Župljani župe sv. Antuna Padovanskog na čelu s župnikom Vjekoslavom Kovačem i drugi hodočasnici iz Rijeke koji su se priključili autobusu s Kantride, hodočastili su u subotu 07. rujna 2024. u goransko svetište Majke Božje Karmelske kraj Gerova povodom proslave Male Gospe – Marijinog rođendana. Riječka nadbiskupija uz najpoznatije marijansko svetište na Trsatu i ostala svetišta, u svojoj riznici marijanske baštine ponosno ističe i Svetište Majke Božje u zelenilu Svete Gore, biser pučke pobožnosti i duhovne povijesti u srcu Gorskog kotara koje svjedoči o dubokim kršćanskim korijenima i stoljetnoj tradiciji ne samo goranskog i primorskog kraja, već i susjednog nam slovenskog naroda. Zahvalni smo dragome Bogu na prekrasnome vremenu koje nam je podario i svečanom euharistijskom slavlju u kojemu smo gledajući na Mariju milosno predali svoje živote Isusu, uživajući u ljepoti prirode i panorami koja se pruža s vrha najvišeg marijanskog svetišta riječke nadbiskupije. Ovogodišnje proštenje se događalo u godini kada župa sv. Hermagora i Fortunata u Gerovu obilježava svojih 620 godina.

Svečano euharistijsko slavlje za primorske hodočasnike predvodio je kancelar Gospićko- senjske biskupije Mišel Grgurić u koncelebraciji s desetak svećenika koji su dopratili vjernike iz župa primorskog kraja na Svetu Goru. Srdačnu dobrodošlicu i tople riječi zahvale uz tradicionalni blagoslov jelovih grančica uputio je gerovski župnik i čuvar Svetišta Ivan Marković koji nam je progovorio o ljepoti Svetišta i prirode koja ga okružuje: »Hodočasniku koji dolazi u svetište Majke Božje Svetogorske, teško se oteti dojmu da je na svojevrstan način uronjen u zajedništvo svih onih vjernika koji su tijekom stoljeća ovdje molili; s goranskom šumom i prirodom koja okružuje svetište, a čijoj se ljepoti divi i za koju osjeća da je mora poštovati; s domaćim goranskim čovjekom čije se trpljenje, trud i nada na raznolik način očituju u svetištu, i čiji su duh i umjetnost u njemu ostavili višestruke znakove kršćanske vjere, ljubavi i molitve. Jer upravo je kršćanska vjera, ukorijenjena u muškarce i žene koji su ovdje stoljećima živjeli, iznjedrila gradnju impozantnog Svetišta, i bila kadra izraziti ljepotu Boga koji preko Djevice Marije zahvaća u ljudsku povijest i vrijeme, i snagom svoje ljubavi ispunja trenutke svakidašnjeg života i rada, trpljenja, truda i muke. Vjernike, koji su se na blagdan Male Gospe slijevali s raznih strana Hrvatskog primorja, Gorskog Kotara i Slovenije, veselilo je promatrati čudotvorni kip Gospe od milosti, čije je lice puno ljepote i miline vjekovima otkrivalo radosnu pobožnost. Svetogorska pučka pobožnost doista otkriva sinovsku pobožnost prema Majci Božjoj, koju se ovdje promatra kao mladu ženu, blaga majčinskog izgleda, ali istovremeno i kao milosrdnu gospodaricu neba i zemlje«. Valja istaknuti da su na ovogodišnjem proštenju sudjelovala i dva nadbiskupa budući da je popodnevnu Goransku svečanu misu služio nadbiskup i metropolit Ljubljanske nadbiskupije, Stanislav Zore u zajedništvu s riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem i drugim svećenicima. Završnu svečanu misu proštenja na blagdan Male Gospe u nedjelju predvodio je sudski vikar Riječke nadbiskupije, Emil Svažić. Majka Božja Svetogorska privukla je i ove godine veliki broj hodočasnika, od kojih su mnogi hodočastili i pješice u ovo naše najviše marijansko svetište. Nakon misnog slavlja s obližnjeg vidikovca iza crkve uživali smo u predivnoj panorami s koje se pruža pogled na krajobraz kupske doline, goranskih šuma i planinskih vrhova koji omeđuju horizont, te svojom ljepotom uzdižu čovjekov duh k Bogu, Stvoritelju svega svijeta.

Nakon Svete Gore uputili smo se autobusom u Delnice i uz molitvu krunice Božjeg milosrđa stigli u Lovački dom Hrvatskih šuma gdje smo ručali i opustili se uz piće i kavicu, te naše radosno druženje ovjekovječili zajedničkom fotografijom na delničkom vidikovcu.
Nakon ručka posjetili smo svetište Gospe Lurdske na Vratima kod Fužina gdje smo, uz srdačno i stručno vodstvo sakristanke i profesorice gđe. Silvije Polak - Mance, uistinu bili obogaćeni upoznavanjem stoljetne crkvene baštine, povijesnih znamenitosti i aktualnim stanjem župa fužinarskog kraja. "Svakom Vratarcu je na ponos što je još davne 1929. po domaćem sinu svećeniku Antunu Goliku postavljen temelj za gradnju crkve Gospe Lurdske u kojoj dominira predivan Gospin kip nabavljen i blagoslovljen u samom Lurdu. Možda je sam Bog htio da se, desetljećima od svog posvećenja, kapela Gospe Lurdske nađe uz izlaz Vrata na autocestu Rijeka-Zagreb pa da svima koji dolaze ili odlaze udijeli blagoslov, a Vratima prelijepu vizuru." Uz taktove tradicionalne marijanske pjesme "Sred te se pećine" i kratku molitvu i zahvalu BDM za sve divote koje nam je Bog dao živjeti na njezin rođendan vratili smo se u Rijeku u večernjim satima ispunjeni zajedništvom, radošću i mirom, i obogaćeni svjedočanstvom vjere, bratske ljubavi, te osobne i zajedničke molitve.