Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo:
U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od pepelnice do velikoga četvrtka, to jest mise večere gospodnje kojom započinje vazmeno trodnevlje, što potvrduju opde uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te direktorij o pučkoj pobožnesti i litugji (br. 127.)
U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. God.) liturgičari su htjeli dokinuti čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilu o početcima, počinjala na prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izričitu želju pape pavla vi. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno.
Iako korizma završava na veliki četvrtak, to ne značI kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budučI da vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijskegodine (onlgk 18).
Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:
• 40 dana trajao je općI potop (post 7,14)
• 40 dana mojsije je boravio na brdu sinaj (izl 24,18)
• 40 godina su izraelci lutali pustinjom (još 3,4)
• 40 dana Išao je ilija prema brdu horebu (1 kr 19,8)
• 40 dana vrijeme je u kojemu se niniva trebala obratiti (jona 3,4)
• 40 dana isus je proveo pustinji (mk 1,13; mt 4,2; lk 4,1)
• 40 dana nakon uskrsnuća isus je uzašao na nebo (0j 1,6-11)

 

Korizmene nedjelje
Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:
1. Čista — jer dolazi odmah iza čiste srijede (pepelnice).
2. Pačista—ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva čista
3. Bezimena — jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci isusovoj
4. Sredoposna —jer je na polovici korizmenog posta.
5. Gluha —jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća gospodinova.
6. Cvjetnica cvjetna nedjelja — liturgija cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima hosana Davidovu sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime gospodnje.

Usveopćoj crkvi, četvrta korizmena nedjelja zove se laetare— veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz knjige proroka Izaije: veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (iz 66,10-11)

Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.