta na dan, ili kada osjetimo da nam je nešto došlo na um, upitamo: To što osjećam, to što želim učiniti, otkuda dolazi? Od duha svijeta ili od Duha Božjega? Hoće li me to učiniti dobrim ili će me baciti na onaj put svjetovnosti koji znači nesvjesnost? Molimo tu milost da ostanemo u Gospodinu i molimo Duha Svetoga da nam dade da ostanemo u Gospodinu; neka nam dade milost da razlikujemo duhove, odnosno ono što se pokreće u nama. Da naše srce ne bude ulica, nego mjesto susreta s Bogom, zaključio je papa Franjo.